Izbori u Rusiji: Glasačima iPhonei, automobil, popusti... - Monitor.hr
13.03.2018. (17:00)

Deda Vladimraz

Izbori u Rusiji: Glasačima iPhonei, automobil, popusti…

U nedjelju se u Rusiji održavaju predsjedničkim izborima na kojima će pobijediti Putin sa 70% glasova (ni nema neke suparnike), a cilj mu je da što više ljudi na izbore izađe pa se biračima koješta nudi da bi na biralište izašli. Glasači u regiji Krasnojarsk, primjerice, mogu osvojiti automobil dok se u Krasnodaru poklanja iPhoneX, u Volgogradu su vlasti, na dan izbora, organizirale referendum o promjeni vremenske zone, a u sibirskom Tjumenju veliki proljetni festival s lutrijom, sniženjima, koncertima, sajmom, piše Guardian. Inače, ženski bend Fabrika objavio je spot ‘Vova Vova’ (što je nadimak od Vladimir) u kojem njih tri u donjem rublju pjevaju Putinu, što bi u nekoj normalnoj državi bili ironično, ali Rusija nije baš najnormalnija pa izgleda da one to misle ozbiljno; ovdje spot.


Slične vijesti

Danas (20:00)

Ukrajinske snage gube opremu i streljivo brže nego što im Zapad može dostaviti novo

Dužnosnici Bijele kuće sumnjaju da će Ukrajina uspjeti osloboditi okupirani dio zemlje

Bijela kuća sve manje vjeruje da će Ukrajina uspjeti vratiti sva područja koja je Rusija okupirala u protekla četiri mjeseca rata, unatoč jačem i sofisticiranijem oružju koje joj planiraju poslati SAD i saveznici, kazali su američki dužnosnici za CNN. Naglasili su da takav stav ne znači da SAD planira izvršiti pritisak na Ukrajinu kako bi napravila formalne teritorijalne ustupke Rusiji samo da bi se završio rat. Neki dužnosnici ipak se nadaju da će ukrajinske snage uspjeti vratiti veće dijelove svog teritorija u vjerojatnoj kontraofenzivi kasnije ove godine. Jutarnji

Jučer (17:00)

Savez kavez

NATO-ov summit u Madridu održava se u jeku najveće krize u Europi od kraja Drugoga svjetskog rata

Na trodnevnom summitu koji danas počinje u Madridu jedna od glavnih tema trebala bi biti novi strateški koncept za idućih 10 godina koji bi definirao Rusiju kao direktnu sigurnosnu opasnost za NATO savez. Sastanak se održava u ključnom trenutku za Savez – nakon neuspjeha u Afganistanu i unutarnjih neslaganja u doba američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prijetio da će povući SAD iz NATO-a. Glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg najavio je povećanje broja vojnika u visokoj pripravnosti s oko 40.000 na više od 300.000. NATO se nada da će time stvoriti novu strukturu snaga u sklopu koje će nacionalne jedinice biti na različitim razinama pripravnosti, spremne, bude li potrebno, vojno djelovati u kratkom roku. Stoltenberg smatra da s Moskovom treba ostaviti “otvorene linije komunikacije” kako bi se spriječili mogući incidenti. Summit se održava na 40. obljetnicu članstva Španjolske koja je ušla u NATO 30. svibnja 1982. godine, kao 16. članica. Aljazeera

Nedjelja (15:00)

Upute za korištenje su, nadam se, prevedene?

Zbog učestalih prijetnji Kremlja Poljaci obnavljaju vojni arsenal južnokorejskim obrambenim sustavima

Nakon što je Rusija ponovno zaprijetila Poljskoj, koja graniči s Ukrajinom i ruskom eksklavom Kalinjingradska oblast, Varšava je ubrzala proces nabave veće količine oružja iz Južne Koreje.  Na nedavnom pariškom sajmu obrambene industrije Eurosatory 2022. potpisala je memorandum o razumijevanju s južnokorejskom tvrtkom Hyundai Rotem za razvoj i proizvodnju glavnog borbenog tenka K2PL za poljsku vojsku, a nastavljeni su pregovori o kupnji čitavog niza južnokorejskog oružja. Tportal

Četvrtak (19:00)

Emigrirao u Izrael nakon ruske agresije na Ukrajinu

Ruski povjesničar Andrej Aksjonov: “Ukrajina nije ogranak Rusije. Ima svoj narod, naciju i jezik”

Putin naziva Ukrajince nacistima jednostavno zato što oni ne žele da ih zove Rusima. Nitko u Sovjetskom Savezu nije objasnio ljudima što je to nacizam. Nacizam je ono što smo pobijedili 1945., rekli su, u Velikom domoljubnom ratu. Ali što je nacizam, uključujući odsutonst državnih institucija, nepostojanje slobodnih medija, jednopartijski sustav i ostalo, to nije namjerno objašnjeno jer bi ljudi onda počeli povlačiti paralele.”, kaže Aksjonov. Aljazeera

Četvrtak (12:00)

Dečki, malo ste se ZVeznuli jel'da?

Ruske vlasti uklanjaju transparente sa zloglasnim simbolima “Z” i “V”

Slova “Z” i “V” prvi put su uočena na ruskim tenkovima i oklopnim vozilima neposredno prije invazije na Ukrajinu u veljači. Iako su u početku korištena u svrhu identifikacije, naknadno je rečeno da je njihovo značenje “Za pobedu” (Za pobjedu) i “Sila V Pravde” (Snaga u istini”), no bilo je još tumačenja tih simbola. (…) “Moguće je da Kremlj planira rebrendiranje. Ova dva čudna slova nisu dobro prošla u javnosti i treba ih zamijeniti nečim efektnijim”, rekao je politički analitičar Abas Galjamov. Niti jedno od tih slova ne postoji u ruskoj ćirilici, iako oba imaju fonetske ekvivalente. Galjamov upozorava da bi odluka o uklanjanju simbola mogla biti znak da Moskva traži načine za okončanje “specijalne vojne operacije” u Ukrajini. “Ne može se isključiti… da je donesena odluka o tome da se ljudi pripreme za mir pa se počelo s uklanjanjem sve te vizualne militarističke simbolike”, napisao je Abas Galjamov. Jutarnji

Četvrtak (11:00)

Bolje da nismo znali za ovo

NATO-ov plan za tri baltičke države u slučaju ruskog napada: “Izgubi pa nakon 180 dana – oslobodi”

Kaja Kallas rekla je novinarima kako su postojeći obrambeni planovi NATO saveza za tri baltičke države: dopustiti da budu pregažene prije nego što ih se oslobodi nakon 180 dana, prenosi Financial Times. Estonija bi bila izbrisana s karte svijeta i Europe, a povijesno središte njezina glavnog grada Tallinna sravnjeno sa zemljom u skladu s trenutačnim planovima NATO-a za obranu zemlje od bilo kakvog ruskog napada, izjavila je estonska premijerka. Upitani o komentarima premijerke Kallas, dužnosnici NATO-a rekli su da “Savez ima planove za odvraćanje prijetnji i obranu svih saveznika”, ali da “nikada ne ulazimo u operativne detalje”. Jutarnji

Četvrtak (10:00)

Kad Britanija neće, Švicarska hoće

U svibnju je iz Rusije u Švicarsku otpremljeno više od 3 tone zlata

Većina rafinerija se obvezala prihvatiti novo zlato iz Rusije nakon što je Londonska udruga trgovanja polugama uklonila vlastite prerađivače u zemlji sa svog popisa akreditiranih. Iako se to smatralo ‘de facto’ zabranom svježeg ruskog zlata na londonskom tržištu, pravila ne zabranjuju preradu ruskog metala u drugim rafinerijama. U Švicarskoj postoje četiri velike rafinerije zlata koje zajedno prerađuju dvije trećine svjetskog zlata. Jutarnji

19.06. (19:00)

Ako Nur-Sultan ne bude plesao kako Moskva svira...

Putin najavio da bi Kazahstan mogao biti sljedeći ruski plijen

Bivše sovjetske zemlje dio su ruske sfere i riskiraju sudbinu Ukrajine ako krenu protiv Kremlja, insinuirao je Vladimir Putin, kako izvještava Telegraph. Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na pozornici s čelnikom Kazahstana Kasimom Džomartom Tokajevim, koji je u petak tijekom panel diskusije u sklopu Gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da te tzv. “kvazidržave”nema ni namjeru priznavati. Jutarnji

19.06. (14:00)

"Mi nismo fašisti. Mnogo smo gori."

Ne podržavaju svi ruski desničari rat protiv Ukrajine

Rat Rusije protiv Ukrajine dodatno produbljuje podjelu među ruskim nacionalistima – kada su moskovske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu 24. veljače, neki desničarski ekstremisti su odmah krenuli u rat, dok drugi i dan-danas osuđuju invaziju. (…) Dmitrij Djomuškin više ne vjeruje Vladimiru Putinu – i više ne vjeruje u njegovu viziju izgradnje „ruskog svijeta”. “To je shvaćanje Rusije kao jedinstvene nezapadne civilizacije. Nejasno je što točno Kremlj unosi u Ukrajinu sa svojim ‘ruskim svijetom'”, kaže Djomuškin i dodaje: „Korumpirani sudovi, neizabrane moćne vlade, cenzura, ograničenja, kazneni zakoni i zabrane? Zato i idu tamo s tenkovima, a ne s idejama”. Deutsche Welle

18.06. (20:00)

Brisanje adolescencije

Film ‘Kako spasiti mrtvog prijatelja’ – besperspektivan život mladih u postsovjetskoj Rusiji

Na ovogodišnjem Subversive Film Festivalu prikazan je dokumentarni film Kako spasiti mrtvog prijatelja, prvijenac ruske redateljice Marusje Siroječovskaje. Redateljica je u suradnji sa sirijskim redateljem i montažerom Qutaibom Barhamjem montirala više od 150 sati videomaterijala koji je snimljen tijekom dvanaest godina – materijala kojim je dokumentirala vlastitu romantičnu, a potom i prijateljsku vezu s mladim Kimijem Morevom. No intimnom materijalu unatoč, Kako spasiti mrtvog prijatelja je prije svega generacijski prikaz anksioznog i besperspektivnog života mladih u postsovjetskoj i putinovskoj Rusiji. Akteri u dokumentarcu rijetko kada izravno spominju politiku. Međutim, politika, moć i vlast su nešto strano od čega su ljudi alijenirani, nešto na što jednostavno nije moguće utjecati. Politička dimenzija svakodnevnog života je prema tome itekako prisutna kroz čitav film; nikad previše eksplicitno, već prije kao svojevrsna pozadinska utvara. Kulturpunkt