Industrijska proizvodnja pala u cijeloj Europi, u Hrvatskoj pogotovo - Monitor.hr
16.09. (08:00)

Ajmo se mi ipak prebaciti na turizam

Industrijska proizvodnja pala u cijeloj Europi, u Hrvatskoj pogotovo

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u srpnju za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla jedan posto. U eurozoni smanjena je za 2,3 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u lipnju. Srpanjski pad najveći je na oba područja od prošlogodišnjeg kolovoza. Među zemljama s većim padom proizvodnje izdvajaju se i Estonija i Austrija, za 7,4 odnosno 3,2 posto u odnosu na lipanj. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju pala za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,2 posto. Pad u srpnju najveći je od travnja 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. Lider


Slične vijesti

30.10. (21:00)

Što će na ovo reći Giorgia Meloni?

Ekonomski i demografski pokazatelji potvrđuju da Italija ima višestruku korist od imigranata

Italija: Spašeno gotovo 20.000 imigranata | Imigranti Vijesti | Al Jazeera

Zbog drugih gorućih tema poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih nevolja, imigracija trenutno nije centralno pitanje italijanske politike. Tokom predizborne kampanje Meloni, za koju se znalo da pobjeđuje, nije imala ni potrebe da ga akcentira. No, imigracija je uvijek aktuelna tema na ovdašnjoj političkoj sceni, dramatično podijeljenoj na desnicu i ljevicu i po ovom pitanju. Zato je važno govoriti o ovoj temi racionalno i utemeljeno, na bazi demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka. A što brojke zapravo kažu i da li su imigranti opasni po italijansko društvo i koliko uistinu koštaju državnu kasu? …Stranci su donijeli u državnu kasu 1,4 milijarde eura više nego što su koštali. Autori studije predviđaju da će u budućnosti ta razlika biti još veća zbog niza okolnosti, ali prije svega zato što se obrađeni podaci odnose na pandemijsku 2020. godinu kada su sveukupni državni izdaci bili puno veći, a prihodi manji. Aljazeera

12.10. (22:00)

50. godišnjica međusobnog priznanja

Njemačka i Kina – od velikog prijateljstva do još većeg nerazumijevanja

Symbolbild Deutschland China

Koja zemlja je glavni trgovinski partner Njemačke? Kina, već šest godina. Iz koje zemlje na njemačke fakultete dolazi najveći broj studenata? Iz Kine. U zadnjem semestru ih je došlo točno 43.629. S kojom zemljom je Njemačka svoje odnose podigla na razinu „sveobuhvatnog strateškog partnerstva”? S Kinom. Na stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori se o „velikoj raznolikosti i intenzivnosti” u njemačko-kineskim odnosima. Ali istina je i to da je Kina Njemačkoj ne samo partner i konkurent, već i „sustavni protivnik”. Politički vjetar promijenio je smjer i postao oštriji. Nekada je veliki broj delegacija s obje strane neprestano dolazio i odlazio u Njemačku i Kinu. Danas su susreti njemačkih i kineskih političara rijetki. Bez obzira je li riječ o prijetnjama Tajvanu, progonu ujgurske manjine, snažnom pritisku na demokratski pokret u Hong Kongu ili agresivnoj politici Pekinga na Južnom kineskom moru: potencijal za sukob Njemačke s Kinom raste. A sličnosti blijede. Deutsche Welle

22.09. (19:00)

Teška vremena, prijatelu moj, đavo ih odnio

Fabris Peruško: Iduća godina bit će teža od prve COVID godine

Iako su pritisnuti teškim uvjetima poslovanja, predsjednici uprava i direktori najboljih hrvatskih tvrtki nadaju se da će se uspjeti izboriti s inflacijom, visokim cijenama energenata i sirovina, ali i sve skupljim radom. Pred Fortenovom je vrlo teško poslovno razdoblje, no vjeruju da će uspješno odoljeti svim izazovima. Da im nade nisu neutemeljene pokazuju i poslovni rezultati. Odlične poslovne rezultate generirali su usprkos negativnim utjecajima inflacije na rast cijene rada, energenata i sirovina te, posljedično, rasta troškova u cijelom lancu dobave. U narednom će razdoblju zato biti usmjereni na zaštitu zaposlenosti. U prilog ide i konverzija eura, jer će eliminirati valutni rizik duga. Lider

01.09. (16:00)

A mi skačemo pod užarenim kamenjem

Gavranović: Da bi stajali na mjestu, sada treba – trčati

Poznata je, naime, formula kako treba trčati da bi se stajalo na istom mjestu, jer i drugi – trče. Ako nam je cilj da u 2030. budemo na zacrtanoj razini proizvodnje drugi će steći vrlo teško uhvatljivu prednost. Nerazvijenije države, s potencijalom u prirodnim resursima koji im omogućavaju postizanje konkurentne prednosti u pripadajućim područjima, moraju se odlučiti na ozbiljan i hrabar iskorak jer samo na taj način mogu srednjoročno doseći razinu razvoja bogatijih zemalja. Dva su razloga kočenju razvoja koja poslodavci posebno ističu. Prvo, hrvatsko gospodarstvo ne može na sadašnjoj razini razvijenosti podnijeti teret takvoga administrativnog ustroja države i ozbiljne porezne presije. Jasni su u zahtjevima da gospodarstvo treba manju, stručnu i učinkovitu javnu upravu. I drugo, Hrvatska se ne može uspješno razvijati u uvjetima u kojima je zaposleno manje od polovice radno sposobnog stanovništva i kad smo prvi u Europi po broju bolovanja po zaposleniku. Ante Gavranović za Epohu.

18.08. (20:00)

Bitno da se radi

Broj radnih mjesta u Hrvatskoj (gotovo) se vratio na razinu iz 2008.

Pravu krvnu sliku gospodarstva ne pokazuje nezaposlenost, nego – zaposlenost. A ona buja. Prema službenim statističkim podacima, lani smo imali 1,698 milijuna radno aktivnog stanovništva i 1,572 milijuna zaposlenih. Podaci za lipanj ove godine pokazuju da nam raste čak i radno aktivno stanovništvo – 1,723 (u šest mjeseci 25 tisuća ljudi više, unatoč padu nataliteta i iseljavanju) – od kojih je gotovo rekordnih 1,618 milijuna zaposlenih. Zamalo rekordnih, jer u odnosu na doista rekordnu pretkriznu 2008. imamo samo oko tri i pol tisuće manje zaposlenih. Podaci su, dakle, za hrvatske prilike fantastični, no da bismo zadržali good spirit, valjalo bi znati zašto. Ekonomist Velimir Šonje razloge za rast zaposlenosti nalazi upravo u tome što je sadašnja razina BDP-a prilično iznad one iz slavne 2019. Lider

25.06. (19:00)

Glazbenik i poduzetnik ujednom

Tomaplast proizvodi plastične kapice, a mladi gazda usput skuplja Porine u grupi Ogenj

Mala obiteljska tvrtka Tomaplast iz Preloga bavi se brizganjem plastike. Riječ je o poluproizvodima, odnosno plastičnim kapama koje se ugrađuju u elastične podnice za krevete. U vlasništvu je Stjepana i Agneze Mihac i njihovog sina Tomislava Mihca Kovačica. Tomaplast se bavi i izradom novih alata za proizvode od plastike i gume, a u Varaždinskim Toplicama je alatničar koji radi za tvrtku. Na taj način proizvodnja u Tomaplastu je fleksibilna. Primjerice, vlasnici, u slučaju poremećaja na tržištu, mogu preorijentirati proizvodnju za neke druge niše i to je prednost koju ta tvrtka ima. Brine ih kako će podnijeti poskupljenje struje, a i u postkoronskom periodu poskupila je jako sirovina, koja je vezana za naftu. No nekako će izdržati, vele. Inače, Tomislav je vrlo zanimljiv lik. Osim što iz hobija gradi drvene kuće, poluprofesionalni je glazbenik. Živi u Koprivnici, ima autorski etnobend Ogenj, piše tekstove na kajkavskom i svira tamburicu. Prije tri godine Ogenj je osvojio dva Porina za svoj prvi etno album – u kategorijama za najbolji album i za novog izvođača. Lider

30.01. (20:00)

Otpad kao novi početak

Što sve podrazumijeva kružno gospodarstvo

Ekonomski model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se osigurala duža vrijednost proizvoda. Stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegova iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Primjerice, recikliranjem 140 tona kartonske ambalaže godišnje sprječava se sječa više od 1800 stabala godišnje, a reciklira se više od četiri milijuna otpadnih pakiranja tetrapaka. Tportal

26.10.2021. (16:00)

Računala i igara

Prvi HAVC-ov natječaj za razvoj i proizvodnju videoigara

Raspisan je prvi poziv za razvoj i proizvodnju videoigara, a Hrvatski audiovizualni centar pozivom od otprilike 600 000 kn pokušava potaknuti pojedince na razvoj ovoga vrijednog tržišta te probijanje na svjetska tržišta. Iako je riječ o maloj sumi, očekuju mnogo prijava jer je ta grana industrije u nas u porastu te omogućuje rad u Hrvatskoj uz inozemne plaće, što mnogi IT-jevci čekaju kao ozebli sunce. Na Sveučilištu u Zagrebu pokrenuli su i program cjeloživotnog obrazovanja za ova zanimanja te pripremaju i sveučilišni studij. HRT

17.09.2021. (09:00)

Vruća radna mjesta

Hrvatska će s Amazonom potpisati memorandum o suradnji, a doznaje se i što Amazon kod nas otvara

Amazon u Hrvatskoj zapošljava i traži stručnjake, a potpisat će i Memorandum o suglasnosti te u Hrvatskoj otvoriti ured i Centar za projektiranje podatkovnih centara. Suradnja će se Memorandumom promicati u područjima inovacija i gospodarskog razvoja kroz inicijative za podršku za rad u servisima u oblaku, obrazovanja o digitalnim vještinama budućih generacija, poticanju poslovanja u oblaku te potporu Vladi Republike Hrvatske u modernizaciji informacijskih tehnologija. Bug

31.08.2021. (23:00)

Muhe bez glave

Fižulić: Da bismo zbilja ostvarili gospodarski rast, hitno nam treba 100 000 stranih radnika. A Vlada nema nikakav plan

Nacionalistički pokret kojemu Hrvatska od samoga njegovog nastanka i za gotovo sve vrijeme njegovoga trajanja nikad nije bila dovoljno etnički „čista“ i čiji su vođe otvoreno snatrili o zamjeni stanovništva s istočnim susjedstvom kako bi se postigla zadovoljavajuća „čistoća“, našao se u situaciji koja dovodi u pitanje osnovnu premisu njegovoga postojanja. Zbog svoje ustrajnosti u očuvanju preskupe i preglomazne partijske države zasnovane ponajviše na klijentelizmu i korupciji, a nakon što su Hrvati u proteklih nekoliko godina masovno optirali za „iseljenu“ Hrvatsku, HDZ je prisiljen spašavati onu „domovinsku“ uvozom radne snage iz najsiromašnijih država Azije i Afrike. Piše Goranko Fižulić za Telegram