Domagoj i Laura o izazovima mladih: Nismo naivni, samo smo proaktivniji

Nema više "kad narastem, bit ću televizor"

Domagoj i Laura o izazovima mladih: Nismo naivni, samo smo proaktivniji

Prije emisije na Fejsu stranice od emisije objavili su prilog u kojem su razgovarali s danas poznatim medijskim licima, a koji su kao srednjoškolci sudjelovali u Parlaonici – Bornom Sorom iz News Bara i Dorijan Klarić, sada novinar i TV voditelj. U samoj emisiji srednjoškolci Domagoj Praljak i Laura Begić podijelili su svoje mišljenje o nizu aktualnih tema: Mladi su zabrinuti za budućnost, ali ne odustaju. Demografski pad prijeti društvu, politika ih zanima, ali ne vide karijeru u njoj. Školstvo ne rješava ključne probleme kritičkog mišljenja. Društvene mreže su nužnost, ali i utočište za nasilnike. Roditelji ih previše nadziru, što narušava povjerenje. Ratovi su dokaz da ideali ne smiju pasti. Papirologija je važnija od ljudi, a zapošljavanje i dalje izazov. Stariji dominiraju politikom, a mladima se ne daje prilika. Iako mnogi žele iskusiti život vani, neki ipak planiraju povratak jer vide poboljšanja u Hrvatskoj. HRT

mladi Nedjeljom u 2

Problemi multitaskinga

‘Djeca nisu dobro’: Imamo problem autoriteta, općih društvenih vrijednosti, društvene anomije, predominacije digitalne tehnologije i virtualne radikalizacije… nasilje je samo posljedica

Napadi na nacionalne manjine i njihove događaje mogu se okarakterizirati kao nasilje iz etničke/nacionalne mržnje; tučnjava na Trgu bana Jelačića i dan poslije na Interliberu izgleda da je motivirana navijačko-regionalistički; palež Vjesnika pak je nešto što proizlazi iz, čini se, sasvim novog fenomena “digitalnih izazova”… To su očite razlike, pa je zato površno sve ove događaje stavljati pod “istu kapu”. Od škole i nemoći nastavnika i preopterećenosti sustava pravilima i procedurama do hiperambicioznosti i petnulaštva, preko digitalnih tehnologija koje imaju dokazano negativan utjecaj na zdravlje, fokus i koncentraciju do sve većih mentalnih oboljenja, posebno u jeku i nakon pandemije, nemamo problem s nasiljem koji bi se mogao nazvati ekskluzivno “maloljetničkim”, nego imamo mnoge probleme koji se posebno na razne načine odražavaju upravo na maloljetnicima. Karlo Jurak analizira za Index.

Karlo Jurak mladi nasilje

Kad ti algoritam postane odgojitelj – i to jako loš

Njemačka traži odgovor: kako zaustaviti radikalizaciju djece na internetu

U Njemačkoj raste broj maloljetnika uključenih u islamistički i desničarski ekstremizam, potaknut online propagandom, društvenim krizama i psihološkim stresom. Stručnjaci upozoravaju da su djeca iz nesigurnih obitelji i izbjegličkih zajednica posebno ranjiva, često tražeći smisao i pripadnost na internetu. Organizacije poput berlinskog VPN-a rade na deradikalizaciji kroz razgovor, emocionalnu podršku i uključivanje roditelja. Istraživanja pokazuju da radikalizacija često počinje na društvenim mrežama i u internetskim eho-komorama. Unatoč trendovima, programi deradikalizacije bilježe vrlo nisku stopu recidivizma. DW

ekstremizam mladi polarizacija društva radikalizacija

A nitko ne priča o Fight clubu

Porast maloljetničke delinkvencije, osobito u dobi 10–16 godina

Uz učestale napade u Dubravi. Policija često ne može sankcionirati počinitelje mlađe od 14 godina. Trend nasilja među mladima vidi se i u Europi, primjerice u Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Problem se širi i na mlađe punoljetnike (18–21), s incidentima navijača i fizičkim napadima, što pokazuje sve očitiji izazov za sigurnost i društvenu kontrolu mladih. Index

mladi nasilje radikalizacija

Kliknu sve – osim na društvenu odgovornost

Istraživanje: mladi digitalno spretni, ali društveno slabo angažirani

Istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da su mladi u Hrvatskoj digitalno pismeni, ali digitalne alate uglavnom koriste za zabavu, a mnogo manje za kulturu ili društveni angažman. Društveno raslojavanje snažno oblikuje njihove mogućnosti, od izbora studija do pristupa praksama. Mladi su politički povremeno aktivni, ali nestalni, uz vrlo uske offline mreže podrške. Izražene su rodne razlike, vrijednosne kontradikcije i nisko zadovoljstvo samima sobom, posebno među djevojkama. Djeca koja više koriste zabavne aplikacije pokazuju niže obiteljsko zadovoljstvo, dok fizička aktivnost povećava dobrobit. Nacional

Internet mladi

Make istok poželjan again

Vukovar obnovljen i življi, ali mladi i dalje odlaze zbog manjka prilika

Desetljeće nakon tmurnog dojma iz školskih ekskurzija, Vukovar danas izgleda obnovljeno, življe i kulturno aktivnije, ponajviše zahvaljujući projektu VukovART i novim sadržajima u centru grada. Ipak, ispod svježih fasada ostaju stari problemi: manjak radnih mjesta i odlazak mladih. Iako stariji stanovnici kažu da dobro žive, statistike govore da je svaki četvrti Vukovarac od 2001. napustio grad. Mladi često odlaze na studij i ne planiraju povratak, dok se sezonski radnici vraćaju samo preko zime. Unatoč vidljivom napretku, ključna prepreka ostaje – nedostatak perspektive. Index

Ima i pozitivnih priča: priče ljudi koji se u njemu nisu rodili, nisu mogli niti doživjeti strahote iz 1991., no dio njih u njemu čak vidi i budućnost (tportal)

mladi Vukovar

Mama, skuhaj ručak, još nisam na 31,3

Mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom najkasnije u EU

Prema Eurostatu, mladi u EU u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 26,2 godine, no u Hrvatskoj to čine tek s prosječnih 31,3 godine – najkasnije u Uniji. Skandinavci se osamostaljuju najranije, već oko 21. U zemljama gdje mladi kasnije odlaze, poput Hrvatske i Italije, niži su troškovi stanovanja, dok Grčka ostaje iznimka: mladi odlaze kasno, a troškovi im svejedno guše budžet. Danica

mladi život s roditeljima

Kad strah od svega postane najmoderniji hobi

Mladi na jugoistoku Europe zabrinuti, a povjerenje u EU na minimumu

Studija Zaklade Friedrich Ebert pokazuje da su mladi u jugoistočnoj Europi zabrinuti zbog korupcije, odljeva i priljeva radne snage, nesigurnosti i strahova od kriminala, rata i bolesti. Povratnici iz inozemstva pokazuju manje demokratske stavove, a oduševljenje Europskom unijom opada, osobito u članicama. Vjerska aktivnost mladih je opala, a lokalni političari često biraju nacionalizam umjesto rješavanja stvarnih problema poput prekarnih poslova i zaposlenosti. Ispitivanje naglašava potrebu za obnovom povjerenja u eurointegracije i bolje razumijevanje društvenih stavova mladih. DW

mladi

Još da ih mame puste da odu od doma, gdje bi im bio kraj

Mladi poduzetnici u Hrvatskoj: Iznenađujući podaci i optimistični trendovi

Mladi poduzetnici čine oko 10% ukupnog poduzetništva u Hrvatskoj, što je neznatno manje od prosjeka Europske unije. Međutim, znatno su aktivniji u obrtništvu, gdje svaki peti obrtnik ima manje od 35 godina. Najčešće biraju djelatnosti povezane s novim tehnologijama: IT sektor, digitalni marketing, e-trgovinu, kreativne industrije, održivost te zdravstvo i wellness. Unatoč optimističnim trendovima u obrtništvu, stručnjaci objašnjavaju da je razmjerno mali udio mladih u poduzetništvu povezan s kasnim osamostaljivanjem, koje u Hrvatskoj u prosjeku nastupa tek s 32 godine. To se, osim s nedostatkom životnog iskustva i novca, povezuje i s otežanim pristupom kreditima te nedovoljnom podrškom za mlade poduzetnike. Nacional

mladi poduzetnici poduzetništvo

Generacija copy-paste CV-ja u svijetu gdje i AI šalje prijave

Mladi na tržištu rada između AI oluje i novih prilika

LinkedInovo istraživanje s gotovo pola milijuna sudionika pokazuje da su mladi najpesimističniji kada je riječ o karijeri. Razlog su pad broja početničkih poslova (–35% od 2023.), konkurencija umjetne inteligencije i makroekonomska nesigurnost. Čak 63% direktora očekuje da će AI preuzeti dio poslova početnika, a 41% radnika tvrdi da to narušava njihovu dobrobit. Mladi diplomanti s više diploma teško pronalaze posao, postajući “generacija odbijenica”. Ipak, LinkedIn poručuje da ovo može biti prijelaz na dinamičnije karijerne putove, gdje će vrijednost imati otpornost, prilagodljivost i jedinstvena iskustva. Poslovni

karijera mladi posao

Ako ćemo ići pravocrtno, ovim tempom

Šonje: Generacija današnjih 30-godišnjaka ima priliku Hrvatsku učiniti jednom prosječno dosadnom, razvijenom europskom zemljom

Mladi u Hrvatskoj pokazuju visoke razine povjerenja, solidarnosti i poštovanja ljudskih prava, unatoč medijskoj slici polarizacije. Za razliku od starijih generacija i nekih drugih kultura, mladi kombiniraju demokratske norme i normu povjerenja, što otvara prostor za institucionalni i gospodarski razvoj. WEIRD obrasci – individualizam, racionalizam i impersonalna suradnja – omogućili su razvoj modernih institucija i širenje solidarnosti na veće društvene skupine. Širenje ovih normi među mladima, zajedno s vjerskom i kulturnom tradicijom, može omogućiti reformu institucija i održivi razvoj Hrvatske, pod uvjetom očuvanja vrednota i poticanja obrazovanja, poduzetništva i inovacija. Velimir Šonje podrobnije za Ekonomski lab

mladi Velimir Šonje

Nema više "kad narastem, bit ću televizor"