Harari: Ukrajina pobijedila ključnu bitku – Putin nije uništio njezinu naciju - Monitor.hr
Danas (10:00)

Kako je „specijalna operacija” specijalno potvrdila ukrajinski identitet

Harari: Ukrajina pobijedila ključnu bitku – Putin nije uništio njezinu naciju

Rusija je, uz goleme gubitke, zauzela tek 0,6% teritorija i nije ostvarila strateške ciljeve. Ukrajina je obranila Kijev, povratila Herson i Harkiv te neutralizirala rusku pomorsku i zračnu nadmoć inovacijama s dronovima i projektilima. Poznati izraelsi povjesničar upozorava da je najveća prijetnja ukrajinskoj obrani pad volje Zapada, a ne stanje na bojištu. Putinov ključni poraz već je jasan: umjesto uništenja, rat je učvrstio ukrajinsku nacionalnu svijest. Yuval Noah Harari u komentaru za Financial Times


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Kad ti let odgodi klinac s igračkom iz garaže

Dronovi zatvaraju europske zračne luke i otvaraju sigurnosne dileme

Upadi dronova u danske zračne luke izazvali su zatvaranja i zabrinutost širom Europe. Iako nema potvrde o ruskoj umiješanosti, incidenti se uklapaju u širi kontekst hibridnih prijetnji. Problem je što su dronovi jeftini, lako dostupni i teško ih je razlikovati od rekreativnih, dok je njihovo obaranje u blizini urbanih zona rizično i skupo. Trenutne mjere uglavnom se svode na detekciju i privremeno zatvaranje prometa. EU zato najavljuje izgradnju „zida protiv dronova“, no zasad su aerodromi uglavnom prepušteni improvizaciji i vlastitom snalaženju. DW

15.09. (10:00)

Kad dronovi postanu diplomatske note

Putin ne želi mir – sukob sa Zapadom postao mu je politički kisik

Ruski dronovi u poljskom zračnom prostoru (Index) pokazali su da Vladimir Putin nema namjeru završiti rat, već ga koristi za održavanje vlasti i testiranje NATO-a. Iako Rusija trpi goleme gubitke, Kremlj mir vidi kao politički rizik, posebno zbog domaćih jastrebova. Analitičari upozoravaju na jačanje hibridnog rata i provokacije koje potkopavaju vjeru u kolektivnu obranu. Trumpova nejasna stajališta o NATO-u i sankcijama dodatno osnažuju Putina, dok Moskva nastavlja s vojnom mobilizacijom i retorikom koja podsjeća na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Index

22.08. (16:00)

Trump računa do 300, Ukrajinci do zadnjeg centa

Ukrajina nosi glavni teret rata: trećina BDP-a za obranu, Zapad daje tek djelić

Ukrajina u rat ulaže trećinu svoga BDP-a i gotovo dvije trećine državnog proračuna – oko 55 milijardi eura godišnje, što građane stoji trećinu prosječne plaće. EU i SAD zajedno su dali manje od 130 milijardi, što po glavi ispada tek stotinjak eura godišnje. Ukupni trošak rata i obnove procjenjuje se na 700 milijardi eura, dok šteta na infrastrukturi već prelazi 150 milijardi. Nesrazmjer je očit: dok Zapad troši sitniš u odnosu na svoj dohodak, Ukrajinci plaćaju rat gotovo vlastitim životnim standardom. tportal

19.08. (16:00)

Bilo što, samo da se prekine pucanje, a i Donaldu se žuri da se stigne prijaviti za Nobela

Raos: Ako bi se priznao suverenitet Rusije nad dijelom teritorija, to bi značio radikalan rez u međunarodnom poretku u kojem se granice određuju dogovorom velesila

Ono što je najviše odjeknulo i u Europi i u Kremlju jest Trumpova jasna izjava da je Amerika spremna nakon prekida sukoba igrati ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, premda od europskih saveznika očekuje da oni tvore prvu crtu obrane. Pored toga, Trump je, nasuprot sastanku na Aljasci, govorio o postojećem stanju na bojišnici i mogućnosti zamjene teritorija (Ukrajinci bi se povukli iz Kurske oblasti i zauzvrat bi nešto dobili na svom terenu), a ne bi se, kako je Putin istaknuo i kako priželjkuje, pregovaralo o čitavom Donbasu. Već se govori o mogućoj lokaciji susreta Zelenskog i Putina. Nije još jasno o kakvim bi se sigurnosnim jamstvima radilo, a europski saveznici još su nepovjerljivi prema drugačijim tonovima američkog predsjednika. No Kremlj je svakako uznemiren ikakvom mogućnošću stacioniranja zapadnih snaga na teritoriju Ukrajine. Višeslav Raos iznosi svoje viđenje jučerašnjeg susreta europskih lidera s američkim predsjednikom. tportal

19.08. (10:00)

Jalta, Jalta - washingtonsko izdanje

Susret europskih lidera i Trumpa u Bijeloj kući: Putin i Zelenski trebali bi se sastati u roku dva tjedna

  • Trump je u Bijeloj kući okupio Volodimira Zelenskog i europske lidere te šefa NATO-a na sastanku i razgovorima o završetku rata u Ukrajini. Europski čelnici su u svojim izjavama u Washingtonu naglasili važnost sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, sličnih onima iz članka 5. NATO-a. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da su očekivanja “ne samo ispunjena, nego i nadmašena”, dok je britanski premijer Keir Starmer ocijenio da bi dogovor mogao biti “povijesni te da je mnogo toga dogovoreno” (Index)
  • Zelenski pokazao Trumpu kartu bojišta u Ukrajini (Index), Zelenski: U roku deset dana bit će razrađena sigurnosna jamstva za Ukrajinu (N1)
  • Trump razgovarao s Putinom 40 minuta, zasad nema službene potvrde Kremlja da su spremni na sastanak (Index), Zelenski: Putin je u razgovoru s Trumpom predložio da se sastanemo (Index)
  • Analiza susreta: Jedna od tema koju su čelnici izbjegavali pred medijima odnosila se na moguće teritorijalne ustupke Ukrajine (tportal)
16.08. (14:00)

Nakon Aljaske sve je ostalo na ledu

Trump nakon susreta s Putinom ima prijedlog za Zelenskog: Savjetujem mu da pristane

  • Sastanak je završio nakon tri sata, oko 00:30 po srednjoeuropskom vremenu, Putin pozvao Trumpa na idući sastanak u Moskvu (N1, DW)
  • „Mislim da smo blizu dogovoru, ali ne volim to izgovarati”, rekao je Trump u razgovoru s Fox Newsom… “Dogovorili smo dosta točaka, ali među njima nije primirje” (tportal)
  • Trump nakon susreta s Putinom održao dug telefonski razgovor sa Zelenskim i šefovima NATO-a (tportal), Zelenski: U ponedjeljak idem kod Trumpa (Index)… Trumpovi susreti sa Zelenskim i Putinom. Razlike su očite (Index)
  • I Demokrati i Republikanci kritzirali Trumpa zbog susreta s Putinom: “Trump je Putinu prostro crveni tepih i dao odobrenja da nastavi osvajanja”…  “Sigurnost se može trajno osigurati samo s našim saveznicima...” (Index)
  • Novinarka pitala Putina kad će prestati ubijati civile, on slegnuo ramenima (N1)
29.07. (14:00)

1,3 milijarde razloga za zabrinutost

Gotovo pola Ukrajinaca izbjeglih u Njemačku prima građanski dohodak, tome bi mogao doći kraj

Bild piše da je od početka rata u Njemačku do 14. lipnja 2025. stiglo točno 304.144 ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu. Gotovo polovica njih (49,54%) prima građanski dohodak. Ako gotovo 151.000 Ukrajinaca između 18 i 63 godine kod nas prima socijalnu pomoć, onda nešto nije u redu. Ta skupina nema pravo na tu socijalnu naknadu – moraju ili raditi u Njemačkoj ili služiti vojsku u Ukrajini – kaže vanjskopolitički stručnjak Mayer. Dodaje se da je prosječno pravo na mjesečnu isplatu po radno sposobnoj osobi u ožujku iznosilo je 882 eura. Prema BA, to čini godišnju svotu od 1,328 milijardi eura. Ta brojka uključuje sve pasivne naknade.. Poslovni

16.07. (12:00)

Simptomi koji se javljaju nakon kritike režima

Mnogo je pripadnika ruske elite u zadnje tri godine umrlo na sumnjiv i tajanstven način – razlozi su složeni, ali tipični za Rusiju

Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji točan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je pod sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini. Službena Moskva njihova je stradanja nazivala samoubojstvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtima u obiteljskim tragedijama. Ruski mediji nikada nisu istraživali što stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva utjecajnih ljudi, a službena Moskva tek bi izrazila sućut i ignorirala upite zapadnih medija. Neki se politolozi slažu kako je malo vjerojatno da se tu radi o nesretnim slučajevima i psihički labilnim ljudima, tim više što se radi o ljudima s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj skrbi i uvjetima zaštite. “Čini se logičnim da ih miče ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, utjecajni ili visoko politički pozicionirani. U Rusiji nelojalnost znači smrt.” N1

11.07. (18:00)

Ruski fond za obnovu Ukrajine – hvala na donaciji

Kijev procjenjuje da će nakon završetka rata biti potrebne stotine milijardi eura za obnovu, Merz: To bi trebala pokriti Rusija

Prvi „Ukrajinski fond“ kojim će upravljati Kijev bit će financiran konfisciranom ruskom imovinom u inozemstvu u vrijednosti od preko 460 milijardi eura. Drugi fond od gotovo 400 milijardi eura bit će formiran kroz privatne investicije. Njemački kancelar Friedrich Merz također smatra da Rusija mora platiti štetu koju je nanijela napadom na Ukrajinu. Državna imovina vrijedna stotine milijardi, uglavnom smještena u EU-u, ostat će zamrznuta. Prihod od nje i dalje će se koristiti za osiguravanje milijardu dolara kredita za Ukrajinu, rekao je Merz odgovorivši tako na zahtjeve ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se, na primjer, taj novac direktno koristi za Ukrajinu. DW

13.06. (20:00)

Na njihovu štetu

Ruski gubici u ratu u Ukrajini prešao brojku od milijun ljudi, visoka je to cijena za agresiju

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index