Kako znanost i društvena jednakost utječu na broj ateista? - Monitor.hr
27.04.2015. (21:48)

Blagostanje ubija Boga

Kako znanost i društvena jednakost utječu na broj ateista?

U svijetu je 13 posto ateista, kojih većina živi na jugoistoku Azije, a u Europi ih je 20 posto, no broj ateista nije stabilan i ovisi o parametrima kao što su znanstvena razina i društvena jednakost, piše francuski liječnik Didier Raoult u članku za portal Le Point. Prema istraživanjima 93 posto članova Akademije znanosti Sjedinjenih Država izjašnjava se ateistima, dok ih je u cjelokupnoj američkoj populaciji 15 posto. Nedavno istraživanje uspostavilo je vezu između ateizma i društvene jednakosti. Što je u zemlji veća društvena jednakost (Francuska, Švedska) to je u njoj više ateista, pokazao je Eurobarometar 2005. Dnevnik.hr


Slične vijesti

01.04.2017. (16:29)

Ili ili

Vrlo religiozni i ateisti najmanje se boje smrti

Smrti se najmanje boje ljudi koji jako vjeruju, ali i ateisti koji ne vjeruju, pokazalo je novo znanstveno istraživanje.
Iz ranijih studija uglavnom se moglo zaključiti da se smrti ponajmanje boje religiozni ljudi, što je bilo u skladu s očekivanjima jer se religioznost, sa svojim obećanjem zagrobnog života, standardno smatra univerzalnim rješenjem za problem smrti. U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Religion, Brain and Behavior tim znanstvenika pod vodstvom dr. Jonathana Jonga sa Sveučilišta Coventry sustavno je pregledao 100 relevantnih radova u kojima je sudjelovalo oko 26.000 sudionika. Newsweek, Daily Mail

10.09.2015. (22:13)

Vatra uma

"Svi znanstvenici bi trebali biti militantni ateisti"

“Zbog samih sebe i svoje djece da ne smijemo dopuštati vladama, bilo totalitarnim, teokratskim ili demokratskima da prihvaćaju, podupiru, provode ili na bilo koji način legitimiziraju suzbijanje propitivanja zbog zaštite ideja koje se smatraju ‘svetima’. 500 godina znanosti je oslobodilo čovječanstvo okova prisilnog neznanja. Ako se zbog toga nekoga naziva ‘militantnim ateistom’, onda se ni jedan znanstvenik ne treba stidjeti te etikete”, piše teoretski fizičar Lawrence M. Krauss. New Yorker

15.02.2015. (10:15)

Tako im ništa pomoglo

Koliko je (ne)vjernika među liderima europskih država?

Suprotno grčkoj pravoslavnoj tradiciji premijer Aleksis Cipras je funkciju preuzeo položivši sekularnu zakletvu. Umjesto na Bibliju prisegnuo na grčki ustav, upravo zbog svojeg ateističkog uvjerenja. Svojim je potezom šokirao mnoge, budući da je došao na najvišu državnu dužnost unatoč činjenici da ne vjeruje u Boga, što je prema portalu Quartz’s veoma rijetka pojava među svjetskim liderima. Analizirajući vijesti i javne izjave lidera ovaj je portal došao do spoznaje kako su u Europi na ključnim liderskim funkcijama uglavnom vjernici, dok su na čelu najmanje tri zemlje ateisti. Uz Ciprasa kao nereligiozni spominju se još hrvatski premijer Zoran Milanović i francuski predsjednik Francios Hollande. T-Portal