BDP i prije sezone skočio za 16%

Ekonomisti vjeruju da će BDP na godišnjoj razini biti povećan oko 16 posto, čime će Hrvatska i službeno izaći iz recesije u kojoj je bila godinu dana. U drugom kvartalu prošle godine BDP je pao 14,4 posto, potom 10,1 i 7,2 posto, da bi prva tri mjeseca ove godine minus bio sveden na 0,7 posto. Službene brojke DZS objavljuje sutra. Jutarnji, Novi list…

BDP

Algoritam podešen prema BDP-u

Indija i AI: Geopolitička utrka za gospodarsku dominaciju

Na summitu o umjetnoj inteligenciji u New Delhiju Indija se profilirala kao lider Globalnog Juga i “treći put” između SAD-a i Kine. Stručnjak Aco Momčilović ističe da AI više nije IT tema, nego pitanje BDP-a, moći i geopolitičkih odnosa. Fokus se pomiče sa sigurnosti na ekonomsku primjenu i masovnu implementaciju. Indija ne pretendira dominirati razvojem, već skaliranjem i infrastrukturom. Europa je donijela AI Act, ali zaostaje u stvaranju globalno konkurentnih kompanija. Svijet se sve jasnije dijeli na interesne sfere u utrci za tehnološku prevlast. HRT

AI Act BDP umjetna inteligencija

Make globalni BDP great again

Globalni BDP mora rasti 2,6% godišnje za iskorjenjivanje siromaštva

Unatoč prevladavajućem pesimizmu, povijest potvrđuje nevjerojatan ljudski napredak. Knjiga A Century of Plenty nudi ambicioznu viziju: do 2100. godine cijeli svijet može doseći današnji životni standard Švicarske. Za taj pothvat globalni BDP po stanovniku treba rasti 2,6% godišnje, što je tek neznatno iznad povijesnog prosjeka. Uz dekarbonizaciju energije, tehnološke inovacije i pametno korištenje resursa, planet može uzdržavati 12 milijardi ljudi bez ekološkog kolapsa. Glavna prepreka nije nedostatak resursa, već politička volja i društveni pesimizam. Gospodarski rast ostaje ključni alat za univerzalni prosperitet i rješavanje klimatskih kriza. Poslovni

BDP siromaštvo

Ali sad znamo zašto se kaže kad je netko "dužan k'o Grčka"

Dug u EU raste, Hrvatska među najboljima po omjeru duga i BDP-a

Prema podacima Eurostata, javni dug u eurozoni i cijeloj EU porastao je u proteklih godinu dana, a omjer duga i BDP-a u eurozoni dosegnuo je 88,5 posto. Najzaduženije su Grčka, Italija i Francuska, dok najniže omjere imaju Estonija i Luksemburg. Hrvatska se ističe pozitivno s omjerom od 57,2 posto, znatno ispod EU prosjeka te boljim rezultatom od Slovenije i Mađarske. Iako je apsolutni dug blago porastao, rast BDP-a nadmašio je zaduživanje, pa je omjer duga pao. Danica

BDP državni dug

Diplome na lageru, uhljebi na akciji

Podobnik: BDP kod nas sada raste, ali rastao je i u Grčkoj prije sloma

Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, ekonomist i šef udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik za N1 naglasio je da korijeni problema leže u obrazovanju. “Ako više nije potrebna fakultetska diploma, to znači da fakulteti proizvode studente koji nisu potrebni tržištu. A ako imate višak takvih studenata, dok u isto vrijeme nedostaje inženjera, to može povećati korupciju”, kaže. Rumunji i Bugari rade na smanjenju državnog aparata, a smatrali smo da smo ispred njih. Oni su simbol najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, ali i oni su shvatili da u krizi moraš reagirati i smanjiti državni aparat. Kod nas se državni aparat širi. To je zapravo stranačka vojska koja se hrani i koja će na izborima osigurati pobjedu. To je oblik samoodržanja, ali za državu i naciju to nije najbolje rješenje…

