Tržišni paradoks: Podnevna struja pala na 40 €, večernji skok na 272 € otvara prostor za arbitražu - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Kad sunce sprži profit, a mrak upali biznis

Tržišni paradoks: Podnevna struja pala na 40 €, večernji skok na 272 € otvara prostor za arbitražu

Podaci s hrvatske burze CROPEX za 19. lipnja 2026. godine otkrivaju strukturni poremećaj na tržištu struje. Zbog masovnog i nekontroliranog vala solarnih elektrana, u podne je došlo do fenomena “solarnog kanibalizma”, koji je srozao cijenu električne energije na svega 40 €/MWh. Time je službeno vršno razdoblje (67,31 €/MWh) postalo drastično jeftinije od cjelodnevnog baznog prosjeka (103,98 €/MWh). Nasuprot tome, večernji pad solarne proizvodnje i skok potrošnje lansirali su cijenu na ekstremnih 272 €/MWh. Ova dramatična razlika od preko 230 € otvara ogroman prostor za zaradu kroz arbitražu i baterijske sustave (BESS). Lider


Slične vijesti

Prekjučer (20:00)

Sunce i vjetar uštedi ti za kavu

Španjolska pametnom zelenom tranzicijom prepolovila utjecaj plinskih šokova na račune građana

Zahvaljujući strateškom širenju vjetroelektrana i solarnih panela u posljednjih pet godina, španjolska kućanstva mjesečno štede oko 10 eura na računima za struju, pokazuje izvješće centra Ember. Dok su cijene plina zbog sukoba u Iranu skočile za 60%, računi u Španjolskoj ostali su stabilni jer je utjecaj plina na formiranje cijene struje pao s 52% u 2021. na samo 9% u 2026. godini. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su za dugoročnu stabilnost sustava i održavanje investicija nužna daljnja ulaganja u mrežu i sustave za pohranu energije. Index

27.02. (21:00)

Šok na strujnim krugovima

HUP traži njemački model subvencija za spas domaće industrije

Hrvatska poduzeća plaćaju 18% skuplju struju od prosjeka EU, što izravno ugrožava profitabilnost i investicije prerađivačke industrije. HUP upozorava da se socijalni mir čuva “preko leđa” gospodarstva te predlaže njemački model rasterećenja. Ključne preporuke uključuju smanjenje mrežarina i trošarina kroz državni proračun, uvođenje kompenzacija za troškove CO2 (carbon leakage) te potpore za energetski intenzivne sektore prema EU smjernicama. Cilj je stabilizirati cijene bez narušavanja tržišta, uz uvjet da se dio ušteđenog novca obvezno investira u zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost. Zgradonačelnik

29.01. (19:00)

Ili od čijih god već zasluga pripisanih njemu

Istraživanje sugerira da je Edison možda nenamjerno proizveo grafen još 1879.

Znanstvenici sa Sveučilišta Rice tvrde da je Thomas Edison tijekom razvoja prve žarulje možda nenamjerno proizveo grafen, materijal izoliran tek 2010. godine. Analizom i rekonstrukcijom Edisonovih pokusa pokazali su da je zagrijavanje ugljičnih niti od bambusa na 2.000–3.000 °C nalik današnjem „flash Joule heatingu“, procesu kojim nastaje turbostratični grafen. Iako je neizvjesno je li se grafen zadržao u dugotrajnim Edisonovim testovima, studija pokazuje da su uvjeti za njegov nastanak tada postojali te otvara prostor za novo čitanje povijesnih eksperimenata. Bug

06.12.2025. (21:00)

Sunčece ti presvetlo

Hrvatska prešla 1 GW krovnih solara, poduzetnici vode igru

Hrvatska distribucijska mreža doživljava snažan rast krovnih sunčanih elektrana, s 38.947 priključenih sustava i ukupno 1107 MW snage do listopada 2025. Poduzetnici, iako imaju samo petinu elektrana, drže gotovo 80 % ukupne snage. Broj instalacija porastao je više od deset puta od 2021. godine. Najveći rast bilježe županije s razvijenim gospodarstvom i turizmom. Dinamika razvoja već opterećuje mrežu, pa HEP ODS planira pojačanja, modernizaciju i digitalizaciju te očekuje dodatnih 900 MW do 2030. godine. Lider

03.12.2025. (08:00)

Čini se da je voda konačno pronašla svoj tok (pun intended)

Osmotska energija – nova nada za obnovljivu struju iz slane i slatke vode


Osmotska energija koristi prirodni proces osmoze na ušćima rijeka ili otpadnoj slanoj vodi iz desalinizacije za proizvodnju električne energije. U Japanu (Fukuoka) već radi postrojenje od 110 kW koje napaja vlastito postrojenje za desalinizaciju. Francuska tvrtka Sweetch Energy gradi pilot-projekt na delti Rhône s inovativnim ionskim membranama od nanocijevi na bazi drveta, a cilja na buduće postrojenje od 500 MW. Tehnologija obećava jeftinu, stalnu (24/7) obnovljivu energiju bez emisija i neovisnu o vremenskim uvjetima. Jutarnji
 

05.11.2025. (21:00)

Kad ti život baci vape, ti napravi elektranu

Youtuber s 500 baterija odbačenih e-cigareta uspio napajati cijelu kuću

Youtuber Chris Doel uspio je napajati cijelu kuću koristeći baterije iz odbačenih jednokratnih e-cigareta. Projekt je pokrenuo kako bi ukazao na besmislenost bacanja ispravnih litij-ionskih ćelija — u Ujedinjenom Kraljevstvu ih se svakodnevno baci više od milijun. Nakon dva mjeseca testiranja i sortiranja oko 500 baterija, sastavio je sustav od 2.500 Wh s naponom od 50 V, po uzoru na Tesline module. Baterija je uspješno preuzela napajanje kuće, a video o projektu, montiran djelomično uz “vape struju”, postao je viralni hit s preko 2,4 milijuna pregleda. Bug

02.11.2025. (13:00)

Kad struja poteče, a patenti zapnu

Hrupec: Osnove električne struje – od baterije do Teslina genija

Struja je usmjereno gibanje čestica – zračna, vodena ili električna, ovisno o prirodi čestica. Električni napon, odnosno elektromotorna sila, pokreće elektrone kroz vodič, a jakost struje ovisi o otporu materijala. Izmjeničnu struju, koja mijenja smjer i veličinu, u praktičnu primjenu uveo je Nikola Tesla, čime je porazio Edisonov istosmjerni sustav u „ratu struja”. Tesline ideje o rezonantnim krugovima kasnije su poslužile i za razvoj radija, iako je slavu prvotno odnio Marconi. Povijest je, doduše, naknadno ispravila nepravdu. Dario Hrupec za Bug

17.09.2025. (20:00)

Nikola Tesla ušima vesla, zubima ruje da dođe do struje

Od pločica do Tesle: kako kapacitet i gustoća električne energije određuju budućnost

Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug

27.08.2025. (09:00)

Slatkovodno-slani pogon

Osmotska elektrana: Proizvodnja električne energije na principu osmoze – slatke i slane vode

Japan je u jugozapadnom gradu Fukuoki pokrenuo drugu osmotsku elektranu u svijetu, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi 880 tisuća kilovatsati električne energije. Nova tehnologija temelji se na osmozi, prirodnom procesu u kojem voda s manjom koncentracijom soli prelazi kroz posebnu membranu prema onoj s većom. Taj protok vode stvara pritisak koji se zatim koristi za proizvodnju električne energije. Iako je tehnologija u ranim fazama, smatra se da je pouzdan izvor energije jer nije ovisna o vremenskim uvjetima, za razliku od solarnih ili vjetroelektrana. Guardian, tportal

25.08.2025. (01:00)

Kako nas je trljanje spasilo od dosade

Od jantara do Faradaya – fizika koja pršti od električnog naboja

Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug