Kako preživjeti rad na plus 30: Od sladoledara do hitne pomoći - Monitor.hr
30.07. (11:00)

A kako je tek bauštelcima?

Kako preživjeti rad na plus 30: Od sladoledara do hitne pomoći

Tijekom toplinskih valova poslodavci imaju zakonsku obvezu zaštititi zdravlje radnika. Na temperaturama iznad 26 °C preporučuju se zaštitne mjere, iznad 30 °C one postaju obvezne (poput labavijeg dress codea i kliznog vremena), dok se prostorije s više od 35 °C smatraju neprikladnima za rad. Ipak, odsustvo zbog vrućine ne postoji, a samovoljni odlazak s posla može donijeti otkaz. Dok vlasnici slastičarnica radije trpe vrućinu kako bi poslužili kasnovečernje goste, radnici u hitnim službama i bolnicama podnose najveći teret jer zbog povećanog opsega posla jedva stignu napraviti pauzu. DW


Slične vijesti

20.08. (11:00)

Rad spolova

Podjela rada po spolu starija je nego što se mislilo, čini se

Fosilizirani otisci stopala osam mužjaka vrste Paranthropus boisei, pronađeni u Keniji i stari 1,4 milijuna godina, sugeriraju da je spolna podjela rada postojala još u ranom pleistocenu. Izostanak žena i djece na tom putovanju uz obalu jezera Turkana ukazuje na to da su mužjaci obavljali posebne zadatke poput lova ili obrambenih patrola. Najnovije 2D i 3D analize otisaka, objavljene u časopisu PNAS, otkrivaju i da su ti drevni srodnici ljudi bili znatno viši i krupniji nego što se ranije smatralo, što otvara nova pitanja o razlozima njihova izumiranja. Mreža

05.05. (12:00)

Nekad polja, danas platforme

Živimo da bismo radili, a radnička prava postala su individualna odgovornost i rizik

Više nije pitanje imate li posao nego koji posao i kako ga obavljate, jeste li privremeno ili povremeno zaposleni, imate li pravo na godišnji odmor, jeste li kreditno sposobni, možete li osigurati stambeno pitanje... za Prvi maj na tportalu su razgovarali s Teom Škokić iz IEF-a: Ako je rad do polovice prošlog stoljeća uglavnom bi vezan za obitelj i lokalnu zajednicu, nakon toga u socijalizmu za kolektiv i širu društvenu zajednicu, danas je on individualiziran tako da sami snosimo odgovornost da ga nađemo i zadržimo. Većina ljudi i dalje radi u relativno stabilnim oblicima zaposlenja, posebice u javnom sektoru, no nemali je broj ljudi koji rade na određeno, sezonski ili kroz različite fleksibilne angažmane – kaže, uz naznaku da sve više postaje prekaran, a promjena paradigme samog rada zbog kojeg gubi svoj moralni i institucionalni okvir. Posebno su ugroženi mladi i strani radnici koji se suočavaju s kršenjem prava i izolacijom.

29.03. (21:00)

Nek si sami zarade za penziju

Europa u raljama demografske zamke: Održivost mirovina na kušnji

Europski mirovinski sustavi suočavaju se s krizom zbog produljenja životnog vijeka i pada nataliteta. Dok starije generacije očekuju stečena prava, teret financiranja pada na mlade koji rade dulje uz veće doprinose, gubeći vjeru u vlastitu mirovinsku budućnost. Države reagiraju različito: Skandinavija veže mirovinu uz životni vijek, Francuska se bori s nasilnim prosvjedima zbog podizanja dobne granice, a istočna Europa zamrzava isplate. Stručnjaci upozoravaju da međugeneracijski jaz potiče populizam, dok rješenja poput australskog imovinskog cenzusa ili japanskog produljenog rada ostaju radikalne alternative za Europu. Moje vrijeme, Nacional

16.01. (12:00)

Uštedjeli na plaćama, potrošili na statistici

EU izgubila 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga u samo tri godine

Prema podacima Eurostata, države EU izgubile su oko 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga između 2021. i 2023., gotovo tri puta više nego što ih je istim procesom stvoreno. Najveći neto gubitak zabilježila je Njemačka (50.000), dok su Poljska i Mađarska među najpogođenijima relativno gledano. Iznimke su Irska, Češka i Španjolska, gdje je outsourcing donio neto rast zaposlenosti. Glavni motiv preseljenja je ušteda troškova rada, a većina poslova seli se unutar EU-a ili u Indiju. Poslovni

11.01. (23:00)

Skrolati, to znaju

Hrvatski studenti žele raditi na daljinu, ali im nedostaju ključne digitalne vještine

Novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija na uzorku od 1200 hrvatskih studenata pokazuje da većina priželjkuje rad na daljinu, uključujući rad za inozemne poslodavce iz Hrvatske. Digitalni i hibridni modeli rada percipiraju se kao poželjni i motivirajući, uz bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Međutim, razina digitalnih kompetencija uglavnom se svodi na osnovne alate, dok tržište sve više traži znanja iz područja programiranja, analitike podataka, AI-ja i kibernetičke sigurnosti. Istraživanje upozorava na ozbiljan nesrazmjer između ambicija i stvarne pripremljenosti. Index

15.08.2025. (12:00)

Od rada se živi, od doplatka preživljava

Njemačka: Minimalac donosi više od socijalnog doplatka čak i u najgorim scenarijima

Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal

10.06.2025. (21:00)

Rad do groba – sad i službeno preporučeno

Svjetska banka tvrdi da Hrvati “prekratko rade i prerano idu u mirovinu”

Svjetska banka predlaže Hrvatskoj niz mjera za održiviji mirovinski sustav, uključujući postepeno podizanje dobi za umirovljenje na 72 godine. Ističu da Hrvati prekratko rade, što stvara pritisak na sustav. Među prijedlozima su i obavezna isplata iz drugog stupa, ranije prijevremeno umirovljenje te bolje usklađivanje i pravedniji izbor mirovina. Analiza pokazuje kako bi podizanje dobi za umirovljenje najviše doprinijelo stabilnosti sustava, dok trenutno kratki radni vijek i brojni izuzeci pogoršavaju omjer radnika i umirovljenika. N1

20.05.2025. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

02.05.2025. (22:00)

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal