Hrvatski znanstvenici razvili održivu hranu za ribe - Monitor.hr
Danas (13:00)

Osmislili im poseban meni

Hrvatski znanstvenici razvili održivu hranu za ribe

Hrvatski znanstvenici iz IZOR-a i Veterinarskog instituta, u suradnji s talijanskim kolegama i domaćim uzgajivačima, razvili su novu riblju hranu koja smanjuje upotrebu ribljeg brašna i ulja. Umjesto toga koriste proteine iz peradarske industrije i brašno crne vojničke muhe. Najveći pokus na Jadranu pokazao je da orade na novoj formuli brže rastu, troše manje hrane i daju veće filete s više omega-3, dok brancini zadržavaju kvalitetu. Rezultati otvaraju vrata održivoj akvakulturi koja manje opterećuje divlje riblje resurse. Index


Slične vijesti

03.07. (00:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

12.06. (19:00)

Kupat ćemo se u plastici

U Sredozemnom moru bi za 25 godina moglo biti više plastike nego ribe

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT

11.04. (16:00)

Kad ti je rijeka puna benzodiazepina, ni brane ti više nisu problem

Tablete za smirenje mogu ubrzavati migraciju lososa

Studija švedskih znanstvenika otkrila je da klobazam, lijek za spavanje koji završava u rijekama, ubrzava migraciju mladih atlantskih lososa kroz brane u rijeci Dal. Lososi izloženi ovom lijeku brže su stigli do Baltičkog mora, što se naizgled čini korisnim. No znanstvenici upozoravaju da promjene u prirodnom ponašanju mogu imati dugoročne negativne posljedice za cijele ekosustave. Problem leži u niskoj biorazgradivosti lijekova i neučinkovitom pročišćavanju otpadnih voda, zbog čega ostaju prisutni u okolišu. Index

12.03. (09:08)

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

06.01. (18:00)

Imaš tri sardine, jednu baciš u more, drugu u jezero, a treću nemaš

Srdela je danas 4 puta manje negoli prije nekoliko godina, razloga je nekoliko

Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov. Hrvatska ribolovna flota, inače, u pojedinim sezonama zadnjih godina osiguravala je gotovo polovinu izlova srdele u EU-u. Ipak, nije to pohvatano u mreže samo na Jadranu, ni slučajno, nego su najveće ovdašnje ribarice krstarile i drugdje, uokolo, međunarodnim vodama Sredozemlja. Na prvome smo mjestu za uzrok nestajanja skloni navoditi složeni klimatski poremećaj, s promjenom temperature mora i popratnim faktorima. Drugo zauzima notorna spoznaja da smo u svakom slučaju daleko pretjerali s izlovom, opustošili i pučine i pličine, ali ne tek uslijed rasta ljudske populacije. Igor Lasić za Novosti.

20.11.2024. (19:00)

Vjesnici potresa i tsunamija

I treća riba ‘sudnjega dana’ isplivala na obalu u Kaliforniji

Neuhvatljiva dubokomorska riba veslo (oarfish), poznatija i kao ‘riba sudnjega dana’, koja se smatra vjesnikom loših vijesti – ponovno je uočena na obalama Encinitasa u Kaliforniji. Treći je to put u posljednja tri mjeseca da je isplivala na obalu, javlja CNN. U čitavom prošlom stoljeću zabilježena su samo 22 takva slučaja, a posljednja pronađena na kalifornijskoj obali duga je gotovo tri metra. Prema japanskoj mitologiji ribe sudnjega dana izdižu se na površinu i nasuču uoči nadolazećeg potresa, a takvi su se strahovi dodatno povećali nakon potresa i tsunamija u Fukušimi 2011-te godine jer je katastrofi prethodilo pojavljivanje ove ribe u plićim vodama. Nacional

06.10.2024. (12:00)

Moramo misliti malo i na njih

Alarmi iz dubina: Dramatično je u podmorju

Mora i oceani doimaju nam se beskrajnima, ali ribama ta beskonačnost ništa ne znači i ne uživaju u morskim dubinama onako kako mi mislimo, posebice otkako je čovjek premrežio morsko dno tehnologijom. Mnoge vrste riba nastanjuju određeni morski prostor u kojem imaju dovoljno hrane i razmnožavaju se, pa ako im se naruši prirodno stanište i spokoj, gube urođenu orijentaciju snalaženja u podmorju. Neki znanstvenici tvrde da bi zbog dezorijentiranih riba u morima i oceanima čije su dubine premrežili kabeli, cijevi i ostala tehnologija trebalo sagraditi podvodne mostove koji bi pomogli sačuvati neometanu mobilnost morske faune, baš kao što je napravljeno na autocestama na kopnu na kojima postoje posebni prijelazi za divlje životinje. Znanstvenici još tvrde da bi to trebalo raditi i zbog klimatskih promjena koje uzrokuju migraciju nekih vrsta riba u sjeverna mora. Lider

12.08.2024. (18:21)

More nije ‘supermarket’! Zbog pretjeranog izlova, neke su morske populacije u ozbiljnom padu

12.08.2024. (13:00)

Mali morski psići

Grizu vas ribe u Jadranu? Stručnjaci otkrili tko ne bi smio u more

“Ribice su počele grickati lagano petu, pa malo osjećate okolo te lagane ugrize koji nisu previše smetali sve dok nije počelo biti agresivnije i na koncu su mi uspjeli otkinuti komad kože s noge”, priča kupač Ivica za Dnevnik.hr, koji je igrajući se s djecom u plićaku, osjetio ugrize. Sada u toplije doba godine ubrzava im se metabolizam i traže neke dodatne izvore prehrane, a jedan od izvora je skidanje parazita s većih riba ili sisavaca tako da su im ljudi zapravo prikladni. Ugledaju madeže, bradavice i rane i najčešće kad ugledaju neku ranu onda im je to najslađe čoknuti – kažu stručnjaci. No, razloga za brigu nema. Onima koji imaju otvorene rane, općenito nije uputno da ulaze u more, makar zbog sebe. N1