Hrvatski turisti više troše u Njemačkoj, nego njemački u Hrvatskoj - Monitor.hr
20.05.2015. (09:54)

Brojni, ali štedljivi

Hrvatski turisti više troše u Njemačkoj, nego njemački u Hrvatskoj

Njemačku je lani posjetilo 770.000 hrvatskih građana (slijede Italija, BiH te Austrija). Bilo ih je čak sto tisuća više nego u prethodnoj godini, a porastao je i broj onih koji tu zemlju biraju za život. Turisti iz Hrvatske po putovanju potroše po 505 eura, a zanimljivo je da hrvatski turisti u Njemačkoj po danu troše 64 eura, dok Nijemci na odmoru u Hrvatskoj dnevno troše 62 eura. Večernji


Slične vijesti

Utorak (07:00)

Malo su se i oni opustili

Kako je nestala njemačka točnost po kojoj su inače poznati

Njemačka točnost, nekad simbol nacionalnog identiteta, vidljivo slabi. Deutsche Bahn, koji je prije 25 godina imao 90 posto točnih vlakova, danas kao cilj postavlja tek 60 posto, a do 2029. godine 70 posto. Anketa JuGov pokazuje da samo 78 posto građana još smatra točnost „tipično njemačkom“ osobinom, dok birokracija drži čvrsto vodstvo. Iako se više od 90 posto Nijemaca smatra točnima, većina vjeruje da je društvo danas netočnije nego prije. Drugima se kasni, sebi – rijetko. DW

01.10.2025. (18:00)

Kad sve oko pive postane rizična zona

Oktoberfest u smjenama: Zbog velikog priljeva turista, ali i opasnosti se morao i zatvarati

Ovog vikenda je „livada“, kako se naziva mjesto održavanja, bila prepuna, pa je na kratko morala biti zatvorena za ulazak novih. Prema riječima glasnogovornice grada, oko 17 sati na prostoru Theresienwiese, kako se zove mjesto na kojem se održava Oktoberfest, nalazilo se oko 300.000 posjetitelja. Na pojedinim mjestima nije se moglo ni naprijed ni natrag. Zato je prostor oko pola sata bio potpuno zatvoren za nove posjetitelje, a vlakovi podzemne željeznice iz centra nisu se ni zaustavljali na stanici za Oktoberfest. Potrošnja piva također je bila nešto manja nego prošle godine. I nije čudo: cijena krigle od litre ove godine je između 14,50 i 15,80 eura. DW Jutros je došlo i do eksplozija u Münchenu, policija istražuje moguću povezanost i s Oktoberfestom koji je zasad i zbog toga zatvoren (Večernji)…

16.09.2025. (19:00)

YouTube: milijuni klikova, stvarnost: puno manje zombija

Njemačka je sigurna, ali Frankfurt zna biti horor film

Putopisni bloger Kurt Caz opisuje frankfurtski Bahnhofsviertel kao „novu Njemačku“ punu kriminala, droge i imigranata, što mu donosi milijune pregleda. Ipak, stručnjaci naglašavaju da Njemačka dugoročno bilježi pad kriminala, a s 0,91 ubojstvom na 100.000 stanovnika spada među najsigurnije zemlje svijeta. Više nasilja koncentrirano je u gradovima, a rizični faktori su nezaposlenost i trauma, ne samo podrijetlo. Migranti nisu općenito skloniji kriminalu od domaćih, dok većinu seksualnog nasilja čine bliske osobe, a ne stranci. Unatoč senzacionalizmu, Njemačka ostaje sigurna i stabilna zemlja. DW

29.07.2025. (14:00)

1,3 milijarde razloga za zabrinutost

Gotovo pola Ukrajinaca izbjeglih u Njemačku prima građanski dohodak, tome bi mogao doći kraj

Bild piše da je od početka rata u Njemačku do 14. lipnja 2025. stiglo točno 304.144 ukrajinskih muškaraca u dobi za vojnu službu. Gotovo polovica njih (49,54%) prima građanski dohodak. Ako gotovo 151.000 Ukrajinaca između 18 i 63 godine kod nas prima socijalnu pomoć, onda nešto nije u redu. Ta skupina nema pravo na tu socijalnu naknadu – moraju ili raditi u Njemačkoj ili služiti vojsku u Ukrajini – kaže vanjskopolitički stručnjak Mayer. Dodaje se da je prosječno pravo na mjesečnu isplatu po radno sposobnoj osobi u ožujku iznosilo je 882 eura. Prema BA, to čini godišnju svotu od 1,328 milijardi eura. Ta brojka uključuje sve pasivne naknade.. Poslovni

07.06.2025. (16:00)

Rat je u Gazi, ali mržnja stiže na kućnu adresu

Antisemitizam u Njemačkoj gotovo udvostručen

Skoro 24 antisemitska incidenta dnevno dokumentirali su uredi za prijavu antisemitizma tijekom prošle godine. Glavni razlog za porast: rat u Pojasu Gaze. Broj antisemitskih incidenata usmjerenih direktno protiv židovskih ili izraelskih pojedinaca porastao je na 1.309. Na primjer, u prosincu je u Saskoj jedna žena čitala poruke na hebrejskom na svom mobitelu, nakon čega ju je grupa ljudi vrijeđala i prijetila joj uzvikujući fašističke parole. Za pogođene osobe ovakvi događaji su posebno zastrašujući. Godišnji izvještaj dokumentira i rekordan porast od skoro 2.000 antisemitskih izjava na internetu – skoro svaki četvrti prijavljeni incident desio se online: putem e-mailova, poruka preko aplikacija ili komentara na društvenim mrežama. DW

14.05.2025. (12:00)

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

09.05.2025. (19:00)

Ali hej, barem je pljesak bio iskren

Merz u Kanzlerhausenu: nova vlada, stari problemi

Friedrich Merz postao je kancelar Njemačke tek u drugom krugu glasanja, bez velikog entuzijazma javnosti ni parlamenta. Većina građana ga ne smatra dobrim izborom, a nezadovoljstvo se širi i zbog prekršenih obećanja. Unatoč promjeni vlade, podrška strankama ostaje stabilna, dok AfD, sada službeno označen kao ekstremistički, izaziva rasprave o mogućoj zabrani. Zabrinutost raste i zbog stavova te stranke o imigraciji i odnosu prema nacističkoj prošlosti. DW

07.05.2025. (22:00)

Savez iz nužde: brak bez ljubavi, ali s proračunskim problemima

Nova njemačka vlada: Merz vuče, SPD koči, AfD prijeti

Nova njemačka vlada pod vodstvom CDU-ova kancelara Friedricha Merza i uz SPD-ova vicekancelara Klingbeila najavljuje zaokret – jačanje gospodarstva, kontrolu migracije i borbu protiv AfD-a. CSU-ov Dobrindt najavljuje strože granične kontrole, dok SPD koči rezove u socijalnoj politici. U fokusu su i investicije kroz 500 milijardi eura vrijedan fond, no Njemačka još nema proračun. S obzirom na starenje stanovništva i recesiju, financijski izazovi su ogromni. Vanjskopolitički, Merz želi ojačati ulogu Njemačke u Europi, a prvi posjet vodi ga Macronu u Pariz. DW

07.05.2025. (01:00)

Kancelar s planom i prslukom

Merz preuzima kormilo: Njemačka opet vozi u europskoj traci

Friedrich Merz, novi kancelar Njemačke izglasan nakon što na prvom glasanju nije prošao (Index), najavljuje snažniji angažman Berlina u Europskoj uniji. Zalaže se za jače europsko jedinstvo, obrambenu suradnju, slobodnu trgovinu i smanjenje migracija. U fokusu su i jačanje njemačko-francuskog saveza te veća europska neovisnost o SAD-u, posebno u obrani i energiji. Bruxelles od njega očekuje stabilnost, manje taktiziranja i jasnu strategiju – osobito u proračunu, sigurnosti i trgovinskim odnosima s Kinom i SAD-om. Merz poručuje: Njemačka se vraća za volan EU-a, ali ovaj put bez neplaniranih skretanja. DW… Merza na prvom glasanju srušili ljudi iz njegovih redova (Index)

Pristankom na ponovno glasovanje nakon što su šefovi crveno-crne koalicije disciplinirali svoje zastupnike odmetnute u prvom krugu glasovanja za kancelara, supredsjednica kluba zastupnika Ljevice (Die Linke), Heidi Reichinnek, barem je privremeno spasila politički život novog njemačkog kancelara Friedricha Merza (tportal)

12.04.2025. (19:00)

Kad ti ekonomija puši auspuh, a birokracija ti sjedi na haubi

Njemački stroj šteka: puno gasa, ali kočnice ne rade

Njemačko gospodarstvo stagnira zbog visokih troškova energenata, skupog rada i globalne konkurencije. Stručnjaci predviđaju minimalan rast, dok nova vlada planira ulaganja kroz veće zaduživanje. No upozorava se da prevelika potrošnja bez reformi vodi u dužničku zamku. Problemi su brojni – od starenja stanovništva i visokih socijalnih davanja do nesnosne birokracije. Digitalizacija, obrazovanje i ulaganja u istraživanje nude nadu, ali za ozbiljan zaokret trebat će više od dobrih namjera i debele fascikle s planovima. DW