Igor Rudan: Darwinova prirodna selekcija funkcionira i u nogometu - Monitor.hr
07.07.2018. (10:10)

Prilagodi se ili ispadni

Igor Rudan: Darwinova prirodna selekcija funkcionira i u nogometu

Mehanizam “prirodne selekcije” podrazumijeva kako se u svakoj generaciji rađa više pojedinaca no što ih može preživjeti. Pojedinci su pritom vrlo različiti, a elementi njihove različitosti su nasljedni. Preživljavaju oni čija je različitost najbolje prilagođena trenutnom okolišu… Zbog toga se vremenom smanjio broj driblinga, a broj dodavanja po utakmici povećao se za 35%. Zbog sve veće gustoće igrača oko lopte u obrani, pobjednička taktika traži sve veću prosječnu brzinu lopte u napadu, koja se povećala za 15%.



Slične vijesti

11.06. (21:30)

Neka sveučilišta i drže do sebe

Rudanu i Đikiću počasni doktorati Sveučilišta u Splitu

Dva ponajbolja hrvatska znanstvenika nešto mlađe generacije, prof. dr. sc. Igor Rudan te prof. dr. sc. Ivan Đikić dobit će u petak počasne doktorate Sveučilišta u Splitu. Obojica su radili na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te su i dalje njegovi suradnici, a doktorati idu za njihovo iznimno znanstveno stvaralaštvo i doprinos promociji splitskog sveučilišta. Večernji

03.06. (14:30)

O smislu života

Igor Rudan: Kada dobijemo svoju djecu, evolucija nas više i ne treba

Kada smo dobili svoju djecu, evolucija nas više i ne treba previše, iako nas vjerojatno još neko vrijeme zadržava jer naša briga o potomcima pogoduje njihovu preživljavanju, što je dobro za vrstu. Pritom je dulje održavanje žena na životu važnije od održavanja muškaraca jer preživljenje potomka puno više ovisi o majci. Ona će se pak bolje brinuti o djeci ima li i sama svoju majku, tj. baku, i dalje uz sebe, kako bi joj pomogla savjetima… – nastavlja svoj feljton o ljudskom organizmu Igor Rudan.

24.05. (11:30)

Igor Rudan: Svaka stanica zna gdje joj je mjesto te kada i zašto stati s dijeljenjem

Svatko od nas u jednom je trenutku bio jedna jedina stanica, toliko sićušna da je nevidljiva našem vlastitom oku. U njoj je morala biti sadržana sva informacija o tome kako će se njezinim dijeljenjem, a zatim i dijeljenjem svih stanica koje iz nje nastanu, izgraditi čitav naš organizam, građen od trilijuna i trilijuna stanica. Očigledno, u toj je prvoj stanici morao postojati “plan” kako sve desetke, stotine, milijune, milijarde i trilijune njezinih stanica-kćeri, unuka, praunuka i šukun-šukun-šukununuka porazmjestiti na ispravan način u trodimenzionalnom prostoru tako da od njih nasumičnim dijeljenjem ne nastane tek velika, nepravilna kuglasta masa građena od gomile stanica… – razmatra čudo građenja života znanstvenik Igor Rudan u Večernjem.

17.05. (23:30)

Igor Rudan: Ljudski život zapisan 
je u samo jednoj stanici iz koje nastaje

Kako je moguće iz informacije sadržane u jednoj jedinoj, prvoj stanici organizma, razviti tijekom nekoliko mjeseci cijeli organizam? Može li itko zamisliti da se iz jedne jedine cigle, temeljem informacija sadržanih u njoj, tijekom devet mjeseci, isključivo umnožavanjem te prve cigle, razvije čitav grad New York, Šangaj ili Tokyo, sa svojom cjelokupnom infrastrukturom – vodovodom kao arterijama u tijelu, kanalizacijom kao venama, velikim elektranama kao mitohondrijima, svim svojim električnim instalacijama kao živcima, sa stadionima, aerodromima, mostovima, tunelima, parkovima, i svim drugim čudesima koje jedan funkcionirajući megalopolis posjeduje, a za što bi se analogije mogle naći i u ljudskom tijelu. Kako je to moguće? pita se Igor Rudan u još jednom znanstveno-popularnom članku koji morate pročitati.

11.05. (08:26)

Čisto da se podsjetimo...

Igor Rudan: Naši dijelovi stari su milijarde godina

“S gledišta fizike i kemije nakupina smo, pak, nama nezamislivo velikog broja atoma, koji su se iz nekog razloga samoorganizirali u nama nepojmljivo kompliciranu strukturu. Ti atomi koji nas grade postoje već odavno, oni su stvarani aktivnošću zvijezda u raznim fazama svemira. Naši sićušni sastavni dijelovi stari su, stoga, milijarde godina. I nakon što naši životi završe, oni ne prestaju postojati, već samo izgube organizirano stanje i rasprše se zemljom, zrakom, vodom i konačno cijelim svemirom, kako bi se vremenom opet organizirali u nešto drugo, baš kao LEGO kockice”, piše Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu. Večernji

14.10.2018. (09:30)

Igor Rudan se oprašta od kolumne “21. stoljeće”

Rudanov glavni cilj je popularizacija znanosti i u ovoj zadnjoj kolumni za Večernji rezimira rezultate svojih nastojanja: Facebook nekoliko tisuća ili tek 0,1 posto ljudi u Hrvatskoj. Kolumna u Večernjem (u tisku i na internetu) doseže do 40.000 ljudi ili jedan posto Hrvatske. Treći pristup je snimanje popularno-znanstvene serije “Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju” sa 100.000 gledatelja. Tu su još knjige “Točna boja neba” i najnovija “Zao zrak”… Zaključuje koliko je, zapravo, teško doseći značajniji broj stanovnika Hrvatske popularno-znanstvenim sadržajima. Ubuduće će pisati znanstvene eseje. Naravno, linkati ćemo. Večernji

07.10.2018. (14:30)

Igor Rudan slavi prvu godišnjicu svoje kolumne “21. stoljeće”

Kolumna “21. stoljeće” slavi prvi rođendan, koji se poklopio s tjednom dodjela Nobelovih nagrada za prirodne znanosti. Ne računajući ovotjedne dobitnike, u prethodnih 117 godina Nobelovu nagradu dobila su 844 muškarca i 48 žena. Žene su, dakle, dobivale tek jednu od dvadeset nagrada – najčešće za mir ili književnost. Razlozi tog nerazmjera znanstveno su istraženi, te se pokazalo da su žene u neravnopravnom položaju na svim dijelovima puta prema uspjehu. U siromašnijim zemljama to počinje već od upisa u osnovnu školu… – Igor Rudan

22.09.2018. (14:30)

Koji vojnik bi to bio!

Igor Rudan: Zašto ekstremni oblici života sve više zanimaju znanstvenike?

Svoje fascinantne znanstvene crtice Igor Rudan donosi svake subote, prošle je pisao o tri čudesna životna oblika koji daju nadu da bi i čovjek, koji postaje gospodar svoje evolucije, mogao nešto ukrasti njih: Možda najzanimljiviji oblik života na Zemlji je tardigrad. Poznat i kao “vodeni medvjed”, velik samo pola milimetra, pronađen je na vrhovima Himalaja, u brazdama na dnu oceana, u blatno-plinskim vulkanima, tropskim prašumama, kao i ispod leda na Južnom polu. Tardigrada ima više od tisuću vrsta, a fosili su im stari više od 500 milijuna godina. Mogu podnijeti temperature do −272°C, tj. gotovo apsolutnu nulu, ali i minutama preživjeti vrućine do 150°C. Nadalje, mogu podnijeti tlak šest puta veći od onog u najdubljoj točki oceana na Zemlji, Marijanskoj brazdi. Podnose zračenja stotinama puta veće doze od ljudi. Prvi su oblik života za koji smo dokazali da može preživjeti u svemiru. Mogu izdržati bez hrane i vode dulje od 30 godina, isušiti se toliko da im tijelo sadrži manje od 3% vode, a zatim ponovo živnuti i razmnožavati se. Kakav je evolucijski put naveo tardigrade na razvoj ovakvih svojstava, to nije sasvim jasno. – Igor Rudan za Večernji

09.09.2018. (10:36)

Igor Rudan: Kako su dinamit i manjak kisika doveli do otkrića Viagre

Zbog prirodne selekcije ljudi najotpornijih na glad i žeđ, koje su kroz povijest stalno pratile čovječanstvo, danas bez hrane možemo preživjeti tjednima, a bez vode danima. Bez kisika, međutim, možemo preživjeti samo nekoliko minuta, vjerojatno stoga što je kisik uvijek bio dostupan.” – tako započinje svoju novu znanstvenu kolumnu Igor Rudan, a završava ju sa – “U 21. stoljeću Viagra je postala najbrže prodavani lijek svih vremena i neočekivano poboljšala kvalitetu života mnogim muškarcima, a vjerojatno i ponekoj ženi.”

26.08.2018. (07:33)

Igor Rudan: Zašto se povukao čir na želucu?

Dogma medicine 20. stoljeća bila je kako stres pojačava lučenje kiseline. Lijekovi za smanjenje lučenja kiseline donosili su farmaceutskoj industriji milijarde dolara. Ideja da čir želuca uzrokuje bakterija mnogima je zvučala apsurdno. – to je tema ovotjedne kolumne Igora Rudana u Večernjem.