Brkljača: Zašto „najočekivanija recesija“ nikada nije došla?

Nisu ni oni skroz bedasti

Brkljača: Zašto „najočekivanija recesija“ nikada nije došla?

Prognozama unatoč, američko gospodarstvo nastavilo je sa solidnim stopama rasta pa je tako BDP u 2023. realno porastao za 2,5%. Štoviše, još uvijek ne pokazuje znakove promjene trenda. Najnoviji podaci pokazuju kako su tri velika gospodarstva – Njemačka, Japan i UK – već u blagoj tehničkoj recesiji. To je slučaj i kod određenog broja manjih zemalja. Stoga prirodno slijedi pitanje: kako SAD-u uspijeva ono što ne uspijeva drugima? Prvo, američka je vlada za vrijeme pandemije „upumpala“ silne količine novaca u sustav; više nego ijedna druga zemlja. Drugi razlog je taj da država i dalje stimulira gospodarstvo odnosno troši značajno više nego što uprihoduje. Treći razlog kazuje kako rast kamatnih stopa nije snažno pogodio niti kućanstva niti poduzeća.

Za sada je agregatna potrošnja dobra, profiti kompanija solidni, cijene dionica se nalaze na rekordnim razinama, a kako su se dosadašnje prognoze o recesiji pokazale promašenima danas sve više prevladava mišljenje da recesije neće niti biti. Ivica Brkljača za Arhiv Analitiku

Ivica Brkljača recesija

I još nam nije dovoljno

Dugi pogled na novčanike: Plaće u Hrvatskoj u tri desetljeća porasle osam puta

Službeni podaci od 1994. pokazuju da nominalna prosječna neto plaća u Hrvatskoj nije padala niti u jednoj godini, porastavši s 182 na 1.449 eura u 2025., čime je ostvaren osmostruki nominalni rast (4,1% realnog rasta godišnje). U prvih sedam mjeseci 2026. plaća iznosi 1.542 eura. Tijekom devedesetih plaće su doživjele slom zbog rata i hiperinflacije. Primjerice, 1989. za kupnju Yuga 45 trebalo je 30 plaća. Kontinuirani rast plaća postupno smanjuje teret fiksnih stambenih kredita, dok se medijalna plaća stabilno kreće oko 12–18% ispod prosjeka. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

Ivica Brkljača plaće rast plaća

Kao nema nas, a sve se mora novo gradit

Zbog slabe ponude i jake potražnje nema pada cijena nekretnina

Tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj i dalje bilježi dvoznamenkasti rast cijena, a prosjek novogradnje prvi je put prešao 3.000 €/m². Iako je financijska priuštivost oslabila, i dalje je znatno povoljnija nego 2008. godine. Rast cijena više ne predvode Zagreb i Jadran, već ostali dijelovi Hrvatske. Pritisak na cijene održavaju rekordna zaposlenost, rast plaća, visoka štednja i niske kamatne stope. Unatoč prvim znakovima hlađenja u građevinskom sektoru, nagli pad cijena se ne očekuje zbog strukturnog manjka ponude. Javne politike stoga primarno moraju poticati novu gradnju. Velimir Šonje i Ivica Brkljača predstavljaju novi broj Nekretninskog pulsa za Ekonomski lab

cijene nekretnina Ivica Brkljača Nekretninski puls tržište nekretnina Velimir Šonje

Ali nam se i dalje sve čini skupo

Godišnji odmor u Hrvatskoj može si priuštiti veći broj građana nego prije

Unatoč tvrdnjama da godišnji odmor u Hrvatskoj postaje luksuz, Eurostatovi podaci za razdoblje od 2015. do 2025. godine pokazuju upravo suprotno. Hrvatska je ostvarila najveći napredak u cijeloj Europskoj uniji: udio građana koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan doma pao je sa 65,8% na 32,6%. Istovremeno, udio kućanstava koja teško spajaju kraj s krajem smanjen je s 54,4% na 19,1%, čime se Hrvatska zamjetno približila prosjeku EU-a. Pozitivni trendovi vidljivi su u svim kategorijama, iako najsporije obuhvaćaju samačka umirovljenička kućanstva. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

godišnji odmor Ivica Brkljača

Prije smo jedva sklapali kraj s krajem, sada ih sklapamo s manje problema

Sve manje kućanstava kasni s plaćanjem režija

Prema Anketi o dohotku stanovništva DZS-a, udio kućanstava koja kasne s plaćanjem režija pao je na 7,3% (s 8,8% godinu prije), što je golem skok u odnosu na 2013. kada je iznosio preko 30%. Analitičar Ivica Brkljača ističe da ovaj pozitivan trend obuhvaća oko milijun ljudi i da je prvenstvenstveno rezultat rasta zaposlenosti i plaća, a ne iseljavanja. Ipak, financijska situacija mnogih i dalje je krhka: čak 31,2% građana ne može pokriti neočekivani financijski trošak, dok se petina stanovništva (19,5%) i dalje nalazi u riziku od siromaštva. Jutarnji

dugovi Ivica Brkljača plaćanje računa režije rizik od siromaštva

Dilema stoljeća: Doživotni podstanar ili instant dužnički rob?

Publikacija ‘Nekretninski puls’: Kupiti stan danas je lakše nego 2008., a pad cijena se ne očekuje

Tržište nekretnina u Hrvatskoj očekuje normalizaciju rasta cijena, ali ne i slom poput onog iz 2009., istaknuto je na predstavljanju publikacije „Nekretninski puls” autora Ivice Brkljače i Velimira Šonje te ekonomista Zagrebačke banke. Suprotno percepciji, stanovi su danas priuštiviji nego prije dva desetljeća zbog rasta plaća i povoljnih kamata. Ipak, prisutan je neodrživ nesrazmjer: cijene starogradnje rastu 16%, dok novogradnja usporava na 10% jer građevinarima pritišću krediti pa spuštaju cijene, dok privatni prodavači čekaju. Prodaja stanova pada, no manjak ponude i niska zaduženost održavaju visoke cijene, pri čemu Zagreb predvodi u rastu. Lider

Ivica Brkljača kupovina nekretnine Nekretninski puls tržište nekretnina Velimir Šonje

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

inflacija Ivica Brkljača plaće rast plaća

Važno je i u kojoj stolici sjediš

Brkljača: Struktura poslova, a ne diskriminacija kroji razliku u plaćama

Prema podacima DZS-a za prvo tromjesečje, žene u Hrvatskoj imaju 3,5 % nižu neto plaću (odnosno 3,3 % nižu bruto satnicu) od muškaraca. Ekonomist Ivica Brkljača ističe da ovaj neprilagođeni jaz ne znači diskriminaciju za isti rad, već odražava raspodjelu poslova. Najveći jaz u korist muškaraca je u financijama (22,5 %), zdravstvu (20,8 %) i trgovini (16,6 %), jer žene češće rade slabije plaćene administrativne i operativne poslove, dok muškarci drže upravljačke i specijalističke pozicije. Suprotno tome, u građevinarstvu žene zarađuju više jer rade kao inženjerke i arhitektice, dok muškarci uglavnom obavljaju fizičke poslove, koji su slabije plaćeni. Poslovni

Ivica Brkljača plaće razlike u plaćama

Mala dionička idila na rubu Europe

CROBEX vs. Wall Street: Domaći konj i dalje vodi

Hrvatski indeks CROBEX petu godinu zaredom nadmašuje američki S&P 500. Dok je Wall Street u 2025. preživio “potop” zbog najava carina i ojačalog eura, domaće tržište cvjeta uz tri nova IPO-a (Ing-Grad, Žito, Tokić) i dvoznamenkasti rast većine sektora. U prva dva mjeseca 2026. CROBEX je porastao 6%, dok je S&P 500 na skromnih 1,4% (uz dodatni utjecaj pada dolara). Uz veće dividende i manju volatilnost, hrvatske su dionice ulagačima donijele dvostruko veće kumulativne prinose od 2022., a povoljne valuacije sugeriraju nastavak pobjedničkog niza. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

CROBEX Ivica Brkljača S&P 500 Wall Street

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

HNB Ivica Brkljača turizam

Iskra koja se nikad nije ugasila

Končar: Procvat „bivšeg industrijskog diva“

Jedna od ljepših poslovnih priča u Hrvatskoj posljednjih godina. Nakon više od desetljeća stagnacije poslovanja, posljednjih nekoliko godina obilježeno je vrlo visokim rastom prihoda i još više neto dobiti, što je prošlo nezamijećeno u široj javnosti. U 2023. Grupa KONČAR ostvarila je preko 900 milijuna eura prihoda i više od 70 milijuna neto dobiti, što su poslovni rezultati kakve tvrtka realno nikada nije imala, čak ni kada je u „bivšem socijalističkom divu“ bilo zaposleno 4-5 puta više ljudi. Iako nazvana po prvom narodnom heroju Jugoslavije, ona je nastala prije Jugoslavije kao podružnica Siemensa. Tvrtka je preživjela devedesete, a danas se bavi nizom djelatnosti – od proizvodnje električne energije i njezine distribucije, izgradnjom i prodajom tramvaja i vlakova te digitalnim rješenjima. Danas je uspješno uzjahala i valove zelene tranzicije, a dobro joj se piše i u budućnosti. Arhiv analitika

Ivica Brkljača Končar

Nisu ni oni skroz bedasti