Hrvatska ima pet puta više obnovljivih izvora, ali i dalje uvozi struju - Monitor.hr
Danas (19:00)

Vrti se klima, vrte se i brojila

Hrvatska ima pet puta više obnovljivih izvora, ali i dalje uvozi struju

Unatoč petostrukom rastu kapaciteta obnovljivih izvora energije (OIE) u proteklih deset godina, Hrvatska i dalje znatno zaostaje za prosjekom Europske unije. S tek 400 W sunčane snage po stanovniku u odnosu na europskih 900 W, domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe, osobito ljeti zbog suša i klimatskih uređaja. Samo u proteklom ljetnom razdoblju za uvoz struje utrošeno je gotovo 250 milijuna eura. Iz udruženja OIEH upozoravaju da su ubrzana izgradnja novih OIE, ulaganje u baterijske spremnike i modernizacija mreže ključni za smanjenje uvoza, stabilnije cijene i energetsku neovisnost zemlje. Lider


Slične vijesti

28.10. (10:00)

Grije nas sunce s tuđeg krova

Rast potrošnje i uvoza struje u Hrvatskoj otriva visoku cijenu neiskorištenog potencijala sunca i vjetra

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj raste zbog toplinskih valova i energetske tranzicije. Iako proizvodnja iz sunčanih elektrana bilježi rekorde, suša je u drugom tromjesečju 2026. smanjila rad hidroelektrana. Hrvatska je ljeti morala uvozom pokriti čak 26,30 % potrošnje, plativši uvezenu struju oko 249 milijuna eura. Zbog geopolitičkih napetosti i skoka cijena plina, veleprodajna cijena struje dosegnula je visoke razine. Izgradnjom vlastitih obnovljivih izvora i baterijskih spremnika izbjegao bi se golemi oportunitetni trošak uvoza te bi se osigurala energetska neovisnost i stabilnost sustava. Ekonomski lab

17.09. (22:00)

A možda zato što zimi više nije toliko zima

Europska kućanstva treću godinu zaredom smanjuju potrošnju energije

Kućanstva u Europskoj uniji su, pokazuju podaci Eurostata, 2024. godine potrošila 9,54 milijuna teradžula energije, što je neznatno smanjenje (–0,2%) u odnosu na 9,57 milijuna teradžula 2023. godine, piše Zgradonačelnik. Najviše se koristio plin, električna energija, a na trećem mjestu su obnovljivi izvori energije. Potrošnja energije za grijanje kućanstava od 2003. godine smanjila se za 1,2 posto, a za kuhanje za 0,9. S druge strane, klime su više radile za hlađenje prostora, a više struje trošilo se i na rasvjetu i električne uređaje.

10.09. (21:00)

Kratki spoj, duga priča

Neke uređaje nije pametno priključivati na produžni kabel

Stručnjaci izdvajaju osam skupina uređaja i opreme koje nikada ne bi trebalo spajati na standardne produžne kabele (Jutarnji):

  1. Hladnjaci i zamrzivači: Rade neprekidno i zahtijevaju stabilno napajanje; oscilacije u naponu mogu oštetiti kompresor i uzrokovati skup kvar.
  2. Mikrovalne pećnice: U kratkom vremenu povlače između 12 i 15 ampera, što većina običnih razdjelnika ne može podnijeti.
  3. Mali kuhinjski uređaji (tosteri, aparati za kavu): Iako su mali, troše mnogo energije za brzo zagrijavanje, što može rastopiti izolaciju kabela.
  4. Električne grijalice i klima-uređaji: Grijalice ubrajaju među najopasnije potrošače jer lako mogu zapaliti kabel. Klima-uređaji zahtijevaju izravnu utičnicu ili specijalizirani kabel za velika opterećenja.
  5. Sušila za kosu i uređaji za oblikovanje: Povlače veliku snagu i koriste se u kupaonicama, pa zahtijevaju izravan priključak na zidnu utičnicu sa zaštitom od vode (GFCI).
  6. Medicinski uređaji (npr. CPAP): Zahtijevaju apsolutno stabilno napajanje bez rizika od prekida.
  7. Gaming računala i vrhunski audiosustavi: Osjetljivi su na strujne udare te im je potrebna kvalitetna prenaponska zaštita, a ne običan razdjelnik.
  8. Drugi produžni kabel: Lančano spajanje razdjelnika na razdjelnik drastično povećava rizik od preopterećenja.
31.08. (09:00)

Vruće ljeto, prazne baterije

Solarni bum i turizam ruše rekorde potrošnje struje

Hrvatska bilježi povijesni ljetni maksimum potrošnje električne energije od 3400,5 MWh, čime su ljetna opterećenja i službeno prestigla zimska. Ključni uzroci rasta su učestali toplinski valovi, masovna uporaba klima-uređaja te turizam, koji lokalno povećava opterećenje mreže i do pet puta. Iako BDP raste brže od potrošnje zahvaljujući energetskoj učinkovitosti, dekarbonizacija i digitalizacija donose nove izazove. Solari su kapacitetom (1500 MW) prestigli vjetroelektrane, no stabilnost sustava ugrožava sporiji razvoj mreže. Rješenje se traži u baterijskim spremnicima, reverzibilnim hidroelektranama i pametnom upravljanju energijom. tportal

08.08. (13:00)

Sused, ajmo se prikopčat!

Dijeljenje električne energije sa susjedima ne znači besplatnu struju, ali može smanjiti račune

Energetska zajednica građana može dijeliti energiju među svojim članovima, ali za to mora dostaviti popis obračunskih mjernih mjesta i ključ prema kojem se ta energija dijeli. Članovi i dalje dobivaju račun za struju od svog regularnog opskrbljivača, ali dio energije im se može priznati kao dio zajedničke proizvodnje. Dijeljenje struje ne znači da niste dužni plaćati naknadu za korištenje distribucijske mreže, ali ušteda može ovisiti o tome koliko zajednica proizvodi, kada proizvodi, koliko članovi troše i kako je postavljen ključ dijeljenja. Primjer – zgrada DVD-a u Špičkovini ima solarnu elektranu čiju struju koriste mještani, DVD i jedan mikropoduzetnik. Uz tamošnju energetsku zajednicu, u Hrvatskoj su registrirane još dvije. Zgradonačelnik.

06.07. (10:00)

Stepla ih struja investicija

Investicijski val u hrvatskom energetskom sektoru: Od plina i sunca do baterija i nuklearki

Hrvatski energetski sektor prolazi kroz masivan investicijski ciklus fokusiran na diversifikaciju i zelenu tranziciju, iako država i dalje vlastitim resursima pokriva tek 42,5% potreba. Ključni projekti uključuju državno ulaganje od 550 milijuna eura, udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku te Plinacrove plinovode. Privatni sektor predvode ENNA s milijardu eura za OIE, geotermalne izvore i baterije te E.ON sa 150 milijuna eura. HEP pokreće povijesnu modernizaciju mreže vrijednu 1,9 milijardi eura, dok INA i Petrol ulažu u vodik i punionice. Glavna kočnica i dalje su preopterećena mreža i birokracija. Poslovni

26.06. (19:00)

Ljeti smo uvijek na korak do scenarija na Kubi

Toplinski val testira izdržljivost: Polovica hrvatske elektroenergetske mreže starija od 40 godina

Hrvatska bilježi rast potrošnje struje od 17,76 % tijekom ljetnih vrućina, što nas svrstava u sam europski vrh. Iako je sustav trenutačno stabilan, a potražnju za klima uređaje uspješno pokriva 1.250 megavata iz solarnih elektrana, stručnjaci pozivaju na oprez. Ravnatelj Energetskog instituta, Dražen Jakšić, upozorava da je čak 50 % domaće elektroenergetske mreže starije od 40 godina. Pravi test tek slijedi s vrhuncom turističke sezone, kada bi istodobni kvarovi na više zastarjelih vodova, uzrokovani ekstremnim temperaturama i preopterećenjem, mogli izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi. Poslovni

20.06. (19:00)

Kad sunce sprži profit, a mrak upali biznis

Tržišni paradoks: Podnevna struja pala na 40 €, večernji skok na 272 € otvara prostor za arbitražu

Podaci s hrvatske burze CROPEX za 19. lipnja 2026. godine otkrivaju strukturni poremećaj na tržištu struje. Zbog masovnog i nekontroliranog vala solarnih elektrana, u podne je došlo do fenomena “solarnog kanibalizma”, koji je srozao cijenu električne energije na svega 40 €/MWh. Time je službeno vršno razdoblje (67,31 €/MWh) postalo drastično jeftinije od cjelodnevnog baznog prosjeka (103,98 €/MWh). Nasuprot tome, večernji pad solarne proizvodnje i skok potrošnje lansirali su cijenu na ekstremnih 272 €/MWh. Ova dramatična razlika od preko 230 € otvara ogroman prostor za zaradu kroz arbitražu i baterijske sustave (BESS). Lider

19.06. (22:00)

Sunce i vjetar uštedi ti za kavu

Španjolska pametnom zelenom tranzicijom prepolovila utjecaj plinskih šokova na račune građana

Zahvaljujući strateškom širenju vjetroelektrana i solarnih panela u posljednjih pet godina, španjolska kućanstva mjesečno štede oko 10 eura na računima za struju, pokazuje izvješće centra Ember. Dok su cijene plina zbog sukoba u Iranu skočile za 60%, računi u Španjolskoj ostali su stabilni jer je utjecaj plina na formiranje cijene struje pao s 52% u 2021. na samo 9% u 2026. godini. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su za dugoročnu stabilnost sustava i održavanje investicija nužna daljnja ulaganja u mrežu i sustave za pohranu energije. Index

27.02. (21:00)

Šok na strujnim krugovima

HUP traži njemački model subvencija za spas domaće industrije

Hrvatska poduzeća plaćaju 18% skuplju struju od prosjeka EU, što izravno ugrožava profitabilnost i investicije prerađivačke industrije. HUP upozorava da se socijalni mir čuva “preko leđa” gospodarstva te predlaže njemački model rasterećenja. Ključne preporuke uključuju smanjenje mrežarina i trošarina kroz državni proračun, uvođenje kompenzacija za troškove CO2 (carbon leakage) te potpore za energetski intenzivne sektore prema EU smjernicama. Cilj je stabilizirati cijene bez narušavanja tržišta, uz uvjet da se dio ušteđenog novca obvezno investira u zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost. Zgradonačelnik