Kako je jedna potpuno uzaludna bitka dubinski promijenila svijet

130 tisuća poginulih

Kako je jedna potpuno uzaludna bitka dubinski promijenila svijet

Bitka na Galipolju simbol je uzaludne borbe, ali i katalizator stvaranja tri države: moderne Turske, Australije i Novog Zelanda. U toj se bitci davne 1915. Kemal Mustafa Atatürk pokazao kao vrsni vojskovođa. Kasnije je postao prvi premijer i predsjednik moderne Turske države. Australci i Novozelanđani su zahvaljujući bitci na Galipolju po prvi puta ratovali pod vlastitim zastavama. Zbog tisuća i tisuća stradalih vojnika u svijesti Aussija i Kiwija bitka obilježava izlazak iz sjene Britanskog Carstva. Telegram

povijest

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

Bleiburg dokumentarni serijal Hrvoje Klasić Josip Broz Tito Jugoslavija povijest

Okrunjen maštom

Kralj Tomislav: Prvi među jednakima… u legendi

Kralj Tomislav, mitski temelj hrvatske državnosti, prema povjesničaru Hrvoju Gračaninu, više je proizvod nacionalnog romantizma nego povijesne zbilje. O njemu nema vjerodostojnih izvora iz njegova doba – kraljevskim ga se titulira tek u dokumentima iz 13. i 16. stoljeća, uključujući navodno papinsko pismo. Ipak, škole ga uče kao prvog hrvatskog kralja okrunjenog 925., iako je status drugih vladara, poput Držislava ili Krešimira, daleko čvršće dokumentiran. Hiperrealistični spomenik u Biogradu izazvao je sprdnju i završio u skladištu – baš kao i većina čvrstih dokaza o Tomislavu. tportal

Hrvoje Gračanin kralj Tomislav povijest

Svi pape dosad – povijest poglavara Katoličke crkve od svetog Petra do danas

papa povijest

Austrijska policija u nacizmu: Red, sigurnost i genocid

Austrijska policija otvorila tajni arhiv prljavih poslova koje su odrađivali za Hitlera

U Klagenfurtu je otvorena izložba Hitlerova izvršna vlast – austrijska policija u doba nacizma, koja prvi put koristi tajne arhive austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova. Fokus je na ulozi policije u progonima, zatvaranjima i egzekucijama, posebice u Koruškoj i Gorenjskoj. Prikazane su sudbine žrtava, poput obitelji Kogoj i Sadovnik. Istraživanje otkriva da je policija imala ključnu ulogu u održavanju nacističke vlasti i sudjelovanju u holokaustu, a mnogi krivci nikada nisu odgovarali. Izložbu su organizirali austrijski i slovenski istraživači, a ostaje otvorena do 4. svibnja. tportal

Adolf Hitler izložba nacisti povijest

Zidarska matematika: cigle + malter = gozba

Povijest zidara: od hramova do štala

Zidarstvo je jedno od najstarijih i najcjenjenijih zanimanja, a majstori zidari su kroz povijest bili bliski suradnici vladara. U selima su ih posebno cijenili jer su gradili kuće, štale i gospodarske objekte. Uz posao su se vezali razni običaji – od prinošenja žrtava do gošćenja majstora kako bi kuća bila dugovječna. Tko ne bi ispoštovao dogovor s zidarima, riskirao je lošu sreću i kvarove. Useljenje u novu kuću bio je povod za slavlje, a gosti su donosili poklone, od pečene prasetine do namještaja. Agroklub

građevinarstvo običaji povijest zidanje zidari

Neke više, neke manje

Deset katastrofa koje su izmijenile tijek povijesti

Eksplozija Challengera sa sedam astronauta, požar u San Franciscu 1906 ubilo je oko 3 tisuće ljudi i uništilo oko 80 posto grada, što je do dan danas najveći broj poginulih u SAD-u tijekom potresa. WatchMojo spominje i potonuće Titanica, kao i londonski veliki požar 1666. godine. Zatim, tu je tzv. “Dust bowl”, razdoblje velikih i razornih oluja 1930. godine koje su dobrano oštetile ekologiju i poljoprivredu američkih i kanadskih prerija. Spominje se i vulkanska erupcija u Pompejima, zatim relativno nedavna katastrofa nuklearke u Fukušimi nakon potresa 2011., glad u Irskoj u 19. stoljeću koja je izazvala oko milijun slučajeva smrti i val imigracije stanovništva u SAD. Černobilska katastrofa na drugom mjestu i kao broj jedan – epidemija kuge u Srednjem vijeku, koja je zapravo podigla industriju i trgovinu u gradovima, lagano brišući fedualizam i omogućivši nastanak kapitalizma…

katastrofe povijest

Neki su trajali dulje od vaše dijete, ali ne puno

Povijesni događaji koji nisu trajali (pre)dugo): Brzi padovi velikih priča

Povijest nas često iznenadi: astečko carstvo trajalo je kraće od jednog ljudskog života, Crnobradi je bio pirat samo godinu dana, a Rimbaud je prestao pisati nakon četiri godine slave. Atenska demokracija se raspala za manje od pola stoljeća, dok je Aleksandrovo carstvo trajalo jedva desetljeće prije nego što su ga njegovi generali uništili. Čak je i Cezar, unatoč vječnoj slavi, vladao Rimom tek dvije godine prije nego što je završio pod noževima senatora. Povijest možda pišu pobjednici, ali i oni s jako malo vremena. Pun Kufer

povijest

Vidio sam na internetu pa mora da je istina

Priča o perzijskoj princezi i samoubojstvima 13-ero muškaraca koje je navodno odbila nije utemeljena

Na društvenim mrežama često se dijele fotografije s pričom navodne perzijske princeze iz 19. stoljeća, koja je bila simbol ljepote. Većina objava i članaka zapravo donosi fotografije dvije različite osobe koje su živjele tijekom Kadžarskog Carstva (eng. Qajar Iran/Persia/Empire) koje je trajalo od 1785. do 1925. godine. One jesu bile kćeri šaha koji je vladao Perzijom u 19. stoljeću, i bile su utjecajne i zanimljive osobe u pogledu obrazovanja i javnih kritika očevog režima, no drugih konkretnih podataka (kao o navedenim muškarcima koji su bili odbijeni pa su se ubili) nema. Međutim, fotografije se na društvenim mrežama koriste za postizanje viralnosti koja se temelji na mizoginiji i “srazu” s trenutnim društvenim i rodnim normama i standardima ljepote. Valja uzeti u obzir da je tada bilo teško razlikovati rodne norme. Dlake po tijelu nisu bile neuobičajene i nisu se nužno uklanjale brijanjem kao danas, zbog čega nije bilo neobično da i žene imaju tanke brčiće. Faktograf

fact checking povijest

Povijest po potrebi

Vladavina kralja Tomislava temeljena je više na mitovima nego na istini

Prema školskim udžbenicima, Tomislav je vladao od 910. do 928. godine, a kralj je postao 925. Pobijedio je Mađare i bugarskog cara Simeona u Bosni, a njegova vlast obuhvaćala je Slavoniju i veliki dio današnje Bosne i Hercegovine. No, mnogi od tih podataka su upitni i teško dokazivi. Iako o Tomislavu nema mnogo pouzdanih podataka, povjesničari se slažu da je zaista postojao. Njegovo ime spominje papa Ivan X. u spisima o crkvenom saboru u Splitu 925. godine, nazivajući ga kraljem. To je glavni razlog zbog kojeg se ta godina uzima kao godina njegove krunidbe iako ne postoji konkretan dokaz o samom činu krunidbe. Da je okrunjen na Duvanjskom polju potječe od Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je to iščitao iz Ljetopisa popa Dukljanina. No, on spominje nekog Svatopluka. Valja uzeti u obzir kako su se u to doba koristili mitovi iz naše povijesti kako bi pobudili nacionalnu svijest. Index iz rubrike “dogodilo se na današnji dan” (ako se uopće dogodilo).

kralj Tomislav povijest

Ne ponovile se

Top 30 najgorih odluka u povijesti

Infotainment kanal WatchMojo, koji se bavi uglavnom pop kulturom, ovaj put na isti način na koji radi liste se pozabavio najgorim odlukama u povijesti. Među njima se nalazi Hitlerov (i Napoleonov) napad na Rusiju, netestiranje Titanica, invazija u Zaljevu svinja, Churchillov napad na Galipolje, bitka u Little Bighornu, četvrti Križarski rat, nuklearna katastrofa u Černobilu, eskaliranje rata u Vijetnamu, napad na Irak, odluka Austrougarske da proglasi rat Srbiji, a u prvih pet se našao i rat u Ukrajini, napad na Pearl Harbor kojim je Japan uveo SAD u Drugi svjetski rat, a kao najveću grešku navode Mirovni sporazum u Verseillesu, kojim su Njemačkoj zadali prestroge sankcije, a koja je dovela znamo već koga na vlast.

povijest

130 tisuća poginulih