Kamate nam uzimaju do 4 posto BDP-a - Monitor.hr
01.05.2015. (16:10)

Lagano grickamo glavnicu

Kamate nam uzimaju do 4 posto BDP-a

I dok se Vlada hvali mjerama koje bi trebale stvoriti dojam da se odlučno krenulo u reforme, makroekonomske brojke i dalje svrstavaju Hrvatsku u vrh negativnih europskih statistika. Tako smo jedna od zemalja s najvećim rastom duga opće države u razdoblju od 2011. do 2014. godine te u “biranom društvu” članica EU-a s najvećim deficitom. Ono što Hrvatsku također izdvaja u negativnom smislu su i visoki rashodi za kamate na dug. Slobodna


Slične vijesti

28.10.2022. (17:00)

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni

26.10.2022. (22:00)

Pošto 100 eura? Skupo!

Nema više jeftinog novca: Hrvatska se zadužuje uz 4,1 posto kamata, Mađarska 11, Poljska 8

Ovoga tjedna očekuje se povećanje ključne eurske kamatne stope za daljnjih 0,75 posto, čime će se kamate na depozite koje poslovne banke drže u središnjim bankama dići na 1,5 posto, a kamate po kojima banke posuđuju novac na 2,25 posto. Ovaj ponedjeljak prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice bili 4,1 posto, talijanske 4,6 posto, slovenske 3,6 posto, slovačke 3,7 posto, a njemačke 2,4 posto! Države izvan eurozone prolaze još lošije pa su prinosi na mađarski javni dug gotovo 11 posto, poljski preko 8 posto, a nisko zadužene Češke 6 posto. Hrvatska je svoju težinu posljednji put testirala u srpnju, i to na domaćem tržištu, gdje je na 10-godišnju obveznicu postigla kamatu od 3,375 posto. Tri mjeseca prije, u travnju, tri milijarde eura teška desetogodišnja obveznica prošla je uz 2,95 posto, a još na proljeće prošle godine hvalili smo se rekordno jeftinim zaduženjem od 1,1 posto. Da se ministar financija Marko Primorac zadužuje ovaj tjedan, morao bi potpisati barem 4,1 posto. Poslovni dnevnik (prenosi iz Večernjeg).

08.02.2022. (09:00)

Kraj ere jeftinog zaduživanja

Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj

Hrvatska država se na domaćem tržištu zadužila za milijardu eura kako bi refinancirala dugove koji su nastali 2017. i 2019. Dvije stare obveznice tako su otplaćene jednom novom na rok od 8 godina te prinosom do dospijeća od 1,39 posto i kamatom od 1,25 posto. Obveznica iz 2019. izdana je uz kamatu od samo pola posto, zahvaljujući činjenici da je plasirana u eri negativnih kamata u Europi, kojoj po svemu sudeći dolazi kraj. Državni proračun više ne može računati na to da će novim obveznicama ostvarivati velike uštede na kamatama, već bi one ponovno mogle doći na razine od 5 do 6 posto. Jednom kad Europska središnja banka krene podizati kamatne stope kako bi se borila sa sve višom inflacijom, koja je u eurozoni u studenom dosegnula rekordnih 5,1 posto, kamate na obveznice nesumnjivo će porasti, što će otežati otplatu duga. T-portal…

19.09.2021. (19:00)

Dogovorena konverzija

Hrvatska od 2023. godine uvodi euro. Što će biti s kamatama na kredite?

Tijekom iduće godine krenut će se s dvojnim prikazivanjem cijena, u kunama i eurima. Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, fiksni tečaj konverzije kuna u eure bit će 7,53 kune. Po tom tečaju će se automatski pretvoriti štednja i krediti u poslovnim bankama. No, što će biti s ugovorenim kamatama? Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku, tvrde iz HNB-a. Novi List

21.05.2021. (12:00)

Inflacija lagano budi strah da završava era niskih kamata

Novca u financijskom sektoru ima dovoljno, a vjerojatno i kod znatnog dijela stanovništva, čija je štednja posljednjih godinu dana rekordno rasla jer nije bilo putovanja, rekreacija, posjeta restoranima i kafićima, nije bilo kulturnih i sportskih zbivanja i općenito stvari koje život čine zanimljivijim i ugodnijim. No, osim robe i usluga, zbog čijih se cijena još ne pale alarmi za uzbunu, druga je stvar s cijenama nekretnina, koje žive neki svoj samostalni život. A one rastu izvan svih očekivanja ne samo kod nas nego svuda u svijetu, čime samo pridonose dodatnoj nervozi o budućoj inflaciji. Večernji…

11.09.2019. (11:00)

Kamate na oročenu štednju blizu nuli, banke najavljuju mogućnost negativnih kamata – da građani plaćaju banci što im čuva novac

07.06.2019. (20:00)

Europska središnja banka (ECB) namjerava zadržati postojeće kamatne stope barem do sredine 2020. Ključna kamatna stopa zadržana je na nula posto i nepromijenjena je od ožujka 2016. godine.

06.06.2019. (10:30)

Bakina debela čarapa

Kamate na kredite će padati – jer stanovništvo Hrvatske stari

Starenje utječe na kamatne stope jer su starije generacije uglavnom neto štediše i imaju konzervativni pristup prema novcu. Sve je više starijeg stanovništva, štedi se, novca ima. S druge strane su mladi i radno sposobni koji troše, zadužuju se i dižu kredite. Ako je više neto štediša, onda je ponuda novca veća, a zbog manje potražnje novca, kamate padaju – pojasnio je ekonomski analitičar Velimir Šonje novi fenomen. Inače, već sada Hrvatska ima povijesno niske kamatne stope na stambene kredite od oko 3 posto, a do kraja godine ima još prostora za njihov pad. 24 sata…