Globalizacija ulazi u fazu geopolitičke ekonomije - Monitor.hr
Nedjelja (10:00)

Nitko više ne vjeruje u svijet bez granica

Globalizacija ulazi u fazu geopolitičke ekonomije

Francuski predsjednik upozorio je da je Zapad delegirao energiju, sigurnost i perspektive drugima, priznajući strateške pogreške. Nakon pandemije, rata u Ukrajini i rivalstva SAD-a i Kine, globalizacija se pokazala ranjivom. Vodeće institucije upozoravaju na usporavanje rasta i rast trgovinskih prepreka. Države sve više štite ključne industrije, skraćuju lance opskrbe i jačaju stratešku autonomiju. Umjesto maksimalne učinkovitosti prioritet postaju otpornost i kontrola. Globalizacija ne nestaje, nego se transformira u selektivnu integraciju i novu fazu geopolitičke ekonomije. Jutarnji


Slične vijesti

15.02. (13:00)

Kad ne može kablom

Starlink: globalni internet u krizama, ratovima i pod cenzurom

Satelitski sistem Starlink, koji je pokrenuo Elon Musk u okviru kompanije SpaceX, omogućava brzi internet putem hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Prvobitno zamišljen za udaljena područja bez infrastrukture, danas se koristi u ratovima i krizama – od Ukrajina i Sudan do Iran, Venecuela i Pojas Gaze. Omogućava vojnu i humanitarnu komunikaciju, ali izaziva političke i ekološke kontroverze zbog zavisnosti od privatne kompanije i uticaja satelita na okolinu. DW

28.12.2025. (22:00)

Kad cijena barela diktira međunarodne odnose

Globalna energetska šahovska ploča: nafta, sukobi i geopolitičke akrobacije

Helen Thompson u knjizi Poremećaj – Teška vremena u 21. stoljeću analizira globalnu nestabilnost kroz geopolitičke, ekonomske i demokratske procese. Fokus je na energiji: od poslijeratne dominacije SAD-a, Sueske i Jomkipurske krize, iranskih i iračkih konflikata, do suvremenih izazova poput klimatskih promjena i zelene tranzicije. Thompson pokazuje kako energetska ovisnost, geopolitički interesi i monetarna politika oblikuju sukobe, saveze i međunarodnu nestabilnost, istovremeno otvarajući prostor za nove konkurencije i globalne prijetnje. Nataša Babić za Ideje

21.12.2025. (09:00)

Svijet se probudio - ali na krivoj strani povijesti

2025. – godina velikih promjena i kraja iluzija o svjetskom poretku

Prema analizi Darka Polšeka za Ideje, 2025. godina označila je prijelomni trenutak u kojem se raspao dosadašnji liberalni svjetski poredak i obnovio „stari“ model moći utemeljen na sili, cinizmu i interesima velikih sila. Povratak Donalda Trumpa simbolizirao je slom međunarodnih institucija, slabljenje Europe i normalizaciju autoritarnih obrazaca ponašanja. Ratovi, posebno u Ukrajini i na Bliskom istoku, razotkrili su nemoć međunarodnog prava. Europa se našla između ovisnosti i gubitka suverenosti, a globalni optimizam zamijenili su strah, pesimizam i moralna dezorijentacija.

25.09.2025. (14:00)

Apokalipsa? Ma kakvi, važnije je tko će popuniti Excel tablicu

Manjak radnika i birokracija opasniji su od geopolitičkih rizika i rata

Na 17. Liderovom Danu velikih planova poduzetnici su istaknuli da su manjak radne snage i sporost administracije veći izazovi od globalnih kriza. Katija Klepo (AD Plastik) upozorila je na problem pronalaska radnika i rasta plaća, Mirko Habijanec (Radnik) na potresnu ranjivost i nelojalnu konkurenciju, a Branko Roglić (Orbico) na tromost birokracije. Boris Žgomba (Uniline) naglasio je da turizam ovisi o miru, dok su primjeri poput Sofascorea i Orqe pokazali da prilike ipak postoje – uz vlastiti kadar i inovacije. Lider

24.06.2025. (17:00)

Geopolitika kao reality show: sve gori kaos, a na burzi jedu kokice

Prateći vijesti iz svijeta stječe se dojam da je na pomolu Treći svjetski rat, dok se u pozadini valja – rast trgovine

Unatoč dojmu svakodnevne prijetnje Trećeg svjetskog rata, financijska tržišta i dalje mirno rastu. Indeks geopolitičkog rizika (GPR) pokazuje visoke vrijednosti, ali tržišta to ignoriraju, osim cijene zlata. Povijesno gledano, ratovi i krize rijetko su ozbiljno uzdrmali ekonomiju, no s mogućim povratkom Trumpa i rastućim globalnim tenzijama, možda više ne možemo računati da će prošlost biti dobar vodič za budućnost. Lider

14.05.2025. (00:00)

Ledeno, ali zapaljivo: gdje i pingvini nose pancirku

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila

Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela. Rusija želi konkurirati Sueskom kanalu koristeći Sjeverno-morsku rutu. Eksploatacija nafte i minerala je skupa i tehnički zahtjevna. Kanada, Danska i Rusija polažu pravo na podmorje ispod Sjevernog pola, dok SAD, Rusija i Kina ulažu u energetsku dominaciju.