BDP Boris Podobnik

Europski prvaci u plaćama, ali ne na semaforu

Šonje: Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Hrvatska je „mala Njemačka“ u usporedbi s Rumunjskom i Francuskom – fiskalno disciplinirana zemlja gdje je prinos na državne obveznice niži od francuskog prinosa. Međutim, kvarenje fiskalnog položaja Hrvatske traje već treću godinu zaredom i poziva na oprez. Promatranje strukture rashoda otkriva dvije neuralgične točke: s udjelom plaća (13,0% BDP-a) i intermedijarnih rashoda (7,6% BDP-a) u javnom sektoru, Hrvatska je pri vrhu EU i snažno odstupa od usporedive skupine zemalja. Kada bi plaće i intermedijarni rashodi u Hrvatskoj bili na razini europskog prosjeka, ukupni rashodi opće države bili bi za oko 4,5% BDP-a (oko tri milijarde eura) manji. To znači da Hrvatska vlada, njezine institucije i lokalna uprava i samouprava ima veliki prostor da kroz povećanje efikasnosti i kvalitete upravljanja istovremeno smanje deficit, porezno opterećenje i povećaju socijalne transfere građanima. A tako nešto je moguće napraviti samo u dobrim vremenima. Velimir Šonje za Ekonomski lab

BDP fiskalizacija Velimir Šonje

Raste i trava dok se ne pokosi

Šajatović: Zašto Hrvatska nema ciljani rast BDP-a

Europska komisija morala bi imati instrumente za određivanje i kontrolu dogovorenog rasta. Do toga je, istina, dug put. Ali do tada bi Bruxelles mogao nametnuti državama članicama, kad već nameće sve do neodvojivih čepova, da u tekuću godinu izađu s ciljanom stopom rasta. Ali onda nastupe neoliberalni ekonomisti: nije na državama da planiraju rast, one samo trebaju stvarati uvjete da biznis lakše radi. Pa će se na kraju vidjeti kakav će biti BDP. Nije čudno što većina europskih političara na vlasti, uključujući hrvatske, obožava takav pristup. Kako bi rekla ekipa iz ‘Alana Forda’: ‘Ništa ne obećavamo i to izvršavamo.’ Ugodna je to pozicija. Kina si je odredila rast od 5 posto za ovu godinu, a to isto ima i SAD, Indija, pa i Poljska. Dok ostali europski političari, uključujući hrvatske, ne izađu iz zone komfora i ne vežu mandate uz brojčano obećani rast BDP-a, neminovni su porazi u globalnim nadmetanjima. Miodrag Šajatović za Lider.

BDP kolumne Miodrag Šajatović

S juga s ljubavlju – Njemačka konačno pušta gas

Šonje: Neuvjerljiv oporavak gospodarstva EU, ali ipak – oporavak

Gospodarstvo EU stagniralo je 2023. i 2024., a rast su vukle južne zemlje poput Španjolske, Italije i Hrvatske, dok je Njemačka zapela u blagoj recesiji. Sada ipak pokazuje prve znakove oporavka. Ukupni rast EU-a iznosi 1,4%, no taj broj iskrivljuje Irska s nerealnim skokom od 10,9%. Oporavak je krhak, ali ga podupiru fiskalna ekspanzija, rast osobne potrošnje i pad cijena energenata. Ako sve pođe po planu, rast BDP-a mogao bi doseći 1,5% do 2% 2025., dok se SAD usporava zbog Trumpovih carina i vlastitih problema. Velimir Šonje za Ekonomski lab

BDP Velimir Šonje

Može se smatrati i svojevrsnim čišćenjem

Recesija: opće smanjenje gospodarske aktivnosti

Recesija je stoga dio ekonomskog ciklusa, koji podrazumijeva rast, vrhunac i pad praćem spomenutim smanjenjem gospodarskih aktivnosti. Ako se BDP smanjio dva uzastopna tromjesečja, to se naziva tehničkom recesijom. Ako se BDP smanjuje dulje vrijeme, to se naziva ekonomskom recesijom. Država je može pokušati ublažiti ulaganjem , čime stvara dodatnu potražnju a može i ublažiti poreze. Recesija na prvi pogled ne zvuči poželjno. No ona također može potaknuti pozitivna kretanja i rekonstruirati tržište. DW

BDP recesija

Podesi algoritam i vozi – sektor ti više ne treba

PwC: Umjetna inteligencija bi do 2035. mogla povećati globalni BDP za 15 posto

PwC-ova analiza otkriva da umjetna inteligencija može globalnu ekonomiju povećati za 15 %, no uspjeh ovisi o povjerenju, suradnji i odgovornoj primjeni. Najveću vrijednost stvaraju tvrtke koje spajaju sektore, primjerice u mobilnosti. Iako AI potiče rast, klimatski rizici ga mogu usporiti. U Srednjoj i istočnoj Europi PwC ubrzano uvodi AI alate, educira zaposlenike i surađuje s tehnološkim divovima. Novi sustavi, poput agentskog operativnog sustava i ChatPwC-a, već donose rezultate. Edukacija, inovacija i prilagodba ključni su za opstanak u novoj AI ekonomiji. Lider

BDP umjetna inteligencija

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće