Kalinjingrad, Putinova enklava usred Europe - Monitor.hr
01.04.2015. (07:06)

Na zapadu

Kalinjingrad, Putinova enklava usred Europe

Kalinjingrad, grad i regija sa 600 do 700 tisuća stanovnika, najeuropejskija je ruska regija, doduše samo geografski. Upravo tamo Rusija je održala vojne manevre kao odgovor na najavu instaliranja proturaketnog štita u susjednim zemljama. Hoće li Kalinjingrad, kojemu su poslije raspada SSSR-a početkom 90-ih godina proricali perspektivnu sudbinu ruskog Hong Konga, ponovno postati hladnoratovsko strašilo za zemlje u okruženju ili, pak, najranjivija utvrda ruske države? Jutarnji


Slične vijesti

13.06. (18:00)

Na njihovu štetu

Ruski gubici u ratu u Ukrajini prešao brojku od milijun ljudi, visoka je to cijena za agresiju

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index

05.05. (12:00)

Nemoj brate na tu stranu

Starešina: Zašto je objavljen Putinov razgovor s ruskim i srpskim patrijarsima

Je li Porfirije znao da u Kremlju s predsjednikom Putinom i patrijarhom Kirilom zapravo snima promidžbeni spot ‘ruskoga svijeta‘ koji će biti objavljen ne samo kao transkript već i kao video? Irelevantno je i je li Vučić znao ili je tek naslućivao. Važno je da su Putin i Kiril preko Porfirija odlučili javno pokazati čija je Srbija u novome poretku. I važan je trenutak u kojemu su to Putin i Kiril učinili, demonstriravši potpuno jedinstvo ruske države i Ruske pravoslavne crkve. Učinili su to u vrijeme kada rusko-američki razgovori o mirovnome sporazumu u Ukrajini postavljaju šire temelje novoga svjetskog poretka u kojemu Rusija nastoji osigurati svoju ulogu na starim temeljima velikoruske politike.

Kao što je Porfirije obećao, Vučić će 9. svibnja u Moskvu. Jer ne može odbiti. I Milorad Dodik će u Moskvu. Jer nema kamo. A možda se i ne vrati. Jer možda neće imati kamo nakon što su zapadni protektori počeli isključivati Republiku Srpsku s financijskih aparata. Višnja Starešina za Lider

06.04. (09:00)

Ali tamo, za pet godina

Njemački obavještajci: Rusija se priprema za veći rat

Njemački vojni i obavještajni vrh sve glasnije upozorava na trajnu prijetnju iz Rusije, koja do kraja desetljeća planira biti spremna za veliki konvencionalni rat. Iako nema znakova neposredne invazije na NATO, ruske snage bi već sada mogle izvesti ograničenu vojnu akciju. Unatoč sankcijama, ruska ratna industrija raste, a vojska se intenzivno oprema i regrutira. Nijemci očito više ne žele ponoviti pogreške iz prošlosti i sad zvone na uzbunu dok je još struja. DW

30.03. (16:00)

Kad led popusti, pritisak raste

Kina jača prisutnost u Arktiku, dok se led i geopolitika tope

Kina intenzivira svoju prisutnost u Arktiku, koristeći ledolomce i suradnju s Rusijom kako bi osigurala trgovačke i energetske interese. Zbog ubrzanog topljenja leda, otvaraju se nove pomorske rute, uključujući Sjeveroistočni prolaz uz Rusiju, koji bi mogao biti ključan za kineski uvoz plina. SAD i saveznici zabrinuti su zbog geopolitičkih posljedica, dok bogati resursi regije dodatno povećavaju napetosti. Uz sve to, vojna aktivnost Kine i Rusije u regiji raste, čime Arktik postaje novo poprište globalne strateške utakmice. DW

28.03. (08:00)

A baš smo se nadali mirnom desetljeću

Njemačka upozorava: Putin ne misli stati

Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal

26.03. (20:00)

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW

23.03. (13:00)

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

14.03. (08:00)

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

24.02. (11:00)

Svi bi se danas samo širili

Tri godine rata u Ukrajini: NATO je bio samo izgovor, jasno je da Rusija želi obnoviti teritorij iz doba imperija

Tonči Tadić: Nakon tri godine zorno je jasno kako Rusija ne može zauzeti Ukrajinu. Oni su u čitavoj 2024. uz potrošnju oko 200 tisuća što mrtvih, što ranjenih vojnika i par tisuća oklopnih vozila i tenkova zauzeli površinu grada Zagreba. Ukrajina radi manjka oružja ne može provesti nekakve sveobuhvatne operacije oslobađanja svog teritorija, iako je 2022. godine vratila oko 35 posto okupiranog teritorija. Tome pridodajmo proboj na Kursk. Ovim tempom Rusima bi za pobjedu trebalo 150 godina i cijela muška populacija Kine. Rat nije počeo radi najavljenog ukrajinskog ulaska u NATO, nego zato što Rusija nikada ne može obnoviti Ruski imperij bez Ukrajine i Bjelorusije. Te tri države su bile temelj stvaranja Sovjetskog saveza i Putin želi Ukrajinu natrag. tportal

21.02. (09:00)

Kad ti Putin drži lekciju o demokraciji

Rusija traži izbore u Ukrajini: pokušaj delegitimizacije Zelenskog i strateška igra Kremlja

Rusija tvrdi da Volodimir Zelenski nema legitimitet jer Ukrajina nije održala predsjedničke izbore 2024., no ratno stanje to zabranjuje. Unatoč tome, Zelenskog podržava većina Ukrajinaca i zapadnih saveznika, dok Moskva forsira izbore kako bi oslabila Ukrajinu i potencijalno smijenila predsjednika. Američki predsjednik Donald Trump preuzeo je rusku retoriku, napada Zelenskog i želi brzo rješenje sukoba, navodno i zbog Nobelove nagrade za mir. Ukrajinski izbori zasad su pravno i logistički nemogući, ali Rusija nastavlja koristiti ovu temu za propagandu i razdor. Osim pravnih prepreka, organizacija izbora otežana je zbog 700.000 vojnika na bojišnici i milijuna izbjeglica diljem Europe. Održavanje izbora moglo bi produbiti podjele u zemlji i dodatno destabilizirati Ukrajinu, što bi išlo u korist Rusiji. tportal