Carinski rat s mirisom nestašica: brodovi staju, cijene rastu - Monitor.hr
Prekjučer (22:00)

Trump šamara, brodovi se ne odazivaju

Carinski rat s mirisom nestašica: brodovi staju, cijene rastu

Nakon drastičnih carina koje su SAD i Kina međusobno uvele, plovidba teretnih brodova između dviju zemalja drastično je pala, što bi moglo dovesti do nestašica i inflacije. Posljednji brodovi bez novih nameta već su na putu, dok novi dolaze pod znatno skupljim uvjetima. Uvoz iz Kine bi mogao pasti i do 80 %, što ugrožava lance opskrbe, posebice za elektroniku i mikročipove. Tvrtke premještaju proizvodnju u druge azijske zemlje, ali zamjena neće biti brza. Američki potrošači i logistika već osjećaju posljedice, a situacija podsjeća na ekonomski šok iz doba pandemije. tportal


Slične vijesti

24.04. (20:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

19.04. (11:00)

Kad su se carine naplaćivale za magarca i ćup, a ne za čelik i čip

Povijest carina i njihova uloga u trgovinskoj politici

Carine nisu izum modernog doba – postoje već oko 4700 godina i potječu iz doba Egipta i Mezopotamije. U početku su služile za kontrolu trgovine i punjenje državne blagajne, a zaštita domaće proizvodnje bila je tek sporedna svrha. Danas ih Donald Trump koristi kao politički alat, no ekonomisti upozoravaju da takav pristup često ima bumerang-efekt koji pogađa domaće potrošače. Lider

18.04. (11:00)

Pršut, tablete i keš na zadnjem sjedištu: granica ne prašta romantiku putovanja

Što smijete nositi preko granice: hrana, lijekovi i novac pod povećalom

Putujete li unutar EU, bez brige možete nositi hranu životinjskog podrijetla. No prema trećim zemljama vrijede stroža pravila – meso i mlijeko su zabranjeni, a ostalo ide u ograničenim količinama. Lijekovi za osobnu upotrebu dozvoljeni su uz dokumentaciju, dok veće količine novca (10.000 €+) morate prijaviti. Kazne za kršenje pravila mogu doseći i 13.300 €. Prije puta provjerite aktualna pravila – bolje spriječiti nego platiti. N1

11.04. (15:00)

Na putu prema dole, mornari ti mašu, žene te vole...

Trumpova odgoda carina nije umirila tržišta, strah od recesije još je uvijek tu

Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja danas. No, situaacija s Kinom je i dalje napeta, s obzirom da im je Trump digao carine na 145 posto. Stigao mu je i odgovor Xi Jinpinga, koji je rekao da ga se ne boje.  (Index) Pozvao je EU da mu se pridruži u otporu (Index). Britansko gospodarstvo neočekivano je proaslo, a porasla je i vrijednost indijske rupije. Cijena zlata dosegnula je novi rekord jer raste zabrinutost (Index).

10.04. (10:00)

Kapitalizam na skliskim stepenicama

Šajatović: Tko samo popusti ucjenjivaču Trumpu, gotov je

U podjeli rada, svjetski ratovi počinju na Balkanu, a svjetske recesije u Americi. Bilo je tako 1929. Ponovilo se i bliže nam 2008./2009. Sve je bilo zrelo za novu spontanu recesijsku detonaciju. Donald Trump, kojeg je legitimno izabralo frustrirano američko biračko tijelo, izazivanjem carinskog, tj. trgovačkog rata s gotovo svim zemljama svijeta samo je spontanost zamijenio svjesnom detonacijom. Okvir posrnuloga kapitalizma može se dalje popunjavati ostalim državama. Osnovno pitanje je kako reagiraju na ‘kvartovskog ucjenjivača‘. Tko na koljenima traži milost i niže carine, nema mu pomoći. EU i Hrvatska nisu snažni kao Kina da se mogu otvoreno suprotstaviti Trumpu, ali mogu postupno smanjivati ovisnost o SAD-u. Miodrag Šajatović za Lider.

10.04. (09:00)

Sve ovisi što će ti svijet reći

Trumpove carine gađaju stvaran problem, ali metode su mu krive

I Biden je nastavio s visokim deficitima, tako da je Trump naslijedio javni dug veći od 120% BDP-a, najviši u američkoj povijesti, i deficit od 6% BDP-a, što je izrazito negativan trend. Logično je da je morao adresirati ovaj problem. Drugo je pitanje je li Elon Musk bio dobra osoba za rezanje rashoda. Osim neravnoteže u odnosima s Kinom, Trump je morao poduzeti mjere kako bi riješio rastući javni dug i deficit jer su oni predstavljali ozbiljnu prijetnju američkoj fiskalnoj stabilnosti i gospodarskoj budućnosti. Trump se nada da u duljem roku može dobiti pozitivne efekte carina. Npr. neka firma koja sada izvozi u SAD može zaobići carinu tako što će otvoriti pogon u SAD-u. U teoriji dobro zvuči, ali je upitno u praksi. Osobito ako vam carine prvo uspore gospodarstvo ili izazovu recesiju te ako zavlada neizvjesnost što će biti s trgovačkim pregovorima i ako za produktivnu proizvodnju trebate kompleksne inpute iz više zemalja. Index

