Vrijednost nekretnina u svijetu iznosi 326 bilijuna dolara (326.000 milijardi dolara). U gornjoj grafici (klik za veliku sliku) je prikazan godišnji rast cijena. Cijene nekretnina u svijetu su prosječno porasle 6% godišnje u razdoblju od četvrtog kvartala 2021. do četvrtog kvartala 2022. U Hrvatskoj su cijene porasle 17,3%. U Kanadi, Kini i Australiji cijene nekretnina su pale za oko 3%. VisualCapitalist
– Kamate rastu, nedovoljno je nekretnina na tržištu. Cijene još uvijek ne padaju jer su vlasnici rabljenih stanova podigli očekivanja.
– Smanjio se i promet nekretnina kod stranaca i kupovali su u prvom polugodištu 13% manje nekretnina u Hrvatskoj posebice kod njemačkih i austrijskih državljana.
Stambena strategija koju Vlada priprema trebala bi riješiti problem praznih stanova.
– Mi imamo 200.000 praznih stanova u Hrvatskoj i nešto se mora s time napraviti, rekao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. HRT
Prema podacima za razdoblje travanj-lipanj ove godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj su na godišnjoj razini (u odnosu na iste mjesece 2022.) rasle 13.7 posto. Time je rekorder EU, i to već treće tromjesečje zaredom. Cijene su toliko porasle da je Hrvatska za 3 postotna boda ispred rasta cijena u drugoj državi EU s najvećim godišnjim rastom cijena, Bugarskoj (10.7 posto). Više od 5 posto su rasle cijene još u Litvi (9.4 posto), Portugalu (8.7 posto), Sloveniji (7.4 posto), Poljskoj (7 posto) i Latviji (5.6 posto). Na razini cijele EU su cijene nekretnina pale za 1.1 posto tijekom razdoblja travanj-listopad ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a na razini eurozone pad iznosi 1.8 posto. U osam država EU su cijene pale: Njemačkoj (-9.9 posto), Danskoj (-7.6 posto), Švedskoj (-6.8 posto), Luksemburgu (-6.4 posto), Finskoj (-5.6 posto), Nizozemskoj (-4.6 posto), Češkoj (-2.9 posto), Slovačkoj (-1.9 posto) i Austriji (-0.3 posto). Index ima interaktivnu kartu sa postotcima promjene cijena u EU.
U novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB) upozorava se da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima. To posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, kao što su Portugal, Španjolska i baltičke zemlje. Iako se ovaj trend u zemljama EU očekuje, a na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo, u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene nešto krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU. Poslovni
U Švedskoj gdje su krediti za kupnju nekretnina gotovo u potpunosti vezani uz promjenjivu kamatnu stopu, visoka zaduženost i skok cijena financiranja u kombinaciji sa slabom ekonomijom pokazali su se otrovnim koktelom za nekretninske tvrtke. Europska središnja banka nedavno je upozorila da bi cijene stambenih nekretnina zbog skupljeg financiranja mogle kaotično pasti. Stambene nekretnine izgubile su gotovo petinu vrijednosti od vrhunca u ožujku 2022. što odražava skokovit rast troškova hipoteka. Švedski ministar financijskih tržišta Niklas Wykman rekao je Reutersu da država dovoljno financijske snage da spriječi da pad tržišta nekretnina proguta zemlju, jednu od najbogatijih u Europi, ali i njezine banke. Poslovni
Da bi u Europi moglo doći do kaotične korekcije cijena nekretnina upozorio je i Međunarodni monetarni fond. No u Hrvatskoj još se ne bilježi pad cijena, one stagniraju, no manji je broj transakcija. Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović rekao je “da će se u Hrvatskoj preslikati stanje na svjetskim i europskim tržištima glede nekretnina. Nije realno očekivati kaotični pad cijena, nego korekciju cijena nekretnina koje su u ovom trenutku precijenjene. Prošle godine zabilježen je rekordan broj transakcija prodaja nekretnina. Početkom ove godine i dalje je na tržištu bilo živo, prvenstveno zahvaljujući APN-u, no u posljednja dva mjeseca osjeća se da je broj transakcija niži. A to je posljedica svega onoga što se na tržištu trenutno događa, ponajprije rast kamatnih stopa.” Danas se efektivna kamatna stopa kreće oko 4 posto, nekad je bila 2 posto. Pa su oni koji kupuju na kredit, još u nepovoljnijem položaju… HRT prilog, Tportal
Na Njuškalu je trenutačno oglašeno 9195 stanova za prodaju na području Grada Zagreba. Poslovni dnevnik je istražio cijene po kvartovima. Od stanova koji imaju označenu godinu izgradnje, manje od 30% izgrađeno je poslije 2015. godine, dok je ostatak starije gradnje. 70% ih nema pripadajuće parkirno mjesto. Prosječna cijena po m2 u Donjem gradu iznosi 3240 eura, dok je u Gornjem gradu – Medveščaku nešto niža, 3098 eura. 27% stanova za prodaju nalazi se upravo u tim četvrtima. Za stan na Črnomercu morat ćete izdvojiti oko 3237 eura po m2. Na Trešnjevki sjever oglašeno je skoro 20% od ukupnog broja garsonijera i jednosobnih stanova te će vas kvadrat stana ondje u prosjeku koštati 2927 eura, a na Trnju 2960 eura. Na Maksimiru je skoro 70% oglašenih stanova koji imaju tri ili četiri prostorije, uz prosječnu cijenu od 3086 eura po m2. U istočnom Novom Zagrebu cijena kvadrata prosječno iznosi 2593 eura. Novi Zagreb zapad nosi oko 30% ponude dvosobnih i trosobnih stanova grada Zagreba, a cijena po m2 u prosjeku je 2580 eura…
Unatoč snažnom rastu cijena, Zagreb je još uvijek među najjeftinijim europskim metropolama po pitanju cijena stanova. Prema istraživanju Delloitea, lani je najskuplji kvadrat stana bio u Parizu, čak 13.462 eura, a slijedi München s 10.500 eura po kvadrat. Zagreb je s prosječnom cijenom od 1950 eura u kategoriji gradova poput Rige (Latvija) i Beograda, a on je ipak skuplji za dvjestotinjak eura po kvadratu. Većina metropola nove Europe odskače po cijenama od Zagreba. Primjerice, u Ljubljani je kvadrat lani dosegnuo 3393 eura, u Pragu 4353 eura, u Budimpešti 2566 eura, u Varšavi 2406 eura, a u Bratislavi 3490 eura. Tportal
Prosječna cijena četvornog metra novoga stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2022. godine iznosila je 16.058 kuna, što je 20 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, ali to je zbog velikog rasta cijena u Zagrebu gdje je m2 ima prosječnu cijenu 18.492 kune, što je 30,9 posto više nego godinu prije, dok je u ostalim naseljima 13.155 kuna ili 6,5 posto više. U prvom polugodištu 2022. u Hrvatskoj je prodano 1.869 novih stanova, od čega 989 u Zagrebu i 880 u drugim naseljima. Tportal
A što ćemo sad? “Ovo što su najavili povećanje kamatnih stopa, ali i postrožavanje uvjeta kreditiranja će sigurno dovesti do manje potražnje kupaca koji kupuju kreditom, a i dijela onih koji su zbog niskih kamatnih stopa kupovali kreditima kako bi imali određeni prinos na nekretnine”, kaže u Dnevniku Boro Vujović, stručnjak za tržište nekretnina. “Trenutno nam se počelo događati da investitori koji su primili kapare po cijenama prije godinu dana su u situaciji da im se više isplati kupcima vratiti duplu kaparu i prodati stan po većoj cijeni, nego po onoj jer su u minusu.” (HRT video 8 minuta)
U Zagrebu je na solidnim gradskim lokacijama teško pronaći dobar trosoban stan, a da nisu potrebna velika ulaganja, za manje od 160-170.000 eura, pa se sve više biraju kuće u Zagrebačkoj županiji i okolici Zagreba. Lokacije su to udaljene do 45 minuta vožnje od Zagreba. Za istu ili malo veću cijenu, oko 200.000 eura, može se dobiti lijepa kuća veća od 150 kvadrata, novije gradnje, s velikim vrtom. Život na selu i povratak prirodi, a opet u blizini grada, čini se sve popularniji među kupcima nekretnina. Najviše se u okolici Zagreba traže manje obiteljske kuće od 150 do 200 četvornih metara stambene površine i vrt od barem 500 kvadrata i više. Atraktivnije su lokacije prema Samoboru, Zaprešiću, Zagorju, nego istočno prema Sesvetama i Moslavini. Gleda se na sadržaje kao što je škola, vrtić, trgovine, sportski sadržaji. Dom i dizajn