Gradnja montažne kuće na poljoprivrednom zemljištu je moguća, ali postoje pravila - Monitor.hr
28.06.2024. (11:00)

Moja šupica, moja slobodica

Gradnja montažne kuće na poljoprivrednom zemljištu je moguća, ali postoje pravila

Ako je namijenjena za gospodarske ili poljoprivredne svrhe, postavljanje je moguće, no ako je namijenjena za stambeno korištenje, treba uzeti u obzir prostorni plan područja gdje ste kupili zemljište. Izvan građevinske zone naselja gradnja zahtijeva ozbiljan trud pri snalaženju kroz administrativne propise, kako biste bili sigurni da ste i dalje unutar okvira dopuštenoga, a koje je definirano Zakonom o gradnji. Mobilne kućice manje od 15 kvadratnih metara nisu smatrane građevinama prema Zakonu, stoga za njih nije potrebna građevinska dozvola. Haus


Slične vijesti

Danas (08:00)

Iz petog pokušaja

Zagrebački holding ponovno pokušava prodati hostele Halugice i Jelen

Zagrebački holding ponovno je raspisao javni poziv za prodaju hostela Halugice u Puntu na Krku i hostela Jelen u Skradu, koje pokušava prodati još od 2020. godine. Novi natječaj traje do 22. siječnja 2026. Halugice se prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna eura, a Jelen za 293.700 eura, obje bez PDV-a. Oba objekta imaju lošije energetske razrede, a kupci moraju uplatiti jamčevinu od 10 posto. tportal

Ponedjeljak (09:00)

Kupci na pauzi

Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena

Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi snažan pad prodaje – u prvoj polovici godine promet je manji za gotovo 15 posto. Najveći pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (30 posto), dok Zagreb i Istra bilježe pad od 20 posto. Stručnjaci ističu da su cijene dosegle vrhunac, posebno jer su cijene starogradnje gotovo izjednačene s novogradnjom. Smanjen interes stranih kupaca i ekonomska neizvjesnost dodatno usporavaju tržište. Potencijalno rješenje vidi se u aktiviranju velikog broja praznih stanova. Index

Nedjelja (22:00)

Krov nad glavom, investitoru stan, a stanarima miran san

Inovativni modeli obnove povijesnih jezgri bez troška za stanare

Na stručnom skupu u Zagrebu predstavljeni su modeli revitalizacije zapuštenih zgrada bez početnog kapitala suvlasnika. Ključno rješenje je partnerstvo s investitorima koji financiraju energetsku i statičku obnovu, ugradnju dizala i modernizaciju u zamjenu za pravo uređenja potkrovlja, po uzoru na Beč i London. Uz nužnost integracije protupotresne sigurnosti i energetske učinkovitosti, naglašena je potreba za zakonskim izmjenama i boljim korištenjem brownfield potencijala. Do kraja godine Hrvatska mora definirati Nacionalni plan obnove kako bi do 2030. ispunila stroge ekološke standarde EU-a i osigurala održivost gradskih središta. Zgradonačelnik

18.12. (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni

16.12. (00:00)

Planova imamo, tablica i struje baš i ne

Energetska obnova zgrada zapela na podacima, novcu i pravilima

Istraživanje Udruge DOOR u sklopu projekta CEESEN-BENDER pokazuje da energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj i dalje nailazi na ozbiljne prepreke, unatoč rastu programa i poticaja. Ključni problemi su zastarjeli i nepotpuni podaci o zgradama, nedostatno praćenje učinaka obnove, financijski jaz za dubinsku obnovu te izostanak ciljanih mjera za energetski siromašna kućanstva. Dodatne prepreke predstavljaju složen zakonodavni okvir za obnovljive izvore i energetske zajednice te slaba informiranost suvlasnika. DOOR preporučuje bolje prikupljanje podataka, jačanje sustava praćenja, pojednostavljenje pravila i ciljanu podršku ranjivim skupinama. Zgradonačelnik

15.12. (19:00)

Toplina ide van, račun ostaje unutra

Više od 37 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine energetski najlošije zgrade

Zgrade u EU troše 40 % energije i stvaraju 36 % emisija, pa je EU 2024. donijela stroža pravila energetske učinkovitosti. Hrvatska odgovara novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji stupa na snagu 2026. Gotovo 37 % stambenih zgrada ima najlošija energetska svojstva, a većina nema certifikat. Za obnovu je osigurano više od 2 milijarde eura iz EU i nacionalnih fondova, no najveći izazovi ostaju visoki troškovi, prelazak s grantova na kredite i postizanje konsenzusa suvlasnika. HRT

12.12. (12:00)

Garaža kao poslovna ideja

Stanodavci otkrivaju kreativne načine zarade kroz najam opreme, prostora i vještina umjesto tradicionalnog najma

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

08.12. (12:00)

Kad senzori štede struju brže nego što vi gasite svjetlo

Stvarne uštede energije počinju tek kad se zgrade ne samo obnove, već i pametno nadziru

Hrvatska tu jača Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i kroz izmjene strategije do 2050. želi uvesti obavezno praćenje potrošnje, uključivanje senzora, digitalnih platformi i analize ponašanja korisnika. Primjeri iz Pariza, Španjolske i Finske dokazuju da automatizacija, AI optimizacija i kontinuirano praćenje donose konkretne uštede, manje emisije i niže račune — i prije skupih renovacija, istaknuli su na nedavnom međuregionalnom skupu projekta MonitorEE. Zgradonačelnik

03.12. (23:00)

Čeka se zeleno svjetlo

Cijene stambenih kvadrata i dalje skaču, a kupaca sve manje… stručnjaci (i ne samo oni) priželjkuju korekciju cijena

U prvih šest mjeseci 2025. zabilježeno je 57.095 kupoprodaja, 15% manje nego lani, dok je prosječna cijena novogradnje 2754 eura po kvadratu. Glavni uzroci su ograničena ponuda, turizam, nerealna očekivanja prodavatelja i visoke cijene, osobito na obali i u Zagrebu. Stranci kupuju većinom na obali, potičući rast cijena i smanjujući dostupnost domaćem stanovništvu. Korekcija cijena rabljenih nekretnina i poticaji za ulaganja u starije zgrade očekuju se 2026. godine. Večernji

01.12. (13:00)

Kad shvatiš da je lakše popraviti krov nego potaknuti susjede na akciju

Kako je oluja pretvorila jednog suvlasnika u herojskog predstavnika zgrade

Predstavnik suvlasnika jedne zgrade preuzeo je dužnost nakon oluje 2023. koja je oštetila krov. Sam je pronašao jeftinije izvođače i pokrenuo promjenu upravitelja, budući da ostali i nisu iskazali preveliki interes, a sada vodi četiri od pet ulaza s ukupno 143 stanara. Uveo je vijeće suvlasnika, modernizirao komunikaciju i inicirao niz estetskih i tehničkih zahvata – od popravka stakala do video nadzora. Zgrada je danas financijski stabilna, vraća dug preko dizanja kredita i planira obnovu stolarije i fasade. Stanari su danas povezaniji i aktivniji. U Zgradonačelnikovom članku žele ukazati kako uloga predstavnika u zgradama postaje sve manje popularna, međutim ovaj primjer pokazuje kako jedna dobra volja – uz malo tehničkog znanja i puno upornosti – može cijelu zgradu pretvoriti u funkcionalnu malu zajednicu.