09.04. (19:00)

Čekati priliku za aperkat

Procurio dokument EU plana: ‘Udarit će Ameriku gdje ju najviše boli’

  • Europska unija kreativno će odgovoriti na carine koje je joj je uveo američki predsjednik Donald Trump – ciljajući na proizvodnju u ‘crvenim’ saveznim državama, gdje su njegovi najveći pobornici (tportal)
  • Kina je odgovorila Americi na rekordne carine od 104 posto, Banka Engleske upozorila: Banka Engleske: Carine će doprinijeti slabljenju izgleda za globalni rast, ali i povećati izglede za inflaciju (Index), butzovni indeksi u Kini i Hong Kongu završili su s rastom danas, nakon što je Peking objavio dokument kojim izražava spremnost na dijalog s Washingtonom, unatoč američkim carinama od 104 posto. Dodatni poticaj tržištima dali su signali državne podrške kineskom tržištu kapitala (Index)
  • Europa ima tri opcije na stolu za pregovore s neprijateljski raspoloženom Amerikom: Macron misli da će Trump razumjeti ako mu se uzvrati istom mjerom, no Trump može zatvoriti američke baze pa čak i povući štit nuklearne obrane… CDU predlaže snažan odgovor, zatim pregovore da bi se došlo do ugovora o slobodnoj trgovini (Poslovni)
  • Tesla gubi više od 585 milijardi dolara, Musk javno proziva Trumpova savjetnika zbog carina (Poslovni) Tko je taj savjetnik? Peter Navarro, ključna figura Trumpove trgovinske politike: unatoč akademskom pedigreu, njegove ideje i pristupi često su odstupali od konvencionalnog ekonomskog razmišljanja, što je izazivalo podjele među stručnjacima i političarima, bio je i u zatvoru zbog nepoštivanja Kongresa (Poslovni)
  • Ministar financija Primorac o carinama: Trebamo stati na loptu i slati umirujuće poruke (Lider)
09.04. (15:00)

Tko ima veći, imat će manji rast BDP-a

Šonje o trgovinskom ratu: Zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija

Zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Veliki dio političara i javnosti u EU prihvatio je Trumpovu igru „tko ima veći“, pa će im se ovaj prijedlog činiti promašen. Čast i ponos su u pitanju. Pema procjenama Trumpove carine usporit će rast u EU za 0,3 postotna boda na godinu, a u slučaju europskog revanša to bi se moglo povećati na 0,5. Francuzi za sebe u startu procjenjuju 0,5. Prema tome, revanš je i pucanj u vlastitu nogu, na štetu vlastitih potrošača i razvoja. Za odmazdu stvarno ima vremena, kaže Velimir Šonje za Ekonomski Lab, pojasnivši kako Trump zapravo nema strategiju i taktiku, nego ide s grubim vizijama i idejama na isti način kao u biznisu, gdje je navikao improvizirati u uvjetima kaosa, a zatim važe prijedloge suradnika. S obzirom na narcisoidni karakter, udara jako kako bi kasnije imao što bolji rezultat u pregovorima. Kada se sve zbroji racionalno je udahnuti i ući u pregovore bez gađanja kamenom na prvu….

08.04. (22:00)

Ako i nisi dioničar, dionik si

Koje su posljedice sloma burzi uslijed novih carina? Pad proizvodnje, otpuštanje radnika, socijalni problemi…

Vijesti oko sloma burzi uslijed nametnutih Trumpovih carina trebalo bi brinuti i obične ljude, koji i nemaju nužno dionice, jer one utječu na cijelu ekonomiju. Ekonomski stručnjaci kažu kako još nije jasno kako bi se stvari mogle odviti, no mogući scenariji su sljedeći: Najblaži slučaj je korekcija tržišta, no izgledniji je da će pad proizvodnje rezultirati recesijom, a ponegdje i inflacijom. Dugoročno gledano, moglo bi doći i do depresije. Još gori scenarij uključuje deflaciju, a ona znači i manje plaće. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava. Moglo bi doći i do rasta kamatnih stopa na kredite i daljnjeg rasta nekih namirnica, poput kave. No, za Hrvatsku je moguće da izbjegne recesiju zbog EU fondova i nekih drugih dinamika koje omogućavaju rast u narednim godinama. Index

08.04. (21:00)

Malo lakši

Najveći gubitnici Trumpovih carina: Mark Zuckerberg, Jeff Bezos i čelnik Oraclea

Pad vrijednosti dionica izravna je posljedica najave novih carinskih mjera, što je izazvalo lančanu reakciju na svjetskim burzama i paniku među investitorima, piše Forbes. Najveći pojedinačni gubitak zabilježio je osnivač Mete Mark Zuckerberg, čije se osobno bogatstvo smanjilo za čak 17,9 milijardi dolara. Jeff Bezos je ostao kraći za 16 milijardi, a Larry Ellison, čelnik Oraclea lakši je za 9,9 milijardi dolara. Na popisu su i vlasnik Nvidije i suosnivač Google-a. tportal