Duhan, alkohol, fosilna goriva i hrana uzrokuju najmanje trećinu smrtnih slučajeva diljem svijeta - Monitor.hr
Prekjučer (23:00)

Četiri jahača

Duhan, alkohol, fosilna goriva i hrana uzrokuju najmanje trećinu smrtnih slučajeva diljem svijeta

U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije. Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi). Zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva. Prehrambeni rizici uzrokovali su 5,4% svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno više od tri milijuna ljudi. Najviše smrti povezano je s prehranom bogatom solju i prerađenim mesom, osobito u Europi. Zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je oko 4,5 milijuna smrti u 2021., što čini između 5 i 8% svih globalnih smrtnih slučajeva. N1


Slične vijesti

14.06. (20:00)

Kako su tinejdžeri zamijenili joint za džoging

Kako je Island stao na kraj ovisnosti mladih o alkoholu, pušenju i lakim drogama

Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index

01.06. (09:00)

Kako vas konobar za par centi prevari, a znanost to opravda

Zašto vino bolje paše kad je hladno (ili toplo)? Zato jer vara jezik

Kineski znanstvenici otkrili su da smjesa vode i alkohola mijenja strukturu ovisno o koncentraciji i temperaturi. Kod 31 % alkohola nastaje nova mrežasta struktura molekula, a povećanjem temperature raspadaju se klasteri vode, pojačavajući dojam jačine pića. Zato hladno vino „klizi“, dok toplo peče – ne samo zbog alkohola, već i zbog mikroskopske kemije. Hladnoća umrtvljuje okusne pupoljke, a molekularne promjene skrivaju oštrinu alkohola. Ukratko, temperatura nije samo stvar ukusa, nego i molekularne magije. Nenad Raos za Bug

17.05. (13:00)

Kad se već opijaš, nek’ ti barem alge čuvaju želudac

Spirulina protiv rakije: kineski znanstvenici razvili zaštitu želuca od alkohola

Kineski znanstvenici razvili su novi pripravak za zaštitu želuca od alkohola, kombinirajući mikroalge Spirulina platensis, antioksidans resveratrol i bizmut-pektin. Ova plutajuća mješavina aktivira se prisutnošću alkohola i značajno smanjuje oštećenje želučane sluznice, pokazali su pokusi na svinjama. Uz zaštitu želuca, pripravak pozitivno djeluje i na jetru i pluća. Ipak, najbolji lijek ostaje – umjerenost u piću. Nenad Raos

21.04. (22:00)

Pijani od zdravlja, mamurni od štednje

Mladi sve manje piju alkohol, širi se trend koji mijenja društvene navike

Umjesto izlazaka s čašom u ruci, generacije Z i milenijalci sve više biraju zdravlje, financijsku stabilnost i – bistru glavu. Istraživanje Beyond the Buzz 2025. pokazalo je da četvrtina mladih koji trenutno konzumiraju alkohol planira smanjiti unos alkohola u nadolazećoj godini. No, ovaj trend nije tek prolazna moda, već dio dublje kulturne promjene. Tri su razloga – najčešći je osobni izbor, drugi je zdravlje, a treći financije. To ne znači da se odbijaju zdravice i drugi društveni rituali, samo s bezalkoholnim supstitutima. Index

17.03. (08:00)

Zlo koje stane u čašicu

U 2019. godini zbog alkohola je umrlo 2,6 milijuna ljudi, a ovisno o njemu je oko 209 milijuna

Prema dokumentaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je otrov čak i u minimalnim količinama. Glavni je sastojak svakog alkoholnog pića etanol (C2H5OH) koji je i psihoaktivna supstanca. Prema podacima WHO-a, u 2019. godini zbog njega je umrlo 2,6 milijuna ljudi. Od toga dva milijuna otpada na muškarce, oko sedam posto svjetskog stanovništva, odnosno 400 milijuna ljudi starijih od 15 godina živi s negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, a ovisno je njih 209 milijuna. Iako i vrlo male količine alkohola loše utječu na zdravlje, glavna opasnost je u stalnom konzumiranju i povremenim teškim opijanjima. Milorad Milun za Novosti.

21.01. (11:00)

Dobro ajde, dezinficira

Unatoč vjerovanju kako alkohol može biti dobar za zdravlje, WHO preporučuje da ga se uopće ne pije

Vjerovanje da umjerena konzumacija alkohola može biti dobra za zdravlje i zaštititi od bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili dijabetesa tipa 2 dugo se držalo, čak i među nekim znanstvenicima. No Tim Stockwell, bivši direktor Kanadskog instituta za istraživanje konzumacije supstanci na Sveučilištu Victoria, tvrdi da je razlog takvim tvrdnjama prije svega u načinu na koji su ta istraživanja provedena. Na primjer, mlade punoljetne osobe koje dnevno popiju čašu vina ili piva prosječno imaju veća primanja, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i bolje obrazovanje. Sve su to faktori koji ionako doprinose općem zdravlju. Na prvi pogled, čini se da su umjereni konzumenti alkohola zdraviji zahvaljujući povremenom ispijanju vina ili šampanjca, ali prava istina leži u njihovom odsustvu osnovnih bolesti, a ne u alkoholu. DW

17.01. (18:00)

Morat će naći druge načine da smanje nervozu

Ryanair traži da se putnicima u zračnim lukama poslužuju do dva pića: Više od toga je – opasno

Nakon što je jedan putnik koštao Ryanair više od 15.000 eura zbog troškova preusmjeravanja leta, Ryanair od Europske unije traži ograničenje: maksimalno dva alkoholna pića po putniku u zračnoj luci, prije leta. Tvrtka je uputila poziv u ponedjeljak tražeći da se ukrcajne karte koriste za ograničavanje kupnje alkohola putnika na isti način na koji se koriste za bescarinsku prodaju, piše The Guardian. Tijekom kašnjenja letova, putnici prekomjerno konzumiraju alkohol u zračnim lukama bez ograničenja u kupnji ili konzumaciji… Revija HAK

03.01. (13:00)

Kako se kolekcionari iskustava okreću čašama drugačijeg sadržaja

Novi horizonti za alkohol: budućnost je svjesna i ekskluzivna

Nakon pada 2023. i izazovne 2024., industrija alkoholnih pića 2025. ulazi u eru svjesne konzumacije i ekskluzivnih iskustava. Potrošači traže kvalitetu, inovativnost i povezanost s kulturom, dok brendovi odgovaraju personaliziranim koktelima i uključivanjem zajednice. Trendovi poput ekskluzivnih iskustava, znalačkog uživanja i gastronomski inspiriranih koktela redefiniraju uživanje u alkoholu. Miksolozi preuzimaju uloge kreativnih dizajnera, dok brendovi ističu lokalnost i održivost. Novo poglavlje donosi manje, ali bolje – s naglaskom na zajednicu i nezaboravna iskustva. Lider

27.12.2024. (19:00)

Voli vino, voli svoju bol

Otkriveno zašto neka vina uzrokuju glavobolje, a neka ne

S glavoboljama se uobičajeno povezuju četiri prominentna učinka alkohola: dehidracija, količina aldehida koji nastaju raspadanjem alkohola u organizmu, povećanje koncentracija citokina u imunosnom sustavu i umjetni sastojci koji se nadodaju da pojačaju okuse ili aromu. Tome se pridodaje utjecaj sulfita, dušićnih tvari, tanina i kvercetina, fenolnog spoja koji se nalazi u kožici grožđa. Ako sumnjate da ste osjetljivi na kvercetin iz teških crnih vina, pokušajte umjereno uživati u takvim vinima ili se odlučite za lakša. Važna je i konzumacija određene vrste hrane, koja može usporiti djelovanje alkohola. Index

22.12.2024. (08:00)

Jednu za aperitiv

Odrasli stanovnik RH svake godine popije pet litara žestice

Hrvati piju sve više žestice, a sve je popularnija rakija, posebno šljivovica. Pokazalo je to istraživanje agencije Euromonitor international koje je objavio mjesečnik Ja trgovac u novom broju od prosinca. Procjenjuje se kako će se u ovoj godini potrošiti ukupno oko 17,3 milijuna litara žestokih pića, što je rast od od gotovo devet posto u odnosu na pretprošlu godinu. Dnevno, dakle, strusimo oko 47.400 litara. U prosjeku to bi značilo da se po jedna čašica žestice popije svaki drugi dan. Rakija je broj 1, slijedi gin, pa viski i tek onda votka. Danica