Frontalne sudare spriječiti - žičanim ogradama na sredini ceste - Monitor.hr
16.10.2016. (07:17)

Ograde - rješenje za sve

Frontalne sudare spriječiti – žičanim ogradama na sredini ceste

Žičane barijere na sredini prometnica apsorbiraju energiju kod udara pri čemu se ona raspršuje lateralno, a države koje su postavile ove prepreke zabilježile su pad smrtnosti od 90% u frontalnim sudarima, piše Večernji povodom nedavnog niza sudara sa smrtnim posljedicama. Moramo hitno vratiti uredbu ograničenja snage automobila za mlade vozače i znatno pooštriti i sustavno provoditi nadzor ispunjenje odredbi o trajanju upravljanja za vozače teretnih vozila i autobusa, kaže prometni stručnjak Željko Marušić.


Slične vijesti

30.08. (13:00)

Jer “gas do daske” ne smije biti zdravstveno osiguranje na dva kotača

Marušić: Kazna, kamera, konfiskacija – recept protiv moto-jurnjave

Motociklisti gotovo rutinski voze prebrzo i neprilagođeno, što rezultira čestim tragedijama. Željko Marušić, prometni stručnjak, za Nacional predlaže sedam mjera: (1) pojačane kontrole, kamere i dronovi, (2) gubitak prava prvenstva kod teških prekršaja, (3) oduzimanje motocikla za skrivanje tablica, (4) novi kazneni članak za ekstremne prekršaje s višegodišnjim zatvorom, (5) status “mladog vozača” s ograničenjem snage i nultom tolerancijom na alkohol, (6) uspornici i vibracijske trake u naseljima, (7) povećanje premija osiguranja za snažne motocikle. Vožnja na dva kotača višestruko je opasnija od vožnje automobilom.

19.08. (00:00)

Pametni gradovi i još pametniji vozači

Kako je Helsinki ostvario nula prometnih nesreća sa smrtnim ishodom u godinu dana

Ovaj uspjeh pripisuje se kombinaciji mjera, uključujući ograničenje brzine na 30 km/h na više od polovice gradskih prometnica i cilj „Vizije nula“ do 2050. Grad je također implementirao program razvoja sigurnosti prometa, koristeći prikupljene podatke za identificiranje opasnih točaka i rekonstrukciju infrastrukture. Povećanje javnog prijevoza i suradnja s policijom u postavljanju fiksnih kamera za kontrolu brzine također su ključne mjere. Stručnjaci ističu da je Helsinki uzor drugim gradovima u postizanju cilja potpune sigurnosti u prometu. DW

17.08. (09:00)

Jadni muceki

Naleti na pse i mačke – odgovornost vlasnika, a ne lokalne samouprave

Nalet vozilom na psa ili mačku tretira se kao prometna nesreća, a vlasnik životinje odgovoran je za štetu jer se smatra da kućni ljubimci predstavljaju „opasnu stvar“. Psi moraju biti mikročipirani pa je lakše utvrditi vlasnika, dok je kod mačaka situacija složenija jer ih zakon (zasad) ne obvezuje na čipiranje, a sudska praksa ne prihvaća da općine i gradovi odgovaraju za svaku mačku na cesti. Jedinice lokalne samouprave odgovorne su samo za štete od lutalica u slučaju propusta u zbrinjavanju. Vozačima se savjetuje oprez i obvezna prijava policiji. Revija HAK

08.07. (12:00)

Pošast na dva kotača

Nesreće s električnim romobilima su u porastu. Neki od njih dosežu brzinu i do 80 km/h (ograničenje je 25)

U proteklih šest mjeseci evidentirano 254 prometne nesreće u kojima su sudjelovali električni romobili, 65 osoba zadobilo je u njima teške tjelesne ozljede. Iz splitskog KBC-a upozoravaju na pravu malu epidemiju ozljeda od pada s romobila. U protekla dva mjeseca imali su 52 pacijenta. Policija je pojačala aktivnosti vezane uz pisanje prekršajnih naloga. Prema važećim pravilima maksimalna brzina za električne romobile i slična prijevozna sredstva je 25 km/h, zaštitna kaciga je obavezna. Romobili se smiju voziti po biciklističkim stazama, a ako one ne postoje, vožnja je dozvoljena i po pješačkim stazama, uz poseban oprez. Vozači moraju imati najmanje 14 godina. HRT

