“Zabilježen je povećan broj slučajeva depresije, anksioznosti, teškoća u učenju, poremećaja u ponašanju, samoozljeđivanja i suicidalnosti”, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, na predstavljanju edukativne kampanje o mentalnom zdravlju djece i mladih. Potrebno je destigmatizirati problem mentalnog zdravlja i omogućiti pomoć. Najugroženiji su adolescenti, kaže. Akademik Davor Miličić primijetio je kako mladi ljudi hodaju ulicom sa slušalicama i kapuljačama, koji su evidentno otuđeni, osamljeni, kojima nedostaje komunikacija i koji traže u digitalnom svijetu ono što nemaju u realnom kontaktu. Uvode se psihološki timovi u domove zdravlja, dispanzeri za mentalno zdravlje… Klikaj
Postoje dvostruka značenja naizgled nevinih emotikona koje bi tinejdžeri mogli koristiti za slanje tajnih poruka. Kokain se opisuje pahuljicom, snjegovićem ili crnom kuglom s brojem 8 ( ❄,☃️,🎱). Kada mladi pišu o marihuani, koriste emotikone stabla, lista ili grane (🌳,🍃,🌿). Kad su u pitanju 18+ značenja, požuda se simbolizira emotikonom plamena, znojenja ili vraga (🔥,🥵,😈), dok je oralni seks predstavljen simbolima mozga ili jezika (🧠,👅). Određene genitalije, ovisno o spolu, označene su patlidžanima, hrenovkama, trešnjama ili breskvama (🍆,🌭,🍒,🍑). Analni seks označava se emotikonom krafne (🍩). Index
Mlađe generacije, posebice generacija Z, sve više odbacuju tradicionalnu karijeru u korist poduzetništva. Motivirani iskustvima svojih roditelja, koji su često radili prekovremeno za stabilnost, mladi radije biraju nesigurnost i kreativnost vlastitog biznisa. Prema istraživanjima, čak 78 % pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog posla najbolji izbor. Stručnjaci navode da su globalne krize, digitalizacija i promjene u vrijednostima oblikovale njihov odnos prema radu, prioritetima i novcu, zbog čega sve češće biraju fleksibilnost umjesto korporativne hijerarhije. Lider
Najčešći način upoznavanja u Hrvatskoj za generacije rođene između 1971. i 1980. godine su izlasci u kafiće, noćne klubove i diskoteke, no kod mlađih je generacija ta navika u padu. S druge strane, upoznavanje preko Interneta višestruko je poraslo u posljednje vrijeme. Među rođenima između 1991. i 1995. godine gotovo svaki deseti par upoznao se preko Interneta. Parovi u Hrvatskoj i dalje se često upoznaju preko prijatelja (22%). U Finskoj i UK online su već najčešći ili jedan od najčešćih načina upoznavanja. Bug
Novo istraživanje The Timesa pokazuje da su mladi danas konzervativniji u pogledu seksa i veza nego prethodne generacije. Samo petina generacije Z brak smatra nevažnim, dok je broj onih koji prakticiraju povremeni seks ili nezaštićene odnose drastično pao u odnosu na milenijalce. Istovremeno, generacija Z ima progresivne stavove o transrodnim pravima – većina podržava pravo trans osoba na korištenje ženskih toaleta i odjela te omogućavanje djeci da izraze svoj rodni identitet u školama. Index
Sve više mladih Europljana seli u potrazi za boljim poslom i životnim uvjetima. Prema Eurostatu, 14,2 % ih živi izvan zemlje rođenja, a glavni razlog su niske plaće i nesigurno tržište rada. Hrvatska bilježi usporavanje iseljavanja, dok su Italija, Slovenija i Portugal pod većim pritiskom. Mladi iz BiH i Sjeverne Makedonije masovno traže izlaz iz korupcije i loših prilika. Mobilnost unutar EU-a raste uz programe poput Erasmusa, dok mladi migranti izvan bloka često zapinju u socijalnoj marginalizaciji. HRT
Prije emisije na Fejsu stranice od emisije objavili su prilog u kojem su razgovarali s danas poznatim medijskim licima, a koji su kao srednjoškolci sudjelovali u Parlaonici – Bornom Sorom iz News Bara i Dorijan Klarić, sada novinar i TV voditelj. U samoj emisiji srednjoškolci Domagoj Praljak i Laura Begić podijelili su svoje mišljenje o nizu aktualnih tema: Mladi su zabrinuti za budućnost, ali ne odustaju. Demografski pad prijeti društvu, politika ih zanima, ali ne vide karijeru u njoj. Školstvo ne rješava ključne probleme kritičkog mišljenja. Društvene mreže su nužnost, ali i utočište za nasilnike. Roditelji ih previše nadziru, što narušava povjerenje. Ratovi su dokaz da ideali ne smiju pasti. Papirologija je važnija od ljudi, a zapošljavanje i dalje izazov. Stariji dominiraju politikom, a mladima se ne daje prilika. Iako mnogi žele iskusiti život vani, neki ipak planiraju povratak jer vide poboljšanja u Hrvatskoj. HRT
Brza hrana pogađa sustav nagrađivanja u mozgu koji uključuje zadovoljstvo i tjera nas da za njom više žudimo. Stvara se ovisnost. Slično je sa zaslađenim pićima koja su u velikoj količini, štetna. Takva ovisnost nerijetko vodi do kardiovaskularnih bolesti. Radi prevencije, nedavno su obiteljski liječnici na preglede počeli pozivati starije od 40 godina. Mladi su sve češće ovisni o ljepoti. Savršen izgled, pomlađivanje te različite korekcije nerijetko vode do teških stanja. U suterenima ili iznajmljenim stanovima nestručno i neprovjerenim sredstvima se rade te operacije, uzmu se novce, pokušaju proljepšati i onda dobijemo djevojčice, nažalost, koje imaju hrenovke umjesto usana – rekli su zdravstveni stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Harm Reduction Forum u Tuheljskim toplicama. HRT
Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW
Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona u sklopu novog kruga porezne reforme kojom se, među ostalim, ukida fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina. Zbog te olakšice poslodavci mladima nisu trebali plaćati doprinos na zdravstveno osiguranje te im je bio smanjen ukupan trošak rada. Fiskalna olakšica ukida se s prvim danom 2025. godine, ali svi oni koji olakšicu koriste, iskoristit će je do kraja, odnosno do isteka zakonskog roka od pet godina. Posljednjih tjedana medijskim istupima poslodavci pritišću Vladu da odustane od ukidanja fiskalne olakšice poslodavcima koji zapošljavaju mlade. Mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno će biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav – rekli su iz Udruge Glas poduzetnika. Faktograf