Europski lideri odbijaju američke napade na Iran, Trump prijeti sankcijama - Monitor.hr
Jučer (19:00)

Ne, hvala, Donalde

Europski lideri odbijaju američke napade na Iran, Trump prijeti sankcijama

Američki predsjednik Donald Trump suočava se s neočekivanim otporom iz Europe dok vodi rat protiv Irana. Velika Britanija, Španjolska i Francuska odbile su dopustiti korištenje svojih baza za američke napade, pozivajući na poštivanje međunarodnog prava i izbjegavanje eskalacije. Trump kritizira europske saveznike i prijeti trgovinskim mjerama, no čelnici Europe ostaju pri svojim principima. Napetosti podsjećaju na podjele iz 2003. godine zbog Iraka. Ipak, Europa i dalje ovisi o američkoj sigurnosnoj potpori, dok zemlje raspoređuju vojne snage kako bi zaštitile vlastite interese u regiji. tportal


Slične vijesti

25.02. (10:00)

Golf diplomacija: Luksuz s 18 rupa

Bijela kuća na Floridi: Trumpovi luksuzni resorti postali su neslužbeno središte američke moći

Novo izvješće organizacije CREW otkriva kako Donald Trump u svom drugom mandatu intenzivno koristi privatne posjede, poput Mar-a-Laga, za državne i stranačke poslove. Od siječnja 2025., političke organizacije potrošile su najmanje 1,3 milijuna dolara na njegovim lokacijama, dok su strani dužnosnici i lobisti zabilježili preko 145 posjeta. Kritičari upozoravaju na očit sukob interesa i prodaju političkog utjecaja kroz astronomske članarine i privatne račune. Iako pravni stručnjaci propituju ustavnost ovakve prakse, Trumpova administracija optužbe odbacuje, tretirajući njegove resorte kao “produžetak Bijele kuće” uz minimalnu transparentnost o stvarnoj zaradi. tportal

22.02. (17:00)

Tako je to u demokraciji

Vrhovni sud ograničio Trumpove carine i oslabio ključni alat njegove ekonomske politike

Trump se dugo trudio kadrovirati i utjecati na Vrhovni sud jer je bio svjestan moći neovisnog sudstva u američkoj demokraciji. Vrhovni sud SAD-a, s obzirom da su dužni odlučivati stručno i neovisno o ideološkim i stranačkim orijentacijama, presudio je da je velik dio carina koje je Donald Trump uveo pozivajući se na zakon o izvanrednim situacijama – neustavan. Time je oslabljen njegov glavni pregovarački i fiskalni instrument, vrijedan stotine milijardi dolara godišnje. Ipak, dio carina ostaje, a administracija najavljuje alternativne pravne osnove i druge instrumente industrijske politike. Odluka otežava Trumpovu strategiju reindustrijalizacije i pritiska na trgovinske partnere, ali je ne zaustavlja. Tržišta su reagirala umjereno, dok slabiji rast BDP-a dodatno komplicira ekonomsku sliku na početku nove faze njegova mandata. Tu su i tužbe američkih poduzetnika, od kojih su neke i dobili, kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab

20.02. (12:00)

Najbolji Marsovci ikad. Vjerujte mi. Nitko nema bolje Marsovce od nas

Trump navodno čuva govor o izvanzemaljcima za “pravi trenutak”

Tako je barem rekla Trumpova snaha Lara Trump. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt tvrdi da prvi put čuje za takav govor, iako bi, kaže, izazvao velik interes javnosti. Barack Obama nedavno je izjavio da nema dokaza o postojanju izvanzemaljaca, unatoč viralnim interpretacijama njegovih ranijih izjava. Tema NLO-a, odnosno neidentificiranih anomalnih fenomena, posljednjih godina zaokuplja Kongres, uključujući svjedočenje zviždača Davida Gruscha o navodnom prikrivanju programa vezanih uz izvanzemaljsku tehnologiju. Mreža

13.02. (12:00)

Juri zeka izdaleka, oblijeva ga znoj

Bad Bunny na poluvremenu Super Bowla – bijeli zec koji je ujedinio bolju Ameriku

Onog trenutka kad je Apple Music po svim uzusima showbusinessa najavio nastup Bad Bunnyja u poluvremenu Super Bowla LX za nedjelju 8. veljače 2026. na Levi’s Stadiumu u Santa Clari, u Californiji, Trump, MAGA i njima naklonjeni mediji udarili su na sva zvona o tome kako je riječ o nepatriotskom činu obzirom da Super Bowl nosi veliku nacionalnu važnost, iako je riječ o biznisu, a ne o nacionalnoj instituciji.

Nakon tih 13 i nešto sitno minuta nastupa, ne samo da je većina Amerikanaca pokazala kako diše, već je to postalo bjelodano i ostatku svijeta koji zbog Trumpove doktrine „urlajućeg megafona“ nije mogao osjetiti puls američke nacije. Postalo je bjelodano kad je „Bijeli zec“ (s obzirom da je Bad Bunny bio odjeven u bijelo odijelo) istrčao na teren u Santa Clari i započeo svoj nastup u šumi trske koja je i kao logistički spektakl preplavila nogometni teren.

Bad Bunny priredio je izuzetan nastup s pomno isplaniranom svakom stotinkom, a kamo li sekundom istog. Bila je to lekcija iz otvorenosti, želje za uvažavanjem i građenjem odnosa na tim temeljima. Nakon tmurne uskogrudne, izolacionističke i prijeteće Trumpove „America First“ politike, bila je to prva lijepa slika i poruka iz SAD-a s dubokom humanom porukom. Zoran Stajčić za Ravno do dna. Zbog copyrighta originalni video nastupa možete pogledati samo na YT.

01.02. (08:00)

Nitko nije ravnodušan

Hollywood i glazbene zvijezde podijeljene oko Trumpa: Jedni ga otvoreno obožavaju, drugi ga ne mogu smisliti

Donald Trump uživa neočekivanu podršku među zvijezdama poput Mel Gibsona, Sylvestera Stallonea, Jona Voighta, Nicki Minaj i 50 Centa. Minaj se proglasila “najvećom Trumpovom obožavateljicom” i nastupila s njim na pozornici. S druge strane, brojni poznati kritičari ne štede riječi: George Clooney, Meryl Streep i Robert De Niro otvoreno ga napadaju, a Bruce Springsteen, Katy Perry, Glenn Close i Stephen King aktivno prosvjeduju protiv politike ICE-a i Trumpovih postupaka prema imigrantima. DW

31.01. (21:00)

Može ignorirati politiku, tržišta baš i ne

Trump ne popušta zbog političkih pritisaka, već kad se uzdrmaju obveznice i dolar

Teza TACO („Trump always chickens out“) ne objašnjava Trumpova povlačenja odjednom zbog političkih pritisaka, nego zbog reakcija financijskih tržišta. Ključni okidač nisu protivnici ni mediji, već rast prinosa na američke državne obveznice i slabljenje dolara, što izravno pogađa najveću ranjivost SAD-a: golemi javni dug financiran privatnim i savezničkim kapitalom. Trump može ignorirati političku galamu, ali ne i obvezničko i devizno tržište. Unatoč retorici moći, američku politiku ograničavaju financijska međuovisnost, tržišta i demokratske institucije, a ne volja jednog čovjeka, podsjeća Velimir Šonje za Ekonomski lab.

24.01. (15:00)

Nama su svi saveznici. Dok nisu

Trump i kraj starog poretka: Europa između prkosa i ovisnosti

Donald Trump u samo tjedan dana radikalno je uzdrmao transatlantske odnose prijetnjama carinama, otvorenim pritiscima na saveznike i najavama preuzimanja Grenlanda. Europski čelnici sve otvorenije govore o kraju poretka temeljenog na pravilima i gubitku povjerenja u SAD kao pouzdanog saveznika. Dok neki zagovaraju prkos i veću europsku autonomiju, drugi biraju oprez zbog američke vojne i ekonomske moći. Unatoč povremenim povlačenjima, Trumpova administracija poručuje da će nastaviti s “maksimalističkim” pristupom dok ne naiđe na ozbiljan otpor. AP, Index

21.01. (17:00)

Not great (again), not terrible

Godinu dana Trumpova drugog mandata: burze rastu, realno gospodarstvo kaska

Godinu dana nakon što je Trump najavio „zlatno doba“ američkog gospodarstva, burzovni indeksi snažno rastu, ponajviše zahvaljujući bumu umjetne inteligencije i velikim tehnološkim kompanijama. Međutim, realno gospodarstvo pokazuje slabije rezultate: nezaposlenost raste, industrija gubi radna mjesta, a visoki troškovi života ostaju glavni problem građana. Carine su povećale prihode države i smanjile trgovinski deficit, ali su najveći teret pale na američke potrošače. Inflacija se smirila, no javni dug i nepovjerenje građana u Trumpovu ekonomsku politiku rastu. DW

21.01. (14:00)

Doživotno. Optimistično

Trump osniva „Odbor za mir“ s doživotnim mandatom i globalnim ovlastima, izvan okvira UN-a

Donald Trump pokušava proširiti mandat tzv. Odbora za mir (BoP), tijela koje je UN prvotno odobrio isključivo za Gazu, u globalnu instituciju pod njegovim doživotnim vodstvom. Nova povelja BoP-a ne spominje Bliski istok, daje predsjedatelju iznimne ovlasti te uvodi članstvo temeljeno na pozivu i uplati od najmanje milijardu dolara. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o izravnom izazovu Ujedinjenim narodima i mogućem kršenju međunarodnog prava, ovisno o tome koliko će se država priključiti. DW

20.01. (17:00)

Svi bi odjednom u susjedstvo Djedu Mrazu

Raos: Grenland je jedina točka na kojoj se preklapaju američka sigurnost, euroatlantski prostor i arktička geografija

Otapanje arktičkog leda nije samo ekološki proces, nego duboka geopolitička transformacija, jer sjeverni morski put uz rusku obalu već sada skraćuje pomorske rute između Europe i Azije za tisuće kilometara u odnosu na Sueski kanal. Dugoročno bi transpolarna ruta mogla postati realna opcija za globalnu trgovinu, a onaj tko kontrolira te rute, ne kontrolira samo logistiku, nego i vojnu projekciju moći. To su još prije prepoznali Rusi koji su krenuli s obnovom vojnih baza na Arktiku. Grenland nije vrijedan samo zbog svog položaja jer je iznimno bogat resursima. Trump teško da može kupiti Grenland jer bi trebao potvrdu Kongresa i Senata, ali zato može postupno jačati funkcionalne kontrole kroz baze, infrastrukturu, nadzor ruta i sigurnosne sporazume, a Danskoj ostaviti formalni suverenitet. Višeslav Raos za tportal