28.06. (12:00)

Punjenje strujom, punjenje hitne: romobil u Hrvata

Električni romobil 13 puta opasniji od bicikla, pokazuju statistike, u Hrvatskoj sve više nesreća

MUP je za RTL potvrdio da su u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili jednak broj prometnih nesreća s romobilima kao i u cijeloj prošlogodišnjoj godini, s jedinom razlikom što ove godine u tim slučajevima nema poginulih osoba. Električni su romobili ove godine sudjelovali u čak 237 nesreća na području Hrvatske, kojima je 56 osoba teško, a 130 lakše ozlijeđeno. Lani je takvih nesreća bilo gotovo 400, a dvije osobe su i smrtno stradale. Autonet… Revija HAK još prošle godine podsjetio kako e-romobili nisu igračke: Ne smiju ih voziti mlađi od 14 godina, kaciga je obavezna, smije se voziti samo jedna osoba, po potrebi mora se nositi reflektirajuća odjeća, zabranjeno korištenje slušalica…

08.06. (09:00)

Autoškola za anđele

Velik broj mrtvih na cestama u kratkom vremenu, u dva dana na staroj zagorskoj magistrali poginulo četvero ljudi

U zadnjih tjedan dana poginuli su ljudi na cestama u različitim dijelovima Hrvatske, od Ludbrega preko Istarskog ipsilona, Solina, Slavonskog Broda do stare zagorske magistrale kod Zagreba. Ove godine evidentirana su:

  • 121.000 prekršaja prebrze vožnje
  • 35.000 vožnji bez pojasa
  • 17.000 vožnji pod utjecajem alkohola
  • 15.000 korištenja mobitela tijekom vožnje

Vozač kada sjedne u automobil mora razmisliti o svojoj vožnji, vidjeti što radi, procijeniti je li potrebno neko divljanje u prometu jer samo na taj način može spasiti sebe, a i nažalost ostale sudionike u prometu koji mogu stradati ni krivi ni dužni. Policija nije svemoguća i ne može biti u svakom trenutku na svakom mjestu gdje stradavaju ljudi, rekli su iz policije. Index

07.05. (19:00)

Panika je nekad smrt sama po sebi...

Marušić o teškoj prometnoj nesreći automobila i autobusa: Vozač auta reagirao je pogrešno i neodgovorno

Prvo je utvrđeno da je lagao da je udario u srnu, već je zaspao za volanom, pokušavši krivnju prebaciti na HAC. Zatim, tvrdi da je mahao rukama i svjetlom, a auto ostavio na cesti. Trebao je barem pokušati pomaknuti auto na zaustavnu traku, a druge vozače upozoriti čak i po cijenu ugrožavanja vlastite sigurnosti, rubom vozne trake trčati i mahati ususret nadolazećem prometu, vodeći računa da se po potrebi izmakne u posljednji trenutak. Tada bi ga vozač nadolazećeg autobusa sasvim izvjesno uočio i tragedija se ne bi dogodila. On to, sasvim izvjesno, nije napravio nego je sa sigurnosne udaljenosti možda mahao. Željko Marušić o ponašanju u takvim situacijama za Nacional, da se izbjegnu i neke buduće tragedije.

27.04. (11:00)

Marušić o tragičnoj nesreći: Primarno je kriva vozačica pa tek onda vozač kamiona, no cesta nije trebala biti toliko dugo zatvorena za promet

Krivnja za izazivanje prometne nesreće je podijeljena, a primarni krivac 67-godišnja vozačica koja je na voznoj traci naglo zaustavila automobil (!), usto bez upaljena četiri žmigavca. Ali, zbog loše strategije i organizacije očevida na mjestu događaja tada najvažnija i najopterećenija hrvatska prometnica bila je blokirana od 9 do 14 sati, što je izazvalo prometni kolaps u širem području Zagreba, koji je trajao do 17-18 sati. Tragična nesreća na zagrebačkoj obilaznici i dugotrajni prometni kolaps koji je uslijedio ukazuje da je potrebno bitno unaprijediti strategiju i organizaciju te osigurati sve potrebne resurse, kako bi ubuduće zastoj na autocesti zbog potrebe očevida prometne nesreće trajao do 90 minuta od trenutka nesreće. Prometni stručnjak Željko Marušić za Nacional.

19.04. (22:00)

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional