Nema više jeftinog novca: Hrvatska se zadužuje uz 4,1 posto kamata, Mađarska 11, Poljska 8 - Monitor.hr
26.10.2022. (20:00)

Pošto 100 eura? Skupo!

Nema više jeftinog novca: Hrvatska se zadužuje uz 4,1 posto kamata, Mađarska 11, Poljska 8

Ovoga tjedna očekuje se povećanje ključne eurske kamatne stope za daljnjih 0,75 posto, čime će se kamate na depozite koje poslovne banke drže u središnjim bankama dići na 1,5 posto, a kamate po kojima banke posuđuju novac na 2,25 posto. Ovaj ponedjeljak prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice bili 4,1 posto, talijanske 4,6 posto, slovenske 3,6 posto, slovačke 3,7 posto, a njemačke 2,4 posto! Države izvan eurozone prolaze još lošije pa su prinosi na mađarski javni dug gotovo 11 posto, poljski preko 8 posto, a nisko zadužene Češke 6 posto. Hrvatska je svoju težinu posljednji put testirala u srpnju, i to na domaćem tržištu, gdje je na 10-godišnju obveznicu postigla kamatu od 3,375 posto. Tri mjeseca prije, u travnju, tri milijarde eura teška desetogodišnja obveznica prošla je uz 2,95 posto, a još na proljeće prošle godine hvalili smo se rekordno jeftinim zaduženjem od 1,1 posto. Da se ministar financija Marko Primorac zadužuje ovaj tjedan, morao bi potpisati barem 4,1 posto. Poslovni dnevnik (prenosi iz Večernjeg).


Slične vijesti

Petak (08:00)

Možda je usporila, ali se nije i zaustavila

Godišnja stopa inflacije u lipnju usporila na 4,5 posto zahvaljujući padu cijena goriva i hrane

Godišnja stopa inflacije u lipnju je usporila na 4,5 % zahvaljujući padu cijena goriva (benzin -5,4 %, dizel -6,8 %) i blagom pojeftinjenju hrane. Unatoč ukupnom mjesečnom padu cijena od 0,4 %, početak turističke sezone donio je skuplji smještaj, skok cijena prijevoznih usluga te rast cijena ulaznica za muzeje od čak 22,5 %.Najveći pokretači inflacije i dalje su energija (rast od 13,2 %) te troškovi stanovanja i režija. Unutar te skupine najviše strše “stvarne najamnine” s godišnjim skokom od 41 % zbog korekcije socijalnih renta, dok su tehnički pregledi skuplji za 31 %. Poslovni

10.07. (10:00)

Ako nisi Dubrovnik, nemamo što pričati

Sezona na vagi: Cijene kroje sudbinu hrvatskog turizma

Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal

29.06. (14:00)

Nije do nas, do tržišta je

Zašto Hrvati plaćaju skuplju hranu? Krive su “umjetne granice” i nezainteresirana država

Istraživanja pokazuju da su cijene brendirane hrane u Hrvatskoj među najvišima u EU. Iako se kao razlozi često navode PDV i razvedenost obale, studija Europske komisije otkriva da su stvarni krivac teritorijalna dobavna ograničenja (TSC). Riječ je o umjetnim preprekama kojima dobavljači, kroz promjene pakiranja ili zabrane izvoza, sprječavaju trgovce da jeftinije nabavljaju robu s drugih tržišta. Unatoč tome što pet lanaca drži preko 56 % hrvatskog tržišta, domaći regulatori i država pokazuju potpunu nezainteresiranost za ovaj problem, zaključujući da na tržištu nema nikakvih strukturnih nepravilnosti. Velika škrtica za Jutarnji

28.06. (13:00)

Čak i solarni paneli traže hladnu pivu i debeli hlad

Toplinski valovi i El Niño kvare produktivnost, dižu cijene hrane i guše solarnu energiju

Europa se suočava s intenzivnim toplinskim valovima i jačanjem fenomena El Niño, što donosi ozbiljne ekonomske posljedice. Produktivnost rada opada za oko 3% sa svakim stupnjem iznad 30°C, a najviše trpe građevina i poljoprivreda. Do 2030. godine, vodeća europska gospodarstva mogla bi zbog vrućina izgubiti milijarde dolara. Suše ugrožavaju poljoprivredu, pa se očekuje rast cijena hrane, poput kakaa i šećera. Zanimljivo je da je podbacio i solarni sektor: učinkovitost solarnih elektrana paradoksalno pada za 0,4 do 0,5% za svaki stupanj iznad 25°C, i to upravo u trenucima najveće potrošnje struje. Poslovni

25.06. (21:00)

I kikiriki postaje luksuz

Analiza cijena hrane u Hrvatskoj: Mitovi nasuprot statistici

Hrvatske cijene hrane često izazivaju kritike usmjerene prema trgovcima i turizmu, no stvarnost je kompleksnija. Dok je opća razina cijena u 2025. na očekivanih 76% prosjeka EU (prateći rast BDP-a), hrana i bezalkoholna pića odskaču 6% iznad prosjeka. Ipak, anomalije su selektivne. Bezalkoholna pića (+34%) te šećer i slatkiši (+26%) bilježe ogroman skok, dok su meso, voće i povrće znatno ispod europskog prosjeka. Uzroci nisu univerzalni; umjesto populističkog zamrzavanja cijena, problem leži u ekonomiji obujma manjih tržišta, transportu, strukturi lokalnih lanaca nabave i potrošačkim navikama koje tek treba detaljno istražiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.06. (01:00)

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

12.06. (20:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

12.06. (12:00)

Ne može im ništa ni AI

Rasprava u Saboru: Otpuštanje 10.000 ljudi s ‘izmišljenih radnih mjesta’ u javnom sektoru?

Saborski zastupnik Damir Barbir (Centar) kritizirao je Vladu zbog inflacije od 5,2 posto te predložio otpuštanje 10.000 ljudi s “izmišljenih” radnih mjesta u javnom sektoru, čime bi se uštedjelo 500 milijuna eura. Mišel Jakšić (SDP) prozvao je Hrvatsku kao “šampiona inflacije” u eurozoni. S druge strane, HDZ-ov Ivan Radić najavio je povijesni projekt izgradnje novog, ultra-modernog KBC-a Osijek za milijun pacijenata. Oporba je još upozorila na betonizaciju i uništavanje prirode u Istri i priobalju, dok se Josip Jurčević (NZ) osvrnuo na opasnosti umjetne inteligencije koja “ukida smisao čovjeka”. Index

09.06. (13:00)

Odnosno nerasta

Inflacija više nije samo problem cijena, postaje problem gospodarskog rasta

Sa svibanjskom inflacijom od 5,2 % po nacionalnom indeksu, Hrvatska je ponovno u samom vrhu eurozone, znatno iznad prosjeka koji iznosi 3,2 %. Dok Europska komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a s 3,4 % u 2025. na 2,7 % u 2026. godini, novi energetski šokovi i rastući troškovi poslovanja dodatno koče investicije. Glavni domaći pokretači rasta, poput obnove i europskih fondova, ulaze u zrelu fazu i gube snagu. Bruxelles istovremeno upozorava na prekomjernu javnu potrošnju, čime se fokus s rasta cijena prebacuje na pitanje koliko će inflacija dugoročno koštati gospodarski rast. Poslovni

03.06. (20:00)

Uzme li si kad i inflacija pauzu?

Energetski šok kroji inflaciju u Hrvatskoj i europodručju

Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab