Inflacija lagano budi strah da završava era niskih kamata - Monitor.hr
21.05.2021. (10:00)

Inflacija lagano budi strah da završava era niskih kamata

Novca u financijskom sektoru ima dovoljno, a vjerojatno i kod znatnog dijela stanovništva, čija je štednja posljednjih godinu dana rekordno rasla jer nije bilo putovanja, rekreacija, posjeta restoranima i kafićima, nije bilo kulturnih i sportskih zbivanja i općenito stvari koje život čine zanimljivijim i ugodnijim. No, osim robe i usluga, zbog čijih se cijena još ne pale alarmi za uzbunu, druga je stvar s cijenama nekretnina, koje žive neki svoj samostalni život. A one rastu izvan svih očekivanja ne samo kod nas nego svuda u svijetu, čime samo pridonose dodatnoj nervozi o budućoj inflaciji. Večernji


Slične vijesti

Jučer (09:00)

Statistika

Inflacija pojela veliki dio povišica, ako se tako nastavi, besparica će zahvatiti većinu zaposlenih

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 7333 kune i u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec porasla je za respektabilnih 6,8 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, koja je u studenom dosegnula 4,8 posto, realni rast iznosio je znatno skromnijih 1,9 posto. Drugim riječima, od prosječne povišice koja je iznosila 470 kuna inflacija je pojela čak 340 kuna. Iako je nominalni rast plaća još uvijek viši od inflacije, trend rasta cijena već mjesecima ozbiljno nagriza kupovnu moć građana. T-portal

08.01. (13:00)

Tko se ne bude bavio inflacijom, ona će se baviti njime

Šajatović: Biznis između čekića i nakovnja – inflacije i recesije

Tko hoće utjehu, može se zadovoljiti izjavama da će se rast cijena, koji je sada na oko pet posto, smiriti ‘u drugom polugodištu 2022.’. Nažalost, mnogi se sjećaju hrvatske recesije nakon 2009. godine. I tada su iz vlasti poručivali da će sve biti u redu ‘u drugom polugodištu’. I tako šest godina zaredom. Razumljivo je da danas čelnici vlada i centralnih banaka ne žele podgrijavati inflacijska očekivanja. No, mudriji su naučili čitati i između redaka. Opreza nikad dosta! Pojednostavnjeno, inflaciju je korona samo probudila. Globalna ekonomija odavno je pregrijana. Globalni dug, kojim se zadnjih godina loži rast BDP-a, čak je 3,5 puta veći od godišnjega svjetskog BDP-a. Kapitalizam je žilav i prilagodljiv sustav pa ne treba isključiti mogućnost da svjetski politički i financijski centri moći nađu rješenje kako da se inflacija svede u prihvatljive okvire, održi solidan rast i spriječi financijski slom. Ako u tome uspiju, svaka im čast. Ipak, izglednije je da će se birati između inflacije i recesije. Miodrag Šajatović za Lider.

22.12.2021. (10:00)

Birtić: Inflacija grize sve jače, a dionice su jako prenapuhane

Što Hrvat radi da se zaštiti od inflacije ili, općenito, želeći investirati – piše i u vjestici uz ovaj tekst – tuče lovu u ciglu, u kvadrate. Ali tu je potres stvarno napravio ozbiljan kaos. Onemoćala aristokracija se toliko svježe sjeća da je u centru Zagreba, ako je uopće prodavala, mogla prodati praktično po koliko je htjela, i sad stanove od kojih neke osiguravatelji uopće ne žele osigurati nevoljko prodaje po dva soma za kvadrat ili nešto manje. A kvalitetno građene kupuju Dalmoši, vlasnici apartmana, općenito ljudi čiji posao dobro ide, potom digitalni nomadi, te na kraju turisti koji slete u Zagrebu, kao ništa plate Uber do Zadra ili Šibenika, pa im na godišnjem sine da je super zarađivati američku ili britansku plaću, a jesti hrvatsku hranu i piti hrvatsku kavu – piše Tomislav Birtić za Express.

18.12.2021. (06:55)

Projekcije inflacije: Bliži se kraj ere jeftinog novca

30.11.2021. (19:00)

Idu gore svakako

Usklađivanje mirovina iza ugla: Koliko bi mogle rasti u 2022. godini?

Usklađivanje ili indeksacija mirovina događa se dvaput na godinu, 1. siječnja i 1. srpnja, a isplate se uobičajeno događaju s dva mjeseca zakašnjenja kroz zaostatke. Usklađuju se prema inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih, a uspoređuje s prethodnim šestomjesečnim periodom. Po slobodnim proračunima inflacija bi mogla prouzročiti rast od 1,9 %, no jasni podaci bit će poznati tek početkom godine kad se sazna stopa inflacije za studeni i prosinac. Mirovina.hr

11.11.2021. (10:00)

Vujčić o skoku cijena nekretnina: To može zaustaviti samo rast kamata na kredite

Teško je pretpostaviti da ne postoji direktna veza monetarne politike s ovim rastom cijena. Vrlo niske kamatne stope omogućavaju jeftinije zaduživanje za kupovinu nekretnine, a s druge strane potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine. Ne vidim neki odgovor na ovaj rast cijena nekretnina dok se cijena novca, odnosno kamatnih stopa, ne promijeni – izjavio je guverner Vujčić. Dodao je i kako su se stvarne i percipirane stope inflacije u Hrvatskoj posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, slično kao što je to bilo i 2008. godine, samo što je ovog puta to razilaženje još oštrije, te bi se, prema sadašnjim očekivanjima, stopa inflacije u idućoj godini trebala zadržati oko 2,2 posto. Novi list

31.10.2021. (18:00)

Tko se boji inflacije još?

Ovo su dobitnici i gubitnici inflacije: Umirovljenici i štediše neće biti sretni

Pandemija je u proteklih godinu i pol dovela do niza ekstremnih situacija u svjetskom gospodarstvu. Unatoč tome što se u početku činilo da je riječ o kratkoročnim problemima, sada se čini da će oni vjerojatno trajati dugoročno. Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim, dioničari su u određenoj mjeri zaštićeni od inflacije. Vlasništvo nad nekretninama također je dobra zaštita od inflacije, jer s vremenom zadržava vrijednost. Kupnja dionica koje se mogu pohraniti, poput zlata, također dobra zaštita od inflacije. U vrijeme inflacije gubitnici uključuju štediše, jer novac koji iz godine u godinu stavljaju „sa strane“ postupno gubi vrijednost. Inflacija također negativno utječe na imovinu umirovljenika. Ulagači u obveznice obično su u nepovoljnijem položaju u vrijeme inflacije, kao i za nositelje kredita, koji ga otplaćuju uz promjenjivu kamatnu stopu. Tportal

26.10.2021. (15:00)

Gašenje vatre

Prijeti li nam stvarno bauk hiperinflacije? Domaći stručnjak poklopio šefa Twittera: ‘Stvar će se smiriti u prvom kvartalu 2022., neće biti razloga za divljanje cijena’

Jack Dorsey bombastično je najavio inflaciju koja će promijeniti sve, no neki naši stručnjaci ne slažu se s njim, a među njima je i Ljubo Jurčićza koji kaže da bi jača inflacija mogla trajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., ako ne dođe dorazvoja novog soja virusa koji će uzburkati svijet. Smatra da je do inflacije došlo zbog nedostatka repromaterijala koji se otvaranjem više traži te zbog toga nastaju problemi u ekonomiji, a krivi prekid opskrbnih lanaca, cijenu prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoku cijenu energenata. Tportal

24.10.2021. (01:00)

Ne bi trebalo biti strašno (jako dugo)

Inflacija u deset slika

Indeks potrošačkih cijena u rujnu je dogurao do 3.3% (godišnje) i najviše je razine još od travnja 2013. godine, a inflacija nije predstavljala ozbiljan problem prije pandemije. Zapravo su, ironično, banke prije toga pokušavale izazvati inflaciju, ali bez uspjeha. Zatim je došla pandemija, ugasila potražnju, a onda je postepenim otvaranjem potražnja eksplodirala i to do mjere da lanci opskrbe nisu mogli pratiti. Kako je sve počelo, Index je izvadio grafikone iz podataka Državnog zavoda za statistiku:

  1. Inflacija je dugo bila negativna, čak i u siječnju ove godine.
  2. Radi se o rasprostranjenom fenomenu
  3. Hrvatska je negdje u sredini, europski prosjek
  4. Rast je dijelom uvjetovan efektima nakon locdowna
  5. Temeljna inflacija još uvijek nije toliko zabrinjavajuća
  6. Nisu samo hrana i energenti skuplji, iako ima robe koja je pojeftinila
  7. Indeks cijena veći za 2 posto: također rasprostranjen svugdje, koji neće biti baš lako za iskorijeniti.
  8. Poskupljenje hrane nije toliko dramatično, dugoročno gledano
  9. Najveći rast cijena ustvari bilježe poštanske usluge, cijene novina i časopisa, nakit i satovi, duhan, pa tek onda ulja i masti, jedina kategorija prehrane
  10. Najveći pad cijena bilježe mediji za snimanje, telefonska oprema, audio/video oprema, motorna vozila, obuća i odjeća…