Generacija Z gubi zanimanje za društvene mreže, osim za TikTok - Monitor.hr
28.07.2022. (11:00)

Privatni mali TV kanali

Generacija Z gubi zanimanje za društvene mreže, osim za TikTok

Čini se da je generaciji Z, dakle mladim ljudima rođenim između 1997. i 2012. godine, dojadila društvena hijerarhija temeljena na javnom prebrojavanju lajkova i razina buke koju stvaraju kojekakve navlakuše i mamilice klikova. Barem bi se tako dalo zaključiti iz nedavnog istraživanja Pew Research Centra koje pokazuje kako su baš pripadnici generacije Z jedina skupina koja bilježi vidljivi pad u korištenju društvenih medija. Posljednjih godina gotovo sve društvene mreže usvojile su “stories” koncept i većina platformi nudi mogućnost dijeljenja sadržaja samo s malom šačicom bliskih prijatelja. Pandemija je, slažu se istraživači ekonomskih i društvenih trendova, natjerala pripadnike generacije Z, mlade ljude koji često dom dijele s roditeljima, da izgrade čvršće zajednice na internetu. Bug


Slične vijesti

03.02. (12:00)

Boomeri, gledajte i učite

Generacija Z: Za sada je snježna pahulja, ali brzo će se pretvoriti u lavinu

Vjerojatno se ni o jednoj generaciji nije napisalo toliko redaka, a ni uputilo joj kritika, koliko ih se napisalo o nesretnim predstavnicima generacije Z. Te donekle neuhvatljive, ali potentne potrošače starije su generacije sklone kititi epitetima poput ‘lijeni‘, ‘neobrazovani‘, ‘s nosovima zalijepljenima na zaslone pametnih telefona‘. Međutim, posljednja istraživanja pokazuju da stariji nemaju pravo. Da, riječ je o osjetljivoj generaciji koja ima sve veće probleme s, primjerice, mentalnim zdravljem (ili se samo o njima više usudi govoriti), ali i mladim ljudima koji su mnogo otporniji nego što se misli, potrošačkoj kohorti koju smo možda prerano osudili i podcijenili. Lider

29.01. (15:02)

Neki novi klinci

Poduzetnici generacije Z: Zanima ih dobrobit zaposlenika i brinu se za ravnotežu posla i privatnog života

image

Osim što su ulaskom na tržište rada pripadnici generacije Z, rođeni od sredine 90-ih do 2010-ih godina, jasno postavili svoja pravila – važan im je odnos posla i privatnog života, traže mentorstvo, žele raditi smislen posao i razvijati se – neki od njih već su pokrenuli i vlastite biznise zasnovane baš na tim vrijednostima. Oni, dakle, sada kao poslodavci, mogu sami postavljati uvjete pod kojima će njihova tvrtka poslovati, a oni se najčešće tiču otvorene i direktne komunikacije, izražene brige za zdravlje i dobrobit zaposlenika te grešaka od kojih se ne bježi, već se na njima uči. “Nije dobro kada stvoriš korporativnu kulturu u kojoj ljudi za napredovanje moraju poginuti i nemaju svoj život. Mislim da je radno mjesto mjesto gdje se okuplja grupa profesionalaca koja zajedno radi na ostvarenju nekog cilja.” kaže među ostalim Albert Gajšak (23), osnivač i izvršni direktor tvrtke Circuit Mess. Lider

 

 

15.12.2022. (12:00)

O toj je revoluciji Karl Marx pričao

Generacija Z zahvaljujući povoljnim uvjetima ruši kapitalizam i uvodi nova pravila

Radnici do 25 godina među najvažnijim faktorima prilikom odabira novog posla osim visine plaće navode međuljudske odnose i mogućnost napredovanja i učenja, a naglašavaju etičnost u poslovanju, jer žele raditi u inkluzivnom, raznolikom i ravnopravnom poslovnom okružju. Također, jako im je važno pronaći svrhu u onome što rade, stoga vode računa da se zaposle u tvrtki iza čijih vrijednosti mogu stati. Radnička prava postaju sastavni dio poslovne kulture. I samo tržište rada im je naklonjeno. Posla, unatoč strahu od recesije, i dalje ima, radne snage kronično nedostaje. Zato pomno biraju što će i gdje raditi te, očekivano, odbijaju sustav koji su od kraja Drugoga svjetskog rata nametnule starije generacije. Lider

21.11.2022. (09:00)

I poslodavci koji se prilagođavaju tebi

Odabir pravog zaposlenika: Diploma je važna, no nije više najvažnija

U nekim slučajevima važna je naobrazba i specifično znanje… No ništa od svega toga nije važno ako je samo na ‘papiru‘ i ako osoba koja ima savršen životopis nije spremna na dodatno učenje, ne može se uklopiti u tim te izboriti sa stresom koji agencijski posao nosi sa sobom. U komunikacijskim agencijama fluktuacija ljudi vrlo je velika, možda i veća nego u drugim djelatnostima, a postojeći i potencijalni kadar različitih je zanimanja, od prekaljenih stručnjaka do onih koji tek ulaze na tržište rada, odnosno generacije Z. Oni stvaraju veći pritisak da se mijenjamo, da razmišljamo o utjecajima koje kompanije imaju na svijet u kojem živimo, ali i na njihove vlastite živote. Propitkuju autoritete na potpuno novi način, tj. spuštaju autoritet na svoju razinu, očekuju nove modele liderstva, informacija i komunikacijskog stila. Lider

17.10.2022. (22:00)

Djeca modernog doba

Generacija Z voli Crocsice, Apple i ne bježi od rada

Budući da je to generacija (rođeni nakon 1996.) koja ne poznaje život prije interneta, a ni neke ključne događaje koji su utjecali na političko okruženje (primjerice, teroristički napad 11. rujna), iskustvo koje će njima promijeniti život (više nego starijima) jest – pandemija. Također, riječ je o generaciji koja zauzima udjel od 32 posto u ukupnom stanovništvu i na svijet gleda na drugačiji način od milenijalaca, Gen X-a ili Baby Boomera. Upravo je zbog toga izuzetno važno naučiti govoriti njihov jezik. TikTok im je i dalje omiljena društvena platforma, Snap druga, a Instagram treća na listi najdražih. Generacija Z živi kroz svoje pametne telefone, preko njih komuniciraju sa svojim prijateljima, ali i konzumiraju zabavan sadržaj. Od tehnoloških brendova, omiljeni im je Apple – čak 87 posto tinejdžera u istraživanju posjeduje iPhone. Lider

10.10.2022. (13:00)

Poslodavci, prilagodite se više

Nove generacije: Nema šanse da vam oni pišu CV i startaju s kuhanjem kave

Većina komentara na neizbježnu smjenu generacija u tvrtkama uglavnom se svodi na prigovaranje kako su mladi danas nestrpljivi, nelojalni, zahtjevni. No bila generacija Z, trenutačno najmlađa na tržištu rada, ovakva ili onakva, činjenica je da se tako pozdravljalo i boomere i generaciju X i generaciju Y (tzv. milenijce) kad su nakon izlaska iz obrazovnog sustava zasjedali na svoja prva radna mjesta. Klasično oglašavanje po različitim medijima umire, a generacija Z nema vremena, a ni želje, za pisanje životopisa. Zbog nedostatka radne snage u svim sektorima nije joj ni potreban. Poslodavac se mora poslužiti drugim, novim alatima za odabir najboljih. I intervjui, koji su i dalje jedna od glavnih metoda za procjenu kandidata, odavno su evoluirali. Lider

26.03.2022. (14:00)

Novi ljudi, nove vrijednosti

Velika ostavka: nove generacije od posla ne traže sigurnost, već raznolikost i fleksibilnost rada

Masovni otkazi, kada su milijuni radnika tijekom i nakon pandemije napuštali posao ili mijenjali karijeru, i dalje su u trendu. Ljudi nakon pandemije drukčije razmišljaju o životu, poslu i onome što žele. Za razliku od starijih generacija (generacija X i boomeri), za mlađe generacije (generacija Z i milenijalci) vjernost poslu je nepotrebna navika. Svaki drugi radnik razmišlja o prijelazu na ‘posao od kuće’ ili hibridni posao s punim radnim vremenom 2022. godine. Gotovo 80 posto radnika iz generacije Z privući će posao koji nudi fleksibilan rad i vrijeme za dodatnu zaradu. Ovaj trend u LinkedInu zovu velikim preslagivanjem i smatraju ga prijelomnim trenutkom za kulturu tvrtke. Što mogu učiniti poslodavci da zadrže zaposlenike? Investirajte u zaposlenike, pobrinite se da im date posao koji im odgovara, koji ih izaziva i omogućuje rast. Kad ljudi počnu stagnirati, počnu se dosađivati ​​i tada će potražiti nešto bolje, kaže Amy Zimmerman, direktorica za ljudske resurse u Relay Paymentsu. Tportal

02.01.2022. (16:30)

Poslodavci, jel čitate?

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Generacija Z, koja počinje ulaziti u poslovni svijet, naziv je za pojedince rođene između 2000. i 2010./2015. Međutim, često susrećemo imena poput: mobilna generacija, e-generacija, tiha generacija, mrežna generacija. Potpuno su digitalni. Swipeaju. Povezani su s cijelim svijetom. Neki bi rekli da su pomalo autistični. Većina ljudi ih neće ili ne želi razumjeti. Ne traže odobrenje od roditelja, odobrenje nalaze kod prijatelja. Dobro su odgojeni, ali socijalne vještine im nisu nešto s čime će se pohvaliti. Dobro raspoređuju informacije, dobro matematički rasuđuju i pamte, vrlo su mentalno fleksibilni, dobri u radu s brojevima, originalni su i prepoznaju obrasce. Perceptivna brzina im je dobra, ali su vrlo osjetljivi na probleme. Vrlo su kritični, ali s druge strane im je prosudba i odlučivanje loše. Dobra djeca s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja traži mentora, prijatelja čiji će međusobni odnos biti prije svega, ne autokratski – nego meritokratski i živ. Netokracija

23.10.2021. (18:00)

Z-ocijalizam

Kako demografija utječe na politiku

Dobna skupina rođena između 1995. i 2012, poznata i kao Generacija Z, od koje u skoroj budućnosti očekujemo da sve više preuzimaju pozicije u društvu, ali i odlučuju o brojnosti vlastitog potomstva, smatra se progresivnom, tolerantnom i obrazovanijom više nego što su mladi bili ikad ranije. Gen Z, sve važniji dio biračkoj tijela u nadolazećim izbornim ciklusima, već sada se ne ustručava od odlaska na biralište. Ako je suditi po recentnim američkim izbornim iskustvima, nisu naklonjeni postojećim velikim strankama Republikanaca i Demokrata te se u velikom postotku, čak 42%, opredjeljuje neovisno. No Z generacija će također biti, više nego prijašnje dobne skupine, snažno pogođena posljedicama pandemije Covida-19, globalnog zatopljenja i nesigurnosti na tržištu rada zbog tehnoloških promjena. A to su samo neki od razloga zbog kojih bi Z mladi, koji upravo počinju stasati u biološki najbolje fertilne godine, mogli odgađati stupanje u brak i planiranje potomstva. Te tako još dodatno narušiti ionako lošu demografsku sliku razvijenog svijeta. Zanimljiv članak donosi Faktograf.

25.12.2016. (12:33)

Digitalna osama

Generacija Z: Potpuna povezanost i apsolutna usamljenost

Generacija djece koja su rođena nakon 2000. povezana je svim modernim komunikacijskim sredstvima, ali unatoč tome mladi su danas potpuno izolirani i usamljeni. Prepušteni su sami sebi i izloženiji stresu od svih prijašnjih generacija. Najveća razlika između generacije Z i svih prethodnih generacija je u komunikacijskoj povezanosti koja je generaciji Z dostupna od samog rođenja. Djeca od 5 do 16 godina starosti u Velikoj Britaniji na internetu u prosjeku provode čak tri sata dnevno. Internetska povezanost prožima sve aspekte njihovih života, od prijateljstava i ljubavnih odnosa, vijesti i zabavnog sadržaja do kupovine, a uvelike uvjetuje načine njihove međusobne interakcije. Vox Feminae