Arktik se ubrzano militarizira, osobito s ruske strane koja gradi baze, modernizira flotu i koristi infrastrukturu s dvostrukom – vojnom i gospodarskom – namjenom. Nestanak leda olakšava pristup resursima, ali i smanjuje prirodnu zaštitu. NATO pojačava prisutnost, a Sjedinjene Države ponovno usmjeravaju pozornost na regiju. Grenland i Svalbard postaju strateške točke napetosti. Grenland je ključan za američku obranu, dok je Svalbard, formalno norveški, međunarodno otvoren i dom brojnim istraživačima i špijunima. Unatoč slobodama, život na Arktiku ostaje surov i neprivlačan za većinu. Regija postaje sve kompleksniji prostor geopolitičkih igara i rizika. Nataša Babić za Ideje

10.02.2025. (09:00)

Europa traži svoje mjesto pod suncem

Starešina: Europski čelnici prisiljeni su početi brzo (geo)politički misliti i reagirati

Bilo bi potpuno pogrešno da europski lideri izvuku zaključak da su Trumpove prijetnje Europi zaštitnim carinama samo taktički blef od kojega će odustati jer bi carinski rat opasno pogodio ne samo europsko gospodarstvo već i američko. Valja to iskoristiti kao iznuđenu priliku da realno slabi ili nikakvi lideri koji trenutačno vode Europu u kratkom roku usuglase temeljne geostrateške interese Staroga kontinenta i u skladu s njima redefiniraju europske odnose s SAD-om i Rusijom i Kinom s druge strane. Trumpove su temeljne pozicije pritom jasne: vidi Europu kao zapadnu saveznicu u konfrontaciji s Kinom i Rusijom, u perspektivi obrambeno samodostatnu pod kišobranom NATO-a, uz gospodarsku suradnju na racionalnim osnovama. Europa pak mora odlučiti želi li ostati dio zapadnog svijeta ili će se postupno utopiti u kinesko-rusku Euroaziju. Višnja Starešina za Lider

06.10.2024. (09:00)

Više od karte i sukoba

Poduzetnici i geopolitika: Nova stvarnost poslovnih rizika

Geopolitika označava utjecaj geografskih, političkih i ekonomskih čimbenika na globalne odnose, a danas je ključna za poslovne odluke. Pad Berlinskog zida donio je optimizam, no svijet je sada u stanju “vulkanskog” nemira. Zveckanje oružjem, trgovinski ratovi (poput SAD-Kina-EU) te energetska transformacija EU-a uz kineske resurse samo su neki izazovi. Globalna fragmentacija, trgovinske barijere i političke tenzije snažno utječu na poduzetničke bilance, zbog čega je razumijevanje geopolitike postalo presudno za poslovni uspjeh. Lider

09.09.2023. (19:00)

Njemu je svijet videoigrica

Zašto Muskov razvoj predstavlja zabrinjavajući presedan?

Elon Musk je sabotirao napad Ukrajine na Krim zbog straha da Rusi ne bace nuklearnu bombu!' | 24sata

Elon Musk je “živahan” i neodgovoran. Njegove izjave na društvenim mrežama ponekad su impulzivne i nepromišljene. Čini se da je to uloga koju je izabrao za sebe, s dalekosežnim posljedicama. Je li američka vlada trebala obuzdati Muska kako bi postavila primjer drugim tajkunima koji sebe smatraju samozvanim čuvarima svjetskog poretka? Intrigantno je da je Musk navodno bio u kontaktu s Bijelom kućom i Pentagonom, ali njihov odgovor nije jasan. Bidenova administracija mora objasniti više o svojoj ulozi u svemu tome. Ovaj razvoj događaja postavlja zabrinjavajući presedan. Bez sumnje će biti više megabogatih pojedinaca s istom kombinacijom bogatstva, moći i ega koji će se htjeti okušati u geopolitici. Postoje razlozi zašto su diplomacija i međunarodni odnosi prepušteni izabranim vladama na Zapadu, s mnoštvom vanjskopolitičkih savjetnika, a ne u ruke jednog čovjeka, piše SkyNews. Nacional

09.09.2023. (15:00)

Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja | Forum.tm

  • Ne postoji više ljevica kao takva. Mi ne znamo ni što bi to bilo kod nas u Hrvatskoj, a kamoli u Evropi i svijetu. Postoje ostatci ostataka nekadašnje ljevice odnosno rudimenti neke nove, ali to je nedovoljno za ozbiljni izazov postojećem režimu neoliberalnog globalnog kapitalizma. Novi fašizam, ili postfašizam ili kako god hoćete, ne samo da prijeti preuzeti vlast u Evropi, nego, da citiram Darka Suvina, nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja. Ostaje nam samo još kontingencija povijesne prakse ili, drugim riječima, nepredvidivi ishod krize u koju srljamo. A ta kriza može sama proizvesti snage koje će se boriti s njenim posljedicama. Te snage, u mjeri u kojoj će biti lijeve, neće se generirati na nacionalnoj razini, dakle kroz političke institucije takozvane suverene nacionalne države. U neoliberalnom kapitalizmu ta država ne samo da nije više suverena, ona više nije u stanju zaštititi najvitalnije interese svojih građana. Nije njihov servis, recimo socijalni, nego stoji na usluzi kapitalu i njegovim političkim predstavnicima. U tom smislu nekakva nova ljevica koja bi mogla nešto učiniti za te ljude će ili biti transnacionalna ili je neće biti.
  • Što je jugoslavenska prošlost mračnija, to se njihovi epohalni promašaji čini podnošljivijim. Poruka je jednostavna: najgore je iza nas, odnosno, sve što se s nama događa danas, odnosno što će se dogodit sutra, kako god bilo grozno, još uvijek je bolje od one mračne prošlosti. A što ako je istina suprotna? Što ako je ono najbolje iza nas? Ako je, recimo, hrvatska nacija upravo u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, dosegla najviši stupanj svog društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja? Što ako je Hrvatska u toj prošlosti imala ono najvrjednije što jedna nacija može imati, a što danas više nema – budućnost? Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani. Buka