09.07.2018. (10:10)
Ovogodišnji 48. Interliber na Zagrebačkom velesajmu (10. – 15. studenoga) donosi iznimno bogatu ponudu domaćih i stranih naslova. Središnji je događaj gostovanje Bookerova laureata za 2025. Davida Szalaya koji predstavlja roman Tijelo. Domaću scenu predvode postumni roman Slobodana Šnajdera Mara Leib, krimić Jurice Pavičića Atentator te novi radovi Zorana Ferića i Maše Kolanović. Od stranih autorica ističu se nobelovke Han Kang i Olga Tokarczuk, dok publicistički program pokriva teme od biografija Muhammada Alija i Beatlesa do analize geopolitike i povijesti. Sajam nudi i brojna reizdanja klasika te bogat fantastični i trilerski program. tportal, HRT
Iako se Johannesa Gutenberga i njegovu Bibliju iz 1454. godine slavi kao početak tiskarstva, povijest je znatno starija i bogatija. Movabilni tip slova izumljen je u Kini u 11. stoljeću, a usavršen u Koreji stoljećima prije Europe. Najstarija sačuvana knjiga tiskana metalnim pokretnim slovima zapravo je korejski Jikji iz 1377. godine, koji prednjači Gutenbergovom izumu za punih 77 godina. Gutenbergov značaj leži u spoju s europskim kapitalizmom i bržem radu stroja, no bogata azijska tiskarska povijest dugo je bila nepravedno zapostavljena. Open Culture
Iscrpivši podatke s interneta, AI tvrtke okrenule su se fizičkim knjigama kako bi izbjegle “kolaps modela” uzrokovan treniranjem na već generiranom sadržaju. Suci i zakoni za sada ne reagiraju, pa tvrtke poput Anthropica i Amazona masovno i legalno kupuju milijune fizičkih izdanja – uključujući i iznimno rijetka, raritetna izdanja. Knjigama se sjeku uvezi radi brzinskog hidrauličkog skeniranja, nakon čega se fizički originali uništavaju pod krinkom “poštene uporabe” i promjene formata. Time se javno znanje privatizira, a neprocjenjiva pisana kulturna baština trajno nestaje. Netokracija
AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug
Nenad Bartolčić Barni, nekadašnji suosnivač kultne zagrebačke knjižare Moderna vremena, i nakon njezina zatvaranja 2006. ostao je neumoran pokretač u svijetu knjige. Karijeru je započeo 1980-ih u Znanstvenoj knjižari, pisačkom i radijskom radu, a danas s Ivom Perković vodi portal Moderna vremena te piše za BestBook. Svoju viziju knjižarstva kao mjesta druženja i stvaranja projekata nastavlja kroz najavu nove platforme Moderna vremena Digital. Unatoč povremenim polemikama i okršajima s ministrima kulture, Barni ostaje posvećen afirmaciji autora, knjižara i kulture čitanja u Hrvatskoj. Jutarnji
Većina ljudi knjige tretira kao svetinje koje se ne smiju oštetiti, no Mortimer Adler još je 1940. u eseju Kako čitati knjigu tvrdio suprotno: tekst postaje naš tek kada po njemu pišemo. Označavanje, podcrtavanje i pisanje komentara na marginama pretvaraju pasivno čitanje u aktivan dijalog s autorom. Suvremena psihologija to potvrđuje – aktivno angažiranje s tekstom drastično poboljšava pamćenje i dugoročnu retenciju pročitanog. Istinsko vlasništvo nad knjigom nije fizičko, već intelektualno. “Uredna” knjiga znak je ignoriranja, dok je išarana dokaz da smo s idejama istinski hrvali. Culturist
To je zapravo zbirka eseja. Tu se bavim nekim općim društvenim pitanjima, kao što su, na primjer, sloboda, identitet, manipulacija, zločin, totalitarizam, pornografija, kazna i tako dalje, koji se ne raspravljaju na apstraktan način, nego upravo kroz konkretna umjetnička djela u povijesti umjetnosti, od renesanse do danas, istaknuo je Popović na predstavljanju knjige “Umjetnost između ideje i ideologije”. U ovoj knjizi Popović kroz eseje vodi čitatelja kroz povijest umjetnosti, analizirajući radove velikih majstora, ali se ne zaustavlja na prošlosti. Autor se vraća i svojim trajnim preokupacijama: fenomenu nagosti, odnosu tijela i prolaznosti, te vječnim motivima erosa i tanatosa. Pišući o ikonama poput Marilyn Monroe ili analizirajući povijesne anegdote poput one o Michelangelovom falsifikatu, Popović uspijeva kompleksne filozofske teme približiti široj publici, zadržavajući pritom strogu stručnost. Novi list, HRT
Ova kultna stranica prava je riznica dizajnerskog ludila i apsurda književnosti (i dobro, publicistike). Suprotno staroj izreci, ovdje se knjige procjenjuju isključivo po vanjštini – i to s dobrim razlogom. Kolekcija se fokusira na bizarne naslovnice koje su ili zastrašujuće loše, nenamjerno smiješne ili toliko čudne da se zapitate što je grafički dizajner konzumirao. Od psihodeličnih ilustracija iz sedamdesetih do neobjašnjivih naslova tipa “Kako nadmudridi vjevericu”, stranica slavi estetiku katastrofe. To je savršeno mjesto za digitalni odmor i podsjetnik da se ponekad i genijalni tekstovi kriju iza sumnjivog Photoshopa.
Švedska vlada okreće se tradicionalnoj nastavi, uvodeći više knjiga, papira i pisanja rukom kako bi poboljšala pismenost učenika nakon pada rezultata na PISA testovima. Ograničava se uporaba digitalnih alata, zabranjuju mobiteli u školama i ulaže u udžbenike. Vlasti tvrde da ekrani ometaju koncentraciju, dok kritičari iz tehnološkog sektora i obrazovanja upozoravaju da bi takav pristup mogao smanjiti digitalne vještine učenika i dugoročno štetiti tržištu rada. Mišljenja su podijeljena između zagovornika fokusa i onih koji ističu nužnost digitalne pismenosti. BBC, Index