Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima? Ukratko - da - Monitor.hr
Prekjučer (18:00)

Više ne vjerujemo ni kad nam darove nose

Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima? Ukratko – da

Kada je prije kojih 35 godina jednostavnom odlukom društveno vlasništvo pretvoreno u državno, došlo je do naglog porasta broja poduzetnika. Oni najveći bili su u bliskoj vezi s politikom i dobivali na tanjuru tvornice i poduzeća koja su nekada sasvim dobro radila. Rezultat takve privatizacije koja se odvijala u ratnim vremenima dobro je poznat. Nažalost, proces se nastavio i u mirnodopskim uvjetima i radnici su samo mogli promatrati kako nekadašnji giganti industrijske, građevinske i prerađivačke proizvodnje nestaju s lica zemlje zajedno s njihovim radnim mjestima. Firme koje su nekada zapošljavale i po 15 tisuća radnika ili su nestale ili su spale na nekoliko stotina zaposlenih pa su prodane privatnicima a da se ništa dobrog nije dogodilo. Primjeri su sisačka željezara i rafinerija, splitski škver, nekoliko hotelskih kompleksa na Jadranu itd. Milorad Milun na temu protesta protiv megaprojekata poput peradarskih farmi i projekta Pantheon ukazuje kako smo možda previše sumnjičavi prema svakom projektu, za Novosti.


Slične vijesti

21.04. (12:00)

Negdje smo između katastrofe i izgradnje karaktera

Milorad Milun: Kratka inventura klime u 15 godina

U 15 godina otkako je pokrenut Nature Climate Change dogodile su se goleme promjene. Količina otopljenih ledenjaka dovoljan je za izgradnju piramide od 27 kilometara, a morski organizmi pomakli su se na sjever za 88. Površine pod šumama smanjile su se za veličinu Kenije, a površina izgorjele vegetacije odgovara 11 amazonskih prašuma. Ima i dobrih vijesti – Antarktička ozonska rupa smanjena je za šest milijuna kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Australije, a kapaciteti vjetroelektrana povećani su za faktor 5,4 a fotonaponskih ćelija za faktor 41,4. Kada bi se sve te novoinstalirane jedinice okupile, pokrile bi površinu nešto veću od Kolumbije i Ekvadora zajedno. Sve više država postavilo si je cilj nultih emisija CO2, a raste i broj zakonskih regulativa. Milorad Milun za Novosti.

26.02. (14:00)

Pričaju o njima, ne znaju pa lažu

Od Einsteina do Barbacida: ismijavanje znanstvenika kroz povijest i doba društvenih mreža

Brojni velikani poput Alberta Einsteina, Paula Diraca, Isaaca Newtona i Charlesa Darwina bili su ismijavani zbog izgleda, bolesti ili ponašanja. Danas su mete napada znanstvenici na društvenim mrežama, gdje algoritmi pojačavaju uvrede. Primjeri uključuju napade na Katie Bouman i istraživače Covida. Najnoviji slučaj je onkolog Mariana Barbacida, čiji je tim objavio obećavajuće rezultate protiv raka gušterače, ali je bio izložen porugama zbog izgleda i dobi. Na licu ima tamnocrvenu mrlju koja je izazvala zlobne i podcjenjivačke komentare na društvenim mrežama. Bio je napadan i zbog dobi. Ima 76 godina, pa zlobnici smatraju da treba biti u penziji, a ne u znanosti. Međutim, pozitivni su komentari uspjeli “ugušiti” one negativne. Novosti

13.02. (13:00)

Umjesto teorije, daj ti meni isprojektiraj most

Kina reformira doktorate bez teze, Hrvatska i dalje piše strategije bez provedbe

Dok Hrvatska gomila strategije obrazovne reforme koje rijetko zažive, Kina je reformirala doktorski studij inženjerstva. Od 2024. moguće je steći doktorat bez klasične teze, uz dokazanu primjenu inovacije u praksi i mentorstvo iz akademije i industrije. Već su dodijeljeni prvi doktorati, a razvijena rješenja primijenjena su u velikim infrastrukturnim projektima. Cilj je ubrzati inovacije i povezati sveučilišta s industrijom. Poruka manjim državama je jