Ima li još uopće slobodnih parcela u Zagrebu? Zelena oaza pored Ureda predsjednika hit je na tržištu - Monitor.hr
21.03.2024. (14:00)

Za one debljeg džepa

Ima li još uopće slobodnih parcela u Zagrebu? Zelena oaza pored Ureda predsjednika hit je na tržištu

Zemljište od 1.055 četvornih metara u mirnoj ulici Šestinski vrh okruženoj zelenilom s pogledom na Ured predsjednika prodaje se isključivo u stambene svrhe. Šestine su četvrt poznata po elitnom statusu i mirnom okruženju, a pogled na Ured predsjednika pruža veću razinu sigurnosti i daje dašak prestiža – tako glasi nedavni oglas. U elitnim je četvrtima sve manje dostupnih takvih parcela, iako ih trenutno ima oko 350 koje su na prodaju. Cijene se kreću od 200 eura po kvadratu za lokacije bez adekvatne povezanosti i sadržaja do 800 eura po kvadratu za parcele na iznimno atraktivnim lokacijama. Obično su namijenjene kupcima više platežne moći te prate visoke standarde gradnje kako bi se zadovoljila njihova očekivanja. Iako nije poznata tržišna cijena zemljišta iz oglasa koji ima pogled na Ured predsjednika, iz Forbesa pretpostavljaju kako se cijene kreću između pola milijuna i milijun eura.


Slične vijesti

Jučer (23:00)

Hakirali su papir

Krivotvoreni ugovori, rupe u provjerama i tehnologija brža od zakona omogućili otimačinu nekretnina

Malverzacije s nekretninama u slučaju bivšeg manekena bile su moguće zbog kombinacije krivotvorenih kupoprodajnih ugovora, slabih provjera i propusta u zemljišnoknjižnom sustavu. Prevaranti su koristili nevjerodostojne isprave, često bez upisanih OIB-ova vlasnika ili u slučajevima kada se vlasnici nisu mogli braniti, te su u više pravnih koraka upisivali novo vlasništvo. Iako javni bilježnici i zemljišnoknjižni odjeli formalno provjeravaju dokumente, ministar priznaje da napredne tehnologije omogućuju krivotvorenja koja sustav ne uspijeva uvijek prepoznati, jer je zakonodavni okvir sporiji od tehnološkog razvoja. Index

Subota (17:00)

Otimači s pečatom

Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina

USKOK tereti zločinačko udruženje koje je ciljano preuzimalo nekretnine čiji se vlasnici nisu mogli učinkovito zaštititi. Radilo se o imovini bez upisanog OIB-a u zemljišnim knjigama ili o vlasnicima koji zbog starosti, odsutnosti, smrti ili drugih razloga nisu pratili pravno stanje. Osumnjičeni su izrađivali krivotvorene ugovore, punomoći i identitete, ishodili OIB-ove bez znanja vlasnika te provodili uknjižbe preko javnih bilježnika i sudova. Tako su “čisto” prepisivali vlasništvo, dok su stvarni vlasnici tek naknadno shvaćali da su ostali bez imovine. Index

04.02. (21:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Hrvatska u europskom vrhu po vlasništvu nad stanovima

Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju velike razlike u stambenim navikama unutar EU-a. Većina Europljana živi u vlastitim domovima, dok je najam dominantan tek u nekolicini zemalja, ponajprije u Njemačkoj. Kuće prevladavaju u ruralnim područjima, a stanovi u gradovima, dok se veličina stambenog prostora i broj osoba po kućanstvu znatno razlikuju među državama. Sjever i zapad Europe imaju više prostora po osobi, dok su istočne članice gušće naseljene. Trendovi jasno odražavaju povijesne, ekonomske i urbanističke razlike unutar Unije. Poslovni

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1

02.01. (20:00)

Spomenik nemaru s pogledom na selfie turizam

Luka Modrić želi kupiti i obnoviti ruševnu kuću koja mu je obilježila djetinjstvo. A što ćemo s još 70-ak tisuća napuštenih nekretnina?

Kadrovi ostataka kuće na velebitskoj ‘Majstorskoj cesti’ koja povezuje Liku i Dalmaciju nerijetko oslikavaju priču o odrastanju kapetana naše uspješne nogomente reprezntacije, a istovremeno postaju simbolom ne tako uspješnog upravljanja. Razvijena društva imaju prilično jednostavan dogovor oko ovakvih pitanja. Za posjedovanje određene nekretnine u prostoru treba i suglasnost zajednice, čitaj dozvola. Ako smo izdali dozvolu za stambeni objekt, onda vlasnik istu mora i održavati u stanju pogodnom za namjenu – stanovanje. Što bi se dogodilo da je nekom turistu, obožavatelju našeg kapetana pao kameni blok ili crijep na glavu, u želji da napravi selfie kraj čuvene kuće? Tužio bi vlasnika, o uvom slučaju Republiku Hrvatsku i potraživao odštetu na naš račun. Vjerujem i dobio istu. Ovakve nekretnine, opasne po život i imovinu drugih moraju biti ili obnovljene, vraćene u funkciju ili uklonjene iz prostora. Agroklub

26.12.2025. (21:00)

Kad država kaže “svi mogu graditi”, stanovi postaju stvarnost, a ne samo ideja

Kako unaprijediti članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju

Stručna analiza predlaže da članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju ukloni ograničenje na javne investitore i uključi privatni sektor. Time bi se kroz planske i ugovorne mehanizme osigurao minimalni udio priuštivih stanova (25%) u većim projektima, bilo unutar istog projekta, na drugoj lokaciji ili uplatom u lokalni fond. Stanovi bi ostali dostupni najmanje 30 godina. Model jača ulogu lokalnih vlasti, smanjuje prostornu segregaciju i povećava dostupnost stanova, uz neutralan ili blago pozitivan gospodarski učinak. Zgradonačelnik

25.12.2025. (09:00)

Iz petog pokušaja

Zagrebački holding ponovno pokušava prodati hostele Halugice i Jelen

Zagrebački holding ponovno je raspisao javni poziv za prodaju hostela Halugice u Puntu na Krku i hostela Jelen u Skradu, koje pokušava prodati još od 2020. godine. Novi natječaj traje do 22. siječnja 2026. Halugice se prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna eura, a Jelen za 293.700 eura, obje bez PDV-a. Oba objekta imaju lošije energetske razrede, a kupci moraju uplatiti jamčevinu od 10 posto. tportal

22.12.2025. (09:00)

Kupci na pauzi

Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena

Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi snažan pad prodaje – u prvoj polovici godine promet je manji za gotovo 15 posto. Najveći pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (30 posto), dok Zagreb i Istra bilježe pad od 20 posto. Stručnjaci ističu da su cijene dosegle vrhunac, posebno jer su cijene starogradnje gotovo izjednačene s novogradnjom. Smanjen interes stranih kupaca i ekonomska neizvjesnost dodatno usporavaju tržište. Potencijalno rješenje vidi se u aktiviranju velikog broja praznih stanova. Index

21.12.2025. (22:00)

Krov nad glavom, investitoru stan, a stanarima miran san

Inovativni modeli obnove povijesnih jezgri bez troška za stanare

Na stručnom skupu u Zagrebu predstavljeni su modeli revitalizacije zapuštenih zgrada bez početnog kapitala suvlasnika. Ključno rješenje je partnerstvo s investitorima koji financiraju energetsku i statičku obnovu, ugradnju dizala i modernizaciju u zamjenu za pravo uređenja potkrovlja, po uzoru na Beč i London. Uz nužnost integracije protupotresne sigurnosti i energetske učinkovitosti, naglašena je potreba za zakonskim izmjenama i boljim korištenjem brownfield potencijala. Do kraja godine Hrvatska mora definirati Nacionalni plan obnove kako bi do 2030. ispunila stroge ekološke standarde EU-a i osigurala održivost gradskih središta. Zgradonačelnik

18.12.2025. (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni