Hranu koja bi inače završila u smeću pretvaraju u zdravi prah za grickalice - Monitor.hr
28.11.2022. (23:00)

To ćemo grickat za iduće prvenstvo

Hranu koja bi inače završila u smeću pretvaraju u zdravi prah za grickalice

Australci su otkrili novi način kako smanjiti bacanje hrane. Povrće koje ne zadovoljava uvjete supermarketa melju u tzv. povrtni prah.  Gotovo 31 posto hrane uzgojene diljem svijeta ostaje nepojedeno, a odlaganje otpada od tih namirnica oslobađa tone stakleničkih plinova. Brokula, bundeva i cvjetača, koje ne zadovoljavaju uvjete trgovina, najprije se razvrstavaju, operu i očiste. Zatim se suše u prah i pretvaraju u vegetarijansku užinu. Raquel Said, izvršna direktorica Nutri V-a, izjavila je da ova tehnologija pomaže velikim uzgajivačima smanjiti do 15 tona otpadnih proizvoda svaki tjedan, uključujući i višak lišća i stabljika, prenosi ABC News. Green


Slične vijesti

13.02. (16:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

30.01. (17:00)

Samo lagano

Uravnoteženom prehranom protiv umora nakon obroka

Osjećaj umora nakon obroka nije neuobičajen, tvrdi dijetetičarka Melissa Prest. Proces probave zahtijeva značajnu energiju, s tijelom koje funkcionira poput dobro podmazane tvornice. Različiti “strojevi” sudjeluju u razgradnji hrane, pakiranju i prijenosu nutrijenata, što može uzrokovati umor. Inzulin, ključni hormon u regulaciji šećera u krvi, igra ulogu u ovom procesu, utječući na razinu energije nakon obroka. Za prevenciju umora, preporučuju se uravnoteženi obroci sa složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i nemasnim proteinima, te izbjegavanje prekomjerne konzumacije zasićenih masti i prerađene hrane. Također, laganje tjelesne aktivnosti i redovita hidratacija mogu pomoći u održavanju energije. (N1)

25.01. (20:00)

Ukratko, ono što vas napuhuje i stvara vjetrove

Nutricionistica otkriva: Najgore namirnice koje možete pojesti za ručak

Postoje određene namirnice koje su sklonije izazvati nadutost, bolove u trbuhu ili nakupljanje plinova. To ne znači da biste ih trebali u potpunosti izbjegavati, već biste trebali obratiti pozornost na to kako vaše tijelo reagira nakon što pojedete ovu hranu, prenosi livestrong.com (a prenosi N1):

  • Salate s povrćem iz skupine kupusnjača
  • Sendviči
  • Masna ili pržena hrana
  • Grah i leća
  • Jogurt
  • Gazirana pića bez šećera
15.01. (14:00)

Biološki i zdravo

Ekološki pomagač u kuhinji: uređaj koji smanjuje otpad od hrane za 80 posto

I to bez prethodnog sortiranja, neugodnih mirisa, emisije stakleničkih plinova, dodavanja aditiva ili priključenja bilo kakve ventilacije – kažu iz pulskog hotela koji su uveli uređaj Ecovim 300:  praktički se hrana ubacuje kao u kantu za smeće, ali nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata. Plan je da se – s obzirom na to da ne sadrži nikakve štetne tvari – ubuduće koristi za prihranjivanje hotelskih travnjaka i cvjetnjaka. Analize su, naime, pokazale da je supstrat iz Ecovima toliko čist da se njime mogu čak i prihranjivati ribe u ribogojilištima – kažu iz hotela. Poslovni

02.01. (23:00)

Purica z mlincima i zagorski štrukli

Sve više turista dolazi nam zbog gastronomije – prilika za dobavljače domaće hrane

Prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj prošlog je ljeta iznosila 140 eura, pokazalo je novo TOMAS istraživanje Instituta za turizam. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka, 48 posto se odnosilo na uslugu smještaja s povezanom hranom, 20 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 32 posto na sve ostale usluge. More i priroda i dalje ostaju najvažniji motivi dolaska na hrvatsku obalu i otoke, no na Jadranu raste udjel gostiju koji tu dolaze da bi dobro jeli. U zadnjem TOMAS-u tako su city break i gastronomija motivirali po 19 posto gostiju na dolazak, dok je 2019. zbog gastronomije na Jadran došlo tek šest posto turista, što bi mogao biti zanimljiv podatak i za ugostitelje i za domaće dobavljače hrane. U kontinentalnoj Hrvatskoj gastronomija stoji nešto slabije, čak i u odnosu na 2019., tako da tu nema baš pomaka. Najzahvalniji gosti za gastronomiju pritom su Amerikanci. Lider

10.12.2023. (20:00)

Biraj pažljivo

Velika studija otkrila koje namirnice uzrokuju rak, a koje štite od njega

Bijeli kruh i alkohol, vrlo popularne namirnice u Hrvatskoj, najviše potiču razvoj raka rektuma i debelog crijeva, pokazalo je novo veliko istraživanje. S druge strane vlakna koja se mogu naći u voću i povrću, ali osobito u žitaricama, te mangan, fosfor, magnezij, kalcij i ugljikohidrati imaju zaštitnu ulogu. Autori studije, objavljene u časopisu Nutrients, u uvodu ističu kako je poznato da su sjedilački način života, pretilost, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visok unos prerađenog mesa i slab unos voća i povrća neki od čimbenika životnog stila koji pridonose kolorektalnom raku. Pritom treba imati na umu da je prehrana važan promjenjivi čimbenik u razvoju kolorektalnog raka. Od 20% do 25% slučajeva raka diljem svijeta može se povezati s prehranom. Index

12.11.2023. (21:00)

Svi bi sve na gotovo

Umjesto tradicionalne, sve se više jede ultraprerađena hrana koja zahtijeva više energije za proizvodnju

Industrija fosilnih goriva ulaže velika sredstva u petrokemiju kako bi zaustavila ovisnost proizvodnje hrane od nafte. Kada se govori o ovisnosti, to se konkretno odnosi na plastiku koja se koristi u ambalaži, kao i proizvodnju pesticidi i gnojiva. Upozorava se na zapadnjački način prehrane gdje ultraprerađena hrana zahvaljujući marketingu u regijama s niskim prihodima potiskuje tradicionalnu hranu. Smatra se da proizvodi poput grickalica, bezalkoholnih pića i gotovih jela zahtijevaju dva do 10 puta više energije nego cjelovita hrana, prema istraživanju iz 2019. godine. Zbog toga zemlje s visokim dohotkom moraju preuzeti vodeću ulogu u odvraćanju od takvih nezdravih proizvoda. Agroklub

10.11.2023. (17:26)

Jela naših starih: Krpice sa zeljem, jednostavne, a tako savršene

16.10.2023. (12:00)

Kupuj koliko misliš pojesti

Direktor Dukata: Da je bačena hrana država, bila bi treći najveći izvor stakleničkih plinova

Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene. Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Naši građani bacaju hranu jer loše planiraju – kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje. Zoran Ković za tportal.