Genetska analiza potvrdila: Ljudska evolucija se ubrzala nakon prelaska na poljoprivredu - Monitor.hr
Prekjučer (16:00)

Malo smo se "pokvarili", ali ide nam nabolje

Genetska analiza potvrdila: Ljudska evolucija se ubrzala nakon prelaska na poljoprivredu

Nova studija u časopisu Nature otkriva da ljudska evolucija nije stala, već se u posljednjih 10.000 godina ubrzala. Analizom DNA 16.000 pojedinaca, znanstvenici su uočili stotine genetskih promjena potaknutih prelaskom na poljoprivredu i urbanizaciju.

Glavni pokretači promjena bili su novi patogeni i društvene prilagodbe, što je utjecalo na imunitet, boju puti, pa čak i metabolizam masti. Iako spora u usporedbi s bakterijama, ljudska je biologija iznenađujuće plastična. Naš genom nastavlja dinamično reagirati na suvremene tehnološke i okolišne izazove, dokazujući da Homo sapiens još uvijek nije “gotov proizvod”. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

26.10.2025. (19:00)

I roboti raspravljaju bolje od nas

Umjetna inteligencija i društvo: izazovi i prilike

Na 49. Zagrebačkoj školi antropologije stručnjaci su raspravljali o utjecaju umjetne inteligencije na percepciju stvarnosti, vrijednosti i komunikaciju. AI ubrzano mijenja društvo, olakšava analizu podataka, očuvanje okoliša i kulturne baštine, ali istovremeno polarizira javnu raspravu i prijeti radnim mjestima. Dominantna zapadna kultura oblikuje razvoj AI, a antropolozi ističu potrebu razumijevanja tehnologije kako bi se njome unaprijedilo društvo. Povijesni strah od gubitka posla uspoređen je s ludističkim pokretom, no prilagodba ostaje ključna. HRT

04.09.2025. (19:00)

I bi homo sapiens

Hladna šuma, a ne džungla: novi pogled na podrijetlo primata

Novo istraživanje u PNAS-u osporava dugogodišnju „hipotezu tople tropske šume“ i tvrdi da su rani primati nastali u hladnim, suhim i promjenjivim okolišima Sjeverne Amerike, Europe i Kine, pa čak i Arktika. Fosili i klimatski modeli pokazuju da su se morali prilagođavati mrazu, nestašici hrane i čestim migracijama, a neki su možda i hibernirali. Ta „hipoteza hladne šume“ sugerira da je fleksibilnost, a ne stabilna džungla, oblikovala evoluciju koja je na kraju dovela do čovjeka. Index

16.05.2025. (00:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal

28.10.2024. (00:00)

Geni, geni kameni

Evolucija na primjeru koji se odvija pred našim očima: kako se tijelo prilagođava borbi protiv malarije i životu na velikim visinama

Evolucija je proces koji se stalno odvija, a sastoji se od prilagodbe organizma na pritiske iz okoliša, a kako bi se organizam samoodržao. Primjerice, od ljudi koji žive u malaričnim područjima učestalija je anemija srpastih stanica, genetska mutacija koja uzrokuje deformaciju crvenih krvnih stanica, ali istovremeno smanjuje rizik od malarije. Jedna od takvih novijih promjena je i tzv. visinska prilagodba koja poboljšava transport kisika u organizmu, a zabilježena je kod ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama, kao što su stanovnici Tibeta. Tijela ljudi koji tamo žive promijenila su se na načine koji im omogućuju da iskoriste atmosferu koja bi kod većine ljudi rezultirala hipoksijom, odnosno nedovoljnim unosom kisika putem krvnih stanica u tkiva tijela. Slično je i s Nepalcima, kod kojih je primijećeno da mogu imati dužu izloženost mogućnosti trudnoće. Index

28.06.2024. (21:00)

Ni svinja, a ni dinosaur

Drevna životinja slična svinji otkriva početke evolucije mozga sisavaca

Prije više od 250 milijuna godina Škotska nije bila prekrivena maglom i kišom, kao što je često danas, već pustinja prekrivena pješčanim dinama. Jedan od stanovnika tog izazovnog krajolika bio je zdepasti, neodređeno nalik svinji, prethodnik sisavaca po imenu Gordonia, s licem mopsa i dvije kljove koje su stršale iz kljunastih čeljusti. Gordonia, koja je živjela prije otprilike 254-252 milijuna godina, bila je vrsta životinje koja se naziva prasisavac – preteča sisavaca koji je još uvijek zadržao osobine reptilskih predaka. Dok je Gordonijin mozak općenito tipičan za drevnog srodnika sisavaca, epifiza je bila vrlo povećana. Iako sličan, i dalje bez jedinstvenih karakteristika za sisavce, ukazuje koliko se mozak još trebao promijeniti. HRT

07.03.2024. (08:00)

Život prije života

Novi korak u istraživanju nastanka života: Potvrda evolucije prije života

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences donosi važne potvrde o evoluciji života prije same pojave života kako ga poznajemo. Znanstvenici su stvorili dijelove RNA koji su sposobni precizno se replicirati, što omogućuje evoluciju sličnu onoj koju poznajemo kod živih organizama. Ovo istraživanje podržava hipotezu o svijetu RNA kao preteči života temeljenog na stanicama, DNA i proteinima. Osim toga, nedavno otkriće objavljeno u časopisu Chem pruža objašnjenje o tome kako su se mogle formirati membrane prvih stanica, ključnih za nastanak života. Ovi koraci donose dublje razumijevanje početaka života i mogućnost rekreacije istih u laboratoriju, otvarajući nova vrata istraživanjima evolucije i podrijetla života na Zemlji i možda i drugdje u svemiru. (Index)

02.03.2024. (23:00)

Snalažljivost i energija ispred fokusa

ADHD je u prošlosti igrao značajnu ulogu u evoluciji

ADHD obično ima negativne konotacije. Hiperaktivnost, impulzivnost ili problemi s pažnjom – simptom hiperaktivnosti i deficita pažnje uglavnom se vidi kao manjkavost. No, američki znanstvenici vjeruju da se ADHD razvio kao prilagodljiva strategija preživljavanja naših predaka. Napravili su eksperiment s bobicama voća.  Oni s ADHD osobinama skloni su bržim promjenama i provode manje vremena na jednom grmu. I tako su skupili više bobičastog voća od druge skupine bez simptoma ADHD-a. Oni su imali tendenciju zastajanja na pojedinim grmovima u nadi da će optimirati prinos. Ovaj rezultat iznenadio je istraživače. Radna hipoteza je bila da će brza izmjena grmova dovesti do slabijeg prinosa. „Ali jači simptomi ADHD-a dovode do viših stopa nagrađivanja i boljeg učinka”. Njihova je studija objavljena u časopisu The Royal Society. DW

13.02.2024. (08:00)

Znanje je moć, možda negdje čuči još jedan Darwin

Zavirite u knjižnicu velikog znanstvenika

Projekt The Complete Work of Charles Darwin Online trajao je gotovo dva desetljeća, otkrivajući zapanjujuću knjižnicu ovog velikog znanstvenika. Virtualno sastavljena knjižnica sadrži 7400 naslova i 13000 svezaka, otkrivajući svijetu bogatstvo resursa koje je Darwin koristio tijekom svog života. Rezultati istraživanja su objavljeni povodom 215. godišnjice Darwinova rođenja. Darwin nije bio samo izolirani znanstvenik, već stručnjak svoga vremena koji je koristio sofisticiranu znanost i suradnju tisuća kolega. Ovaj katalog otvara nove perspektive, pozivajući javnost da istraži što je Darwin čitao i kako je to oblikovalo njegove revolucionarne ideje. (Green)

26.01.2024. (19:00)

Imamo više predaka nego što smo mislili

Zemljom je koračalo najmanje osam različitih vrsta roda Homo, blisko povezanih s modernim ljudima

Prvi među njima, Homo habilis, poznat kao “majstor”, razvio se prije 2,4 milijuna godina u Tanzaniji, Keniji, Etiopiji i Južnoj Africi. Najdugovječniji među njima, Homo erectus, oblikovao je povijest gotovo 2 milijuna godina i prvi je kontrolirao vatru. Homo antecessor naseljavao je Europu prije 800.000 do 1,2 milijuna godina, dok je Homo heidelbergensis, s velikim mozgom i sofisticiranim alatima, obitavao u Africi, Europi i Aziji prije 700.000 do 200.000 godina. Homo naledi, s otkrićem u Južnoafričkoj Republici 2013., pokazao je naprednu emocionalnu inteligenciju, dok je Homo floresiensis, poznat kao “Hobit”, bio visok svega metar. Neandertalci, Homo neanderthalensis, s genetskih 99,7% sličnosti s modernim ljudima, bili su umjetnički nastrojeni i prilagodljivi, a izumrli su prije 40.000 godina. Posljednji u nizu, Homo sapiens, “mudri čovjek”, pojavio se prije 300.000 do 200.000 godina, s modernijim oblikom mozga prije 100.000 godina, šireći se s Afrike na sve kontinente. (IFLScience)

22.01.2024. (22:00)

Životinje od bilja

Misteriozni fosili Euglenida otkriveni u Grčkoj

Podvodni svijet krije nevjerojatne tajne, a najnovije otkriće znanstvenika unosi dodatnu misteriju. Pronađeni su fosili Euglenida, neobičnih organizama koji nisu ni životinje, ni biljke, ni mineralnog porijekla. Ovi jednostanični eukarioti kombiniraju fotosintezu poput biljaka s prehrambenim navikama životinja. Međunarodni tim znanstvenika identificirao je fosile Euglenida, prije pogrešno shvaćene kao školjke ili jaja crva, u jezeru u Grčkoj. Analiza mikrofosila otkrila je nevjerojatne sličnosti s cistama Euglenida, pružajući uvid u evoluciju ovog čudnovatog oblika života. Ova otkrića ne samo da rješavaju dugogodišnje nedoumice oko fosila, već otvaraju i vrata boljem razumijevanju eukariotske evolucije. (Klik.hr)