Depresija šteti srcu skoro kao pretilost - Monitor.hr
29.01.2017. (07:20)

Tihi ubojica

Depresija šteti srcu skoro kao pretilost

Depresija je uzrok 15 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti, pokazuje desetogodišnje istraživanje njemačkih znanstvenika. Zaključili su da je depresija opasna gotovo kao pretilost, a jedino su se povišen krvni tlak i pušenje pokazali značajnijim prediktorima za smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti u 3428 muških ispitanika. 24sata, Fox News


Slične vijesti

05.09.2019. (12:00)

Istraživanje provedeno među osobama s dijagnozom bolesti srca povezuje viši stupanj obrazovanja s većim izgledima za duži život

12.04.2018. (14:30)

Redovita konzumacija zašećerenih sokova povezana s do 2,5 puta većim rizikom za smrt od bolesti srca, ako se pije 7 decilitara ili više na dan

27.12.2017. (22:21)

Osobama koje su u djetinjstvu doživjele neku traumu poput zlostavljanja, zanemarivanja ili svjedočenja nekom nasilnom događaju prijeti veći rizik obolijevanja od bolesti srca

24.12.2017. (15:42)

Osobe s bolestima srca imaju 45% veći rizik za smrt ako nisu u braku

30.09.2017. (16:01)

Savjeti o zdravlju: Kako spriječiti bolesti srca i krvnih žila

23.05.2016. (10:58)

Možemo si pomoći

Četvero od pet osoba u Hrvatskoj umre od srca ili raka

Svaki drugi stanovnik Hrvatske umire od infarkta i drugih kardio-vaskularnih bolesti (dakle, oko 25 tisuća ljudi godišnje), dok je drugi uzročnik smrti u Hrvatskoj rak od kojeg umire 14 tisuća ljudi. Novooboljelih od raka je godišnje oko 20 tisuća. Očekivano trajanje života za oba spola u Hrvatskoj je 77,6 godina – za žene 80,5, a za muškarce 74,6 godina. Dnevnik.hr

29.03.2016. (16:17)

50% smrti u Hrvatskoj je uzrokovano bolestima srca

Među preminulim građanima prošle godine, gotovo polovica je preminula od bolesti srca. Zastrašujući podatak još je više strašan s obzirom na to da smo mogli veliki dio prevenirati i spriječiti. U Hrvatskoj 50% smrtnih slučajeva, što je oko 25.000 ljudi godišnje uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Svake godine gubimo populaciju jednoga manjega grada u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da to nisu bolesti koje pretežito zahvaćaju stare ili vrlo stare dobne skupine, već u velikoj mjeri i osobe srednje, ali i mlađe životne dobi. Navedeni podaci svrstavaju bolesti srca i krvnih žila u vodeći uzrok smrtnosti u našoj zemlji.

Tjelesna aktivnost i zdravlje naziv je međunarodne konferencije koja se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović po prvi puta održava 9. do 10. travnja 2016. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Glavna tema konferencije je Tjelesna aktivnost i krvožilne bolesti, odnosno prevencija i sprječavanje nastanka kardiovaskularnih bolesti koje su najčešći uzrok smrti u svijetu.

Ugledni gosti predavači na konferenciji će govoriti o važnosti prevencije krvožilnih bolesti tjelesnom aktivnošću te promjenom prehrambenih navika koje su posljedica užurbane i stresne svakodnevice. Naime, istraživanja ukazuju da se promjenom načina prehrane i povećanjem tjelesne aktivnosti vrlo uspješno može utjecati na čak 80% bolesti srca zbog čega je pokrenut i program Čuvari srca. Program je potaknut činjenicom da je Hrvatska, prema najnovijim podacima, nažalost još uvijek zemlja visokoga kardiovaskularnog rizika, za razliku od velikog broja ostalih zemalja Europe.

Tijekom konferencije, održati će se i tribina na kojoj će se zainteresirani detaljnije upoznati s radom Čuvara srca.

30.05.2015. (09:05)

Nikotinova strelica

Kakvo god da je pušenje – za srce je štetno

Svi oblici pušenja štete srcu – nargilom, elektronskim cigaretama, bezdimno uživanje duhana, objavilo je Europsko kardiološko društvo. Pušenje nargile možda je povezano i s većom izloženošću toksinima jer duže traje i podrazumijeva više dubljih udaha pa se inhalira stoput više dima nego u cigareti. Smrtonosno je i pasivno pušenje – nepušač koji živi s pušačem ima tridesetak posto više izgleda za kardiovaskularnu bolest. Ukratko, kakvo god da je pušenje, nema ništa lošije za srce. Daily Mail, The ESC