Hrvati se sve više okreću tržištu kapitala: Državni papiri istiskuju klasičnu štednju - Monitor.hr
Subota (11:00)

Tko ne ulaže, inflacija mu ostatak smaže

Hrvati se sve više okreću tržištu kapitala: Državni papiri istiskuju klasičnu štednju

Iako depoziti u bankama i dalje dominiraju financijskom imovinom hrvatskih kućanstava, građani se sve više okreću tržištu kapitala, najviše zahvaljujući izdanjima državnih vrijednosnih papira. Na okruglom stolu HGK povodom Svjetskog dana štednje istaknuto je da je prosječni depozit po stanovniku u lipnju iznosio 11.048 eura, s najvećim prosjekom u Zagrebu. Unatoč rastu kamata, građani rijetko oročavaju novac pa držeći ga na tekućim računima gube kupovnu moć zbog inflacije. Raste i interes za mirovinske i investicijske fondove, zlato te najavljeni Hrvatski investicijski račun. Poslovni


Slične vijesti

21.10. (20:00)

Puna usta pameti, a lozinka i dalje 123456

Istraživanje HUB-a: Mladi u Hrvatskoj vjeruju da dobro upravljaju novcem, ali zanemaruju kibernetičku sigurnost

Istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) pokazalo je da polovica mladih u Hrvatskoj (18-35 godina) smatra da dobro upravlja financijama. Čak 44% ih samostalno ulaže – najviše u kriptovalute (22%) i dionice (19%) – dok devet od deset ispitanika štedi, ali većina bez jasnog cilja. Iako su digitalno osviješteni te 64% koristi umjetnu inteligenciju za financijske savjete, zabrinjava nizak stupanj kibernetičke sigurnosti. Čak tri četvrtine koristi iste lozinke na više servisa, a 67% spaja se na javni Wi-Fi bez zaštite. Stručnjaci stoga pozivaju na jačanje financijske i digitalne pismenosti. Jutarnji

01.10. (14:00)

Jer ti svaki euro na računu sutra manje vrijedi

Hrvatski građani gube milijarde zbog inflacije i neaktivne štednje

Hrvatski građani drže više od 43 milijarde eura u bankama, no zbog niske kamate i inflacije od 4,2 posto gube oko 430 eura godišnje po stanovniku, odnosno ukupno 1,7 milijardi eura. Dok bankovni depoziti gube vrijednost, analiza Finaxa pokazuje da bi ulaganjem tog novca u diverzificirane ETF-ove uz povijesni prinos od sedam posto vrijednost nakon deset godina mogla narasti za dodatnih 40 milijardi eura u odnosu na klasičnu štednju. Lider

27.09. (21:00)

Ako i imam taj novac, ne znam odakle mi

Imate ušteđevinu, a niste tip koji se voli kockati na burzi? Bankovna štednja nije jedina opcija

  • Bankovni depoziti: Najjednostavniji izbor, ali uz skroman neto prinos (često oko 1%) i zarobljen novac.
  • Trezorski zapisi: Viši prinos i bez poreza, no nose rizik reinvestiranja jer im je rok kratak.
  • Državne obveznice: Mogu donijeti više, ali ih nema uvijek u ponudi i gubite ako ih prodate prije roka.
  • Novčani fondovi: Odlična likvidnost (novac brzo dostupan), ali prinos nije zajamčen, a naknade i porezi vrebaju iz prikrajka.

Prijedlog raspodjele 50.000 € za miran san:

  • 20.000 € u trezorske zapise
  • 15.000 € u oročenu bankovnu štednju
  • 10.000 € u novčani fond
  • 5.000 € kao brza likvidna rezerva

tportal

26.09. (09:00)

Tko vrijedi štedi, tko štedi vrijedi, tko ne štedi ne vrijedi

Nove štedne navike Hrvata: Iza 43 milijarde eura u banci krije se probuđeni interes za investicije

Iako hrvatski građani u bankama i dalje drže golemih 43 milijarde eura zbog visoke sigurnosti, njihove se štedne navike polako mijenjaju. Sve više ljudi okreće se investicijskim fondovima, dobrovoljnim mirovinskim fondovima i državnim vrijednosnim papirima. Ipak, financijska pismenost ostaje izazov, pa stručnjaci savjetuju oprez, diverzifikaciju portfelja (“ne stavljati sva jaja u istu košaru”) i informiranje prije ulaganja. Uz to, od idućeg siječnja očekuje se uvođenje porezno oslobođenih investicijskih računa s maksimalnim limitom do 250.000 eura. HRT

19.04. (19:00)

Europa: Globalni igrač koji još uvijek čeka upute za upotrebu

Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal

02.04. (14:00)

Uštediš cente, ali zato potrošiš živce

Zablude o jeftinoj struji i “omotnicama” s TikToka – kako se ne štedi novac

Mnogi potrošači žive u zabludi prakticirajući metode štednje koje donose više stresa nego novca. Najapsurdniji primjer je fanatično pranje rublja iza 21 sat navečer; zbog razlika u tarifama, godišnja ušteda često iznosi zanemarivih 48 eura, uz ogroman narušen komfor. Jednako je upitna metoda “omotnica” s TikToka (prema kojoj se unaprijed razvrstava gotovina za fiksne troškove), koja zbog rigidnosti graniči s kompulzivnim poremećajem. Tekst razbija i mit o gotovini kao boljem pregledu troškova, naglašavajući da digitalno bankarstvo nudi precizniju statistiku. Zaključak? Prava štednja leži u pametnom ulaganju (dionice, satovi) i oprezu pri lažnim popustima, a ne u noćnom dežuranju uz perilicu. Velika škrtica za Jutarnji

27.02. (20:00)

Kako do prvog milijuna (i zašto ga još uvijek nemam)

Štednja, otplata duga i investiranje ključ su postizanja financijske slobode i sigurnosti kroz pametno planiranje

U ovom podcastu Iva Kraljević ugošćuje Tonija Miluna, poznatog matematičara i financijskog vlogera. Razgovaraju o Milunovoj knjizi “Budi financijski fit” i ključnim koracima za upravljanje novcem. Glavne teme uključuju:

  • Vođenje budžeta: Naglašavaju važnost zapisivanja troškova umjesto oslanjanja na dojam, što pomaže u prepoznavanju nepotrebnih izdataka
  • Financijski ciljevi: Korištenje SMART metode (specifično, mjerljivo, dostižno, realno, vremenski ograničeno) za planiranje velikih kupnji poput stana
  • Dugovi: Razlikovanje dobrog duga (investiranje u obrazovanje ili posao) od lošeg duga (minusi na računu, kreditne kartice za potrošnu robu)
  • Investiranje: Preporuka za početnike su robosavjetnici i ETF-ovi koji omogućuju diverzifikaciju i dugoročnu pobjedu nad inflacijom

Glavni zaključak je da financijska pismenost nije samo znanje matematike, već promjena ponašanja, postavljanje jasnih ciljeva i disciplina u štednji već od rane dobi.

09.12.2025. (13:00)

Treći stup: biraj fond, ali ne očekuj čarobni štapić

EU razmatra da i dobrovoljni mirovinski fondovi budu obavezni

Bio bi to model u kojem bi građani automatski bili upisani u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup), kako bi se povećala štednja za mirovinu s obzirom na pad radne snage i demografske izazove. U Hrvatskoj je treći stup trenutno dobrovoljan, no aktivno štednju vodi tek mali broj građana. Ekonomist Predrag Bejaković upozorava da prisilni upis može dovesti do toga da se građani samo upišu, ali da ništa ne uplaćuju, stoga je nužno educirati građane o važnosti štednje i poticati dobrovoljne uplate, a ne samo nametati administrativne obaveze. tportal

14.10.2025. (12:00)

Možda nećemo u mirovinu, ali barem da imamo plan

Toni Milun predlaže štednju u Europsku mirovinu: Prosječna mirovina kod nas je 625 eura, što nije dovoljno za život

Toni Milun, poznat po zalaganju za financijsku pismenost, među prvim je korisnicima Europske mirovine (PEPP), koja postoji dvije godine. Unatoč tržišnim padovima, ostaje smiren i vidi ih kao priliku za dodatna ulaganja. U dvije i pol godine uplatio je 3500 eura, a stanje mu trenutačno iznosi 4207 eura. Kaže da ne štedi zato što planira prestati raditi, nego zato što želi sigurnu i dostojanstvenu starost bez stresa oko računa i čekanja u redovima. PEPP mu omogućuje dugoročno planiranje i jednostavno, digitalno upravljanje štednjom. Finax

26.09.2025. (20:00)

Kad depozit postane nacionalni sport

SAD vuče globalni rast bogatstva, a Hrvati obaraju rekorde u štednji

Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu pokazuje da je 2024. gotovo polovica svjetskog rasta financijske imovine došla iz SAD-a, dok je Hrvatska zabilježila rast od 9,9 %. Amerikanci bogate kroz vrijednosne papire, Nijemci i Hrvati kroz štednju i mirovine. Hrvatska kućanstva uložila su rekordnih 8,8 milijardi eura, najviše u depozite i mirovine, ali i u obveznice. Dug je rastao 10,6 %, no ostaje niži nego prije krize. Neto financijska imovina porasla je 9,7 %, čime je Hrvatska zadržala 31. mjesto na ljestvici najbogatijih zemalja. Lider