Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo - Monitor.hr
17.10.2021. (07:00)

Nitko nije cijepljen od inflacije

Inflacija pogađa i Njemačku. Cijene rastu kao nikad u zadnja tri desetljeća. Evo što je i koliko poskupjelo

Ako ste mislili da je gore bolje i da Obećana Zemlja nema probleme, prevarili ste se jer inflacija pogađa i meku hrvatskih gastarbajtera, doduše ne u tolikom obujmu da bi se dogodile tektonske promjene. Stopa inflacije od 4,1 % u rujnu ukazala je na to da nitko nije nedodirljiv, a posljedica je rasta cijene energenata te veće potražnje uslijed popuštanja pandemije. Najviše će je njemački građani osjetiti na grijanju jer cijena mazuta narast će za 76,6 %, no u rujnu je narasla i cijena hrane pa se i tu osjeti pritisak inflacije. Porasle su i cijene građevinskog materijala te automobila, a nedostatak radne snage i dizanje minimalne plaće potaknut će dodatna poskupljenja. Tportal


Slične vijesti

Četvrtak (14:00)

Budućnost možda ipak ne pripada Slavenima

Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo – nije samo zbog komunističke prošlosti

Premda smo se mi odlučili na privatno vlasništvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na čistu s tim kategorijama. Današnje protivljenje kapitalizmu, poduzetništvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uopće privatnom vlasništvu i društvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slučajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Krajnje pojednostavljivanje bi bilo kazati da je lijeva pozicija u ekonomskim pitanjima isključiva posljedica nedavnog komunističkog razdoblja prošlog stoljeća. Takva interpretacija zašto prevladavaju lijeve ekonomske ideje u današnjem hrvatskom društvu nikako ne bi odgovarala punoj istini. Stoljetno nepostojanje političke nezavisnosti kod većine slavenskih naroda stvorilo je kod njih pasivističku psihologiju na javnom polju, smatraju ekonomski stručnjaci. Tu je i teorija Maxa Webera koja tvrdi da je kapitalizam nastao zahvaljujući protestantima, dok je katolicizam, a pogotovo pravoslavlje rašireno kod Slavena smatrano negativnim po ekonomski i društveni razvoj. Arhiv analitika

12.02. (12:00)

Žene, sad vi nastupate

Megabrendovi: Žene pokreću svjetsku ekonomiju

Nezapamćen utjecaj ženskih glazbenih zvijezda, ali i filma ‘Barbie‘, zbog kojeg su također cvjetali mnogi biznisi, mnogi stručnjaci, kako prenosi NPR, pripisuju upravo ženama i njihovoj rastućoj kupovnoj moći. Nakon krize tijekom COVID-19 žene su počele rušiti rekorde na tržištu rada, a kako je nedavno izvijestila američka organizacija Hamilton Project, prošla je godina bila rekordna po udjelu žena na tržištu rada. Vrijedi spomenuti da se više žena upisalo na fakultete, ali i da imaju veće šanse od muškaraca da će ih i završiti. Naravno, i dalje su u brojnim područjima zanemarene, pa tako i dalje teško probijaju stakleni strop, premalo je ženskih lidera u kompanijama, ali i trpe rodnu i spolnu diskriminaciju.

Ipak, uvjerava NPR, stvari se polako mijenjaju i, kad je to moguće, češće biraju potrošiti svoj novac na stvari koje njih zadovoljavaju, često iskustva koja će pamtiti cijeli život poput odlaska na turneju, putovanje ili film. Ili, kako zaključuju, iako i dalje trebaju svladati niz zapreka, žene diljem svijeta valja ohrabriti činjenica da su svojim kupovnim odlukama uspjele prodrmati svjetske ekonomije. Lider

04.02. (14:00)

Neizvjesno, a opet stabilnije od očekivanog. Previše pesimizma, ljudi, jooooj

Šonje: Koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može voziti po svom?

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

10.01. (00:00)

Novi problemi, ali i sunce poslije kiše

Šonje: Signali iz prvog tjedna 2024 – potvrde najava

Nastavak ove godine u EU zavisit će o tome kako će potrošači reagirati na smirivanje cijena nakon dvije godine inflacijskih stresova. Stav je većine vlada većih europskih država i Europske komisije da za fiskalnu ekspanziju u svrhu suzbijanja recesije nema potrebe, jer potrošači će u uvjetima i dalje niske nezaposlenosti svojom probuđenom osobnom potrošnjom zbog smirivanja cijena pogurati BDP prema gore. Taj sumnjivo optimističan scenarij ipak ima i neka uporišta. S ulaskom u novu parnu godinu numerologija nameće zloguko proročanstvo: krajem veljače 2020. dogodila se pandemija (tj. lockdown koji je privremeno „ugasio“ gospodarske aktivnosti); dvije godine kasnije započeo je rat u Ukrajini. Svake dvije godine dakle; u skladu s igrom parnih godina, vjernici u igre brojeva kažu da nije pitanje kad će, nego što će nas pogoditi potkraj zime 2024.? U očekivanju geopolitičkih raspleta ili, bolje rečeno, novih zapleta, jer geopolitičke igre nikada ne prestaju, svjetsko bi gospodarstvo lišeno novih velikih vanjskih šokova ove godine moglo isporučiti smirivanje inflacije i kakav-takav gospodarski rast, kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike
18.12.2023. (17:00)

U motivaciji je ključ

Kako postati nezamjenjiv kao tvrtka, proizvod ili osoba

Želite li postati nezamjenjivi, trebate imati više od odličnog proizvoda ili usluge – trebate stvoriti sustav koji ima komparativnu prednost pred konkurencijom (kao što su to danas Google, Apple i Microsoft, koji su postali gotovo defaultni u korištenju informatičke opreme i pretraživanja interneta). Možete li izgraditi vlastiti osobni brend, postati MOAT (poput ekonomskog dvorca s nepremostivim jarkom) kao osoba? Zašto ne. Imidž je moat. Postanite poznati po nekoj vještini/po nečemu neobičnom. Marie Condo je moat u uređenju doma. Osmislila je jedinstvenu vještinu minimalističkog pospremanja. Ryan Holiday postao je osoba na koju pomislite kao netko spomene stoicizam. Jer o tome piše i govori godinama. Kad spomenete danas matematiku, koliko vas pomisli na Tonija Miluna? Postanite toliko dobri u nečem da vam je nemoguće zaobići. Zanemarite sve projekte sa strane i fokusirajte se da postanete najbolji u samo jednoj stvari. Izmislite nešto i gurajte to dok se ljudima ne uvučete pod kožu. Postanite ona osoba za koju će netko reći ‘ona ti to sigurno zna‘. Lider

12.12.2023. (21:00)

Dijamanti ipak nisu vječni

I ruski dijamanti pod sankcijama

Grupa sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), od 1. siječnja najavljuje direktnu zabranu trgovine ruskim dijamantima. Od 1. ožujka iduće godine će uslijediti postepena ograničenja na indirektni uvoz ruskih dragulja. Nešto kasnije, odnosno 1. rujna uvest će se i mehanizam verifikacije i certifikacije za neobrađene dijamante. Zabrana uvoza isključuje dijamante za industrijsku upotrebu te uglačani kamen. Način je ovo borbe protiv „krvavih“ dijamanata, a belgijski premijer Alexander De Croo posebno je zadovoljan dogovorom jer je deklaracija G7 ponudila sektoru dijamanata u Antwerpenu jedinstvenu priliku da se dalje razvija u trgovački centar čistih dijamanata. Dijamanti predstavljaju važan sektor belgijske ekonomije, a Antwerpen predstavlja glavno svjetsko čvorište trgovine dijamantima. Aljazeera

12.12.2023. (17:00)

Mama kupila traktora (s Amazona)

Trend online trgovine nezaustavljivo raste

Online trgovina dostupna je još od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća, ali tek u novije vrijeme postala je masovno prihvaćena. Ne tako davne 2017. godine, online trgovina predstavljala je samo jednu desetinu ukupne prodaje širom svijeta, a do 2025. godine se očekuje da će taj postotak narasti na 27 %. To znači da gotovo 2.14 milijardi ljudi kupovinu obavlja online. Najviše se nude kućanski proizvodi, prehrambene namirnice, odjeća, kozmetika, ali najveći online trgovac Amazon ruši tu barijeru i najavljuje da će od iduće godine kupci u svoje „košarice“ moći dodati i automobile. Za početak moći će kupiti južnokorejskog proizvođača Hyundaija, a u budućnosti očekuju i druge modele. Aljazeera

07.12.2023. (15:00)

Pa smanji to malo, nismo na pazaru

Pregrijana ekonomija: Vlada vatru gasi benzinom

Hrvatska je ekonomija u ovom trenutku udžbenički primjer pregrijane ekonomije, koliko god to zvučalo nevjerojatno. Svi indikatori su tu, a to znači da Vlada vodi procikličku fiskalnu politiku, potičući rast u situaciji kad bi ga trebala nježno sputavati. Karakter ekonomske politike trebao bi biti kontracikličan na način da se u ekspanziji provodi restriktivna, a u recesiji ekspanzivna ekonomska politika. Tako ekonomska politika ide kontra struje, odnosno kontra poslovnog ciklusa i pegla ciklus, koji tada ima manje izražene amplitude. Drugim riječima, recesije su pliće, a ekspanzije ne vode do pregrijavanja – pojašnjava profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pojašnjavajući kako se u Hrvatskoj trenutačno provode kontracikličke mjere monetarne politike. Ako se doista grijemo, onda je fiskalna politika potpuno pogrešna. No, možda znakove ne prepoznajemo jer nam se pregrijavanje nikada u samostalnoj državi nije dogodilo. Lider

05.12.2023. (19:00)

Cvijeće ce cvjetat

Što hrvatsku ekonomiju i zemlje regije čeka sljedeće godine

Sljedeće godine očekuje se slabljenje rasta globalne ekonomije, uključujući i veliku kinesku ekonomiji, čiji rast bi, prema očekivanjima, trebao nešto pasti. No, ono što bi zemlje CEE regije trebalo zabrinuti jest stagnacija ekonomija eurozone, a pogotovo slabljenje njemačke ekonomije, koja se desetljećima percipira kao motor europske ekonomije, i važan je trgovinski partner gotovo svih u analizi promatranih zemalja, pa tako i Hrvatske. Prema prognozi, Hrvatska bi sljedeće godine trebala imati rast BDP-a od 2,4 posto, a inflacija bi se trebala vratiti u “normalne” okvire. Javni dug Hrvatske je i dalje u silaznoj putanji. Forbes