Kako je prelazak s plina na klimu smanjio troškove grijanja cijelog stana

Kad staviš sve na papir i funkcionira

Kako je prelazak s plina na klimu smanjio troškove grijanja cijelog stana

Tin Bašić za Zgradonačelnik kroz vlastiti primjer pokazuje kako je ulaganje u učinkovitiji sustav grijanja donijelo veću ugodu i racionalnije troškove. U stanu bez centralnog grijanja, koji se prije grijao plinskom peći samo u jednoj prostoriji, postupno je prešao na električni bojler i snažan klima-uređaj za grijanje. Od veljače 2024. klima grije gotovo cijeli stan, uz niže i stabilnije ukupne troškove energije, unatoč rastu cijena. Iako je početno ulaganje bilo značajno, učinkovitost, komfor i šire grijanje prostora pokazali su se kao jasna prednost.

grijanje klima uređaj Tin Bašić

Uzmu malo, daju puno

Dizalice topline: kako iz zraka dobiti toplinu

Dizalice topline su sustavi grijanja i hlađenja koji toplinu ne proizvode izgaranjem, nego je uzimaju iz okoliša – najčešće iz zraka – i prenose u prostor. Najraširenije su dizalice topline zrak–voda, koje uz relativno malu potrošnju električne energije mogu postići višestruko veću toplinsku učinkovitost. Najbolje rade pri nižim temperaturama grijanja, osobito u dobro izoliranim objektima i s podnim grijanjem. Iako je početna investicija veća, subvencije i niži troškovi energije čine ih dugoročno isplativim rješenjem za kućanstva, ali i veće poslovne objekte. Nacional

dizalice topline grijanje

Grijanje na strpljenje

Rizik od siromaštva raste, grijanje i dalje problem za tisuće stanovnika

U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine 21,7 posto stanovništva, odnosno oko 846.000 ljudi, bilo u riziku od siromaštva, više nego prethodnih godina. Prag rizika iznosio je oko 617 eura za jednočlano kućanstvo te oko 1300 eura za četveročlanu obitelj. Istodobno, 4,6 posto stanovnika (oko 178.000 ljudi) živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje zimi. Hrvatska je ispod EU prosjeka od 9,3 posto, ali lošija od Slovenije i Austrije. Danica

energetsko siromaštvo grijanje rizik od siromaštva

Puše i zimi

Prednosti i trendovi grijanja klima-uređajima: Učinkovitost i ušteda

Grijanje klima-uređajima (zrak-zrak toplinskim pumpama) postaje globalni standard zbog visoke energetske učinkovitosti. U umjerenim klimama moderni uređaji iz 1 kWh struje proizvode preko 5 kWh topline, što je znatno jeftinije od plina. Tehnologija je dokazano učinkovita čak i u Skandinaviji na -30 °C. Iako zahtijevaju pažljivo planiranje zbog estetike fasada i strujanja zraka, klime smanjuju troškove gradnje i emisije CO2. DW

grijanje klima uređaji

Kad radijator postane luksuzna roba

Energetsko siromaštvo u Europi: milijuni se griju – ako mogu

Nakon energetske krize potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu, udio stanovnika EU-a koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje porastao je na 9,2 %, odnosno više od 41 milijun ljudi. Energetsko siromaštvo snažno varira među državama – od 2,7 % u Finskoj do 19 % u Bugarskoj i Grčkoj, a još je izraženije u zemljama izvan EU-a poput Albanije i Sjeverne Makedonije. Problem proizlazi iz kombinacije visokih troškova energije, niskih prihoda i loše energetske učinkovitosti, uz ozbiljne posljedice za zdravlje. N1

energetsko siromaštvo grijanje

Zgrade nas deru, ali može i jeftinije

Stručnjaci: Energetska obnova i učinkoviti sustavi ključni su za smanjenje potrošnje energije u zgradama

Na konferenciji o održivom grijanju i hlađenju istaknuto je da hrvatske zgrade troše 40% ukupne energije, ponajviše na toplinu i rashladu. Stručnjaci poručuju da su najveće uštede moguće energetskom obnovom – izolacijom ovojnice, modernizacijom sustava te korištenjem obnovljivih izvora i toplana. Uštede nakon obnove mogu doseći 50–60%, a poboljšava se i udobnost te vrijednost objekata. Naglašena je važnost cjelovitog pristupa, primjera dobre prakse i odustajanja od čekanja subvencija. Predstavljen je priručnik koji daje konkretne smjernice za učinkovito i održivo grijanje i hlađenje u zgradama. Zgradonačelnik

grijanje hlađenje toplinska energija

Kad subvencije odu, svi traže sjekiru

Manje subvencija, viši računi: mnogi se vraćaju grijanju na drva

Početak listopada donio je hladnoću, ali i više troškove grijanja jer je Vlada smanjila subvencije za plin i struju. Kućanstvima će računi porasti prosječno devet eura mjesečno, pa se mnogi ponovno okreću ogrjevnom drvu čija je cijena ostala stabilna – oko 65 eura po kubiku. Dok jedni griju samo jednu sobu da uštede, drugi kombiniraju drva i plin. Stručnjaci pak upozoravaju da je drvo, iako jeftinije, ekološki i energetski neučinkovito grijanje. N1

grijanje grijanje na drva

Ili deblji novčanici ili deblji popluni

Od 800 do 3700 eura godišnje: koliko će kućanstva izdvajati za grijanje ove zime

Sezona grijanja od 1. listopada donosi više cijene zbog rezanja subvencija, a razlike među energentima nikad nisu bile izraženije. Najpovoljnije ostaje grijanje preko gradske toplane s prosječnih 800 eura godišnje, dok je plin oko 1200, drva 1300, a peleti 1064 eura. Lož ulje i ukapljeni plin stoje znatno više – 1747, odnosno 2369 eura. Najskuplja opcija daleko je električna energija s čak 3700 eura godišnje. Izbor energenta tako sve više znači i izbor životnog standarda. tportal

energenti grijanje

Staro grijanje, novi namet – toplinska revolucija na hrvatski način

Razdjelnici više nisu obavezni, ali stiže nova naknada za one bez njih

Novi Zakon o tržištu toplinske energije ukinuo je obavezu ugradnje razdjelnika topline, no uveo je naknadu za one koji ih nemaju. Visinu naknade tek će odrediti pravilnik, a prikupljeni novac uplaćivat će se na račun suvlasnika zgrada. Kritičari ističu da je ugradnja razdjelnika bila ekonomski neisplativa te da je cijela priča od početka bila sporna, uz sumnjive poslovne poteze i netransparentne odluke. Dok su nekima računi s razdjelnicima rasli, drugima su padali, a sad se uvodi novi model poticanja učinkovitosti grijanja—ili, kako neki kažu, još jedan namet. tportal

grijanje razdjelnici toplinska energija

Njima ostaje samo ljubav da ih grije

U Hrvatskoj se zimi u kućama smrzava 239.000 ljudi

Tako proizlazi iz podataka Europskog statističkog ureda prema kojima predlani 10,6 posto stanovnika Europske unije nije moglo primjereno zagrijati svoj dom. To je 1,3 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je tu i dalje ispod EU prosjeka sa 6,2 posto stanovnika. Najviše ih je u Španjolskoj i Portugalu (oko 20 posto), a najmanje u Švicarskoj, Luksemburgu, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Estoniji. Danica

energetsko siromaštvo grijanje smrzavanje

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

Danska energija grijanje more

Kad staviš sve na papir i funkcionira