25.12.2017. (10:30)

Dosta je bilo šale

Đurović: Radikali nisu uspjeli uništiti Europu, pa je EU odlučila zaustaviti njih

“Odluka Europske komisije da aktivira Članak 7. Lisabonskog ugovora, kolokvijalno nazvan ‘nuklearna opcija’ govori da ni Komisija nije veslo sisala. Sankcije Poljskoj mogla bi zaustaviti Mađarska, ali niti tu EU nije bez opcija. Bruxelles može Viktora Orbana staviti u dilemu poput one iz antičke drame: hoće li zaštititi Poljsku i izložiti Mađarsku istim sankcijama, ili izdati Poljake i zaštititi Mađarsku? Loše vijesti za Jarosława Kaczyńskog i njegovu ultrakonzervativnu, protuliberalnu i protueuropsku kliku u Varšavi, koja je Poljsku pretvorila u crnu ovcu Europe”, piše Đivo Đurović za Telegram.



Slične vijesti

29.05. (09:00)

Merkel i Macron ne mogu se dogovoriti tko bi bio sljedeći predsjednik Europske komisije, ona hoće Manfreda Webera, on bi Michela Barniera, Margrethe Vestager ili Fransa Timmermansa

27.03. (21:30)

Gdje ima dimnjaka, ima i proizvodnje

Ekonomski lab: Što znači francusko-njemački manifest za industrijsku politiku

Nakon što je Europska komisija u veljači zabranila spajanje njemačkog Siemensa i francuskog Alstoma, njemački i francuski ministri donijeli su Manifest za europsku industrijsku politiku prilagođenu za 21. stoljeće, a Ekonomski lab u svojoj se analizi tog teksta pita nije li ključno pitanje treba li ekonomska politika poticati velike igrače i zbog njih mijenjati pravila igre koja štite.

25.01. (16:00)

Europska komisija pokrenula postupake protiv Hrvatske (i drugih) zbog povrede europskog zakonodavstva – Direktive o energetskoj učinkovitosti, u vezi s ograničenjima usluga za odvjetnike i priznavanju stručnih kvalifikacija

14.03.2018. (15:19)

Imenovanje preko veze

Skandal u EU: Iznenadno promaknuće Junckerovog štićenika

Bilten piše o skandalu koji potresa Europsku komisiju. Četrdesetsedmogodišnji Martin Selmayr, njemačkog državljanstva, iznenadno je i van procedure promaknut s pozicije predstojnika ureda predsjednika Europske komisije na onu glavnog tajnika te institucije. Malo tko izvan hodnika briselskih institucija uopće zna u čemu je razlika između tih funkcija, no konflikt oko tog promaknuća navodno prijeti da raskoli najveću paneuropsku stranku. Problem je u tome što Selmayr nije bilo koji birokrat, već čovjek koji ima reputaciju “sive eminencije” aktualne komisije pod Jeanom-Claudeom Junckerom. Zanimljivo, unatoč buci u Bruxellesu, niti jedna riječ o ovom skandalu nije se pojavila u lokalnim medijima.

25.11.2017. (09:05)

Zdravlje nacije

EK: Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.U osvrtu na stanje zdravlja, Europska komisija istiće kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU. Hrvatska je pri vrhu EU i po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba (EU prosjek je 10 litara). N1

07.10.2017. (14:20)

Europska odluka za slovensko pravo na varaždinski kupus

Slovenija dobila pravo koristiti naziv varaždinsko zelje

Iako će varaždinsko zelje u Europskoj uniji biti zaštićeno kao hrvatski proizvod, Slovenija će dobiti pravo da se bez ograničenja služi nazivima „varaždinsko zelje 1“ i „varaždinsko zelje 2“ za sjeme i sortu kupusa. Slovensko varaždinsko zelje bit će označeno zemljom podrijetla kako se potrošači ne bi zabunili da se radi o zelju proizvedenom u Hrvatskoj i zaštićenom kao autohtoni hrvatski proizvod. HRT

07.06.2017. (12:17)

Odriješili kesu

Bruxelles odobrio Hrvatskoj 357 milijuna eura za pelješki most

Europska komisija danas je potpisala odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta Komarna-Pelješac kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. Bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. Bruxelles će pokriti 85% troška gradnje, a očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. godine. Ovaj projekt obuhvaća i gradnju pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, što će sve skupa koštati 526 milijuna eura, odnosno 3,9 milijardi kuna, od čega, dakle, iz europskog fonda 2,6 milijardi. Dnevnik.hr

30.05.2017. (13:22)

Alkoholna industrija će sama uvesti oznake kalorija ili će im to EU zakonom propisati