Književna djela koja je nemoguće vjerno ekranizirati - Monitor.hr
08.07. (17:00)

Neke je knjige možda bolje ostaviti samo za čitanje

Književna djela koja je nemoguće vjerno ekranizirati

  • Timequake: Čisti Vonnegutov “gulaš” eseja i autobiografije; bez njegova specifičnog glasa, priča propada.
  • Hyperion: Kompleksna struktura “Canterburyjskih priča” u svemiru s preteškom filozofijom i religijom.
  • Blood Meridian: Brutalno nasilje se može snimiti, ali McCarthyjevu mračnu, poetsku dušu nemoguće je ekranizirati.
  • Finnegans Wake: Eksperimentalni san Jamesa Joycea napisan na izmišljenom jeziku. Nitko zapravo ne zna što se događa.
  • The Silmarillion: Suha, stoljetna mitologija iz Tolkienovog Međuzemlja bez glavnog lika. Hardcore fanovi bi spalili studio zbog svake izmjene.
  • In Search of Lost Time: Sedam svezaka i 4000 stranica dugih rečenica o sjećanjima i okusu kolačića. Nema radnje.
  • Gravity’s Rainbow: Kaotični, nadrealni labirint sa stotinama likova koji nestaju bez objašnjenja.
  • House of Leaves: Knjiga zahtijeva okretanje stranica naopačke i praćenje ludih fusnota – format je sama bit.
  • Infinite Jest: Remek-djelo s više od 100 stranica ključnih fusnota i stalnim skakanjem kroz vrijeme.
  • The Catcher in the Rye: Radnja legendarnog Salingerovog romana je jednostavna, ali čitav šarm leži isključivo u Holdenovu ciničnom tinejdžerskom umu.

Collider


Slične vijesti

04.10. (19:00)

Gutenberg je samo imao jači marketing

Gutenbergova Biblija ipak nije najstarija tiskana knjiga, ima jedna prije u Koreji

Iako se Johannesa Gutenberga i njegovu Bibliju iz 1454. godine slavi kao početak tiskarstva, povijest je znatno starija i bogatija. Movabilni tip slova izumljen je u Kini u 11. stoljeću, a usavršen u Koreji stoljećima prije Europe. Najstarija sačuvana knjiga tiskana metalnim pokretnim slovima zapravo je korejski Jikji iz 1377. godine, koji prednjači Gutenbergovom izumu za punih 77 godina. Gutenbergov značaj leži u spoju s europskim kapitalizmom i bržem radu stroja, no bogata azijska tiskarska povijest dugo je bila nepravedno zapostavljena. Open Culture

23.08. (00:00)

Kad algoritmi ogladne

Proždiranje kulturne baštine: AI tvrtke masovno kupuju i uništavaju fizičke knjige

Iscrpivši podatke s interneta, AI tvrtke okrenule su se fizičkim knjigama kako bi izbjegle “kolaps modela” uzrokovan treniranjem na već generiranom sadržaju. Suci i zakoni za sada ne reagiraju, pa tvrtke poput Anthropica i Amazona masovno i legalno kupuju milijune fizičkih izdanja – uključujući i iznimno rijetka, raritetna izdanja. Knjigama se sjeku uvezi radi brzinskog hidrauličkog skeniranja, nakon čega se fizički originali uništavaju pod krinkom “poštene uporabe” i promjene formata. Time se javno znanje privatizira, a neprocjenjiva pisana kulturna baština trajno nestaje. Netokracija

11.08. (13:00)

Skupljači antikviteta, djelujte!

Skeneri, rezači i spaljeni antikviteti: AI kompanije masovno uništavaju tiskane knjige

AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja  -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug

29.07. (17:00)

Za najčitače i one koji to žele postati

Urednik portala o knjigama pokreće platformu koja objedinjuje i portal i top-liste najprodavanijih naslova

Nenad Bartolčić Barni, nekadašnji suosnivač kultne zagrebačke knjižare Moderna vremena, i nakon njezina zatvaranja 2006. ostao je neumoran pokretač u svijetu knjige. Karijeru je započeo 1980-ih u Znanstvenoj knjižari, pisačkom i radijskom radu, a danas s Ivom Perković vodi portal Moderna vremena te piše za BestBook. Svoju viziju knjižarstva kao mjesta druženja i stvaranja projekata nastavlja kroz najavu nove platforme Moderna vremena Digital. Unatoč povremenim polemikama i okršajima s ministrima kulture, Barni ostaje posvećen afirmaciji autora, knjižara i kulture čitanja u Hrvatskoj. Jutarnji

19.05. (18:00)

Ili radije koristiti olovku ili post-it papiriće

Kako čitati knjigu: Vodič kroz šaranje, podcrtavanje i hrvanje s tekstom

Većina ljudi knjige tretira kao svetinje koje se ne smiju oštetiti, no Mortimer Adler još je 1940. u eseju Kako čitati knjigu tvrdio suprotno: tekst postaje naš tek kada po njemu pišemo. Označavanje, podcrtavanje i pisanje komentara na marginama pretvaraju pasivno čitanje u aktivan dijalog s autorom. Suvremena psihologija to potvrđuje – aktivno angažiranje s tekstom drastično poboljšava pamćenje i dugoročnu retenciju pročitanog. Istinsko vlasništvo nad knjigom nije fizičko, već intelektualno. “Uredna” knjiga znak je ignoriranja, dok je išarana dokaz da smo s idejama istinski hrvali. Culturist

14.05. (22:00)

Umjetnik o umjetnosti

Tko potpisuje prvi umjetnički falsifikat i koja su djela obilježila epohe – pita se Dimitrije Popović u novoj knjizi

To je zapravo zbirka eseja. Tu se bavim nekim općim društvenim pitanjima, kao što su, na primjer, sloboda, identitet, manipulacija, zločin, totalitarizam, pornografija, kazna i tako dalje, koji se ne raspravljaju na apstraktan način, nego upravo kroz konkretna umjetnička djela u povijesti umjetnosti, od renesanse do danas, istaknuo je Popović na predstavljanju knjige “Umjetnost između ideje i ideologije”. U ovoj knjizi Popović kroz eseje vodi čitatelja kroz povijest umjetnosti, analizirajući radove velikih majstora, ali se ne zaustavlja na prošlosti. Autor se vraća i svojim trajnim preokupacijama: fenomenu nagosti, odnosu tijela i prolaznosti, te vječnim motivima erosa i tanatosa. Pišući o ikonama poput Marilyn Monroe ili analizirajući povijesne anegdote poput one o Michelangelovom falsifikatu, Popović uspijeva kompleksne filozofske teme približiti široj publici, zadržavajući pritom strogu stručnost. Novi list, HRT

29.04. (19:00)

Da te zabole oči

Always Judge a Book by Its Cover: Bizarni naslovi knjiga

Ova kultna stranica prava je riznica dizajnerskog ludila i apsurda književnosti (i dobro, publicistike). Suprotno staroj izreci, ovdje se knjige procjenjuju isključivo po vanjštini – i to s dobrim razlogom. Kolekcija se fokusira na bizarne naslovnice koje su ili zastrašujuće loše, nenamjerno smiješne ili toliko čudne da se zapitate što je grafički dizajner konzumirao. Od psihodeličnih ilustracija iz sedamdesetih do neobjašnjivih naslova tipa “Kako nadmudridi vjevericu”, stranica slavi estetiku katastrofe. To je savršeno mjesto za digitalni odmor i podsjetnik da se ponekad i genijalni tekstovi kriju iza sumnjivog Photoshopa.

29.04. (09:00)

Klik manje, list više – ali tko će ugasiti Wi-Fi?

Švedska vraća knjige i papir u škole kako bi zaustavila pad pismenosti, ograničava digitalne alate

Švedska vlada okreće se tradicionalnoj nastavi, uvodeći više knjiga, papira i pisanja rukom kako bi poboljšala pismenost učenika nakon pada rezultata na PISA testovima. Ograničava se uporaba digitalnih alata, zabranjuju mobiteli u školama i ulaže u udžbenike. Vlasti tvrde da ekrani ometaju koncentraciju, dok kritičari iz tehnološkog sektora i obrazovanja upozoravaju da bi takav pristup mogao smanjiti digitalne vještine učenika i dugoročno štetiti tržištu rada. Mišljenja su podijeljena između zagovornika fokusa i onih koji ističu nužnost digitalne pismenosti. BBC, Index

16.04. (18:00)

Piši globalno, prosi lokalno

Književnost je prestala biti isključivo stvar talenta i postala je borba za pozornost

Suvremena književnost nastaje u procjepu između tržišnih pritisaka i državnih potpora, dok se autori za vidljivost bore na društvenim mrežama, često neovisno o nakladnicima. Iako je sustav demokratiziran lakšim izdavanjem, nestali su globalni bestseleri, a pozornost čitatelja fragmentirana je utjecajem algoritama. Domaći pisci suočavaju se s novim izazovom: globalizacijom i mladom generacijom koja sve više čita na engleskom jeziku. Književna vrijednost tako se neprestano nadmeće s trendovima s TikToka, dok budućnost nacionalnih književnosti ovisi o prilagodbi novim digitalnim navikama i infrastrukturnim ulaganjima. HRT

08.04. (22:00)

Oblaci mogu pasti, film je vječan

Digitalna vječnost u ledu: Arktički trezor čuva ljudsko znanje na filmu

Na norveškom otočju Svalbard, duboko u vječnom ledu bivšeg rudnika, smještena je Svjetska arktička arhiva. Umjesto na nesigurnim serverima, milijuni stranica knjiga i dokumenata čuvaju se na posebnom Piql filmu koji ne zahtijeva struju niti hlađenje. Ova tehnologija, razvijena uz potporu EU, osigurava opstanak podataka minimalno tisuću godina, štiteći ih od nuklearnih ratova i klimatskih katastrofa. Smještena uz Svjetski trezor sjemenja, knjižnica koristi prirodne uvjete permafrosta, čime postiže nulti ugljični otisak i jamči da će naša povijest nadživjeti digitalno doba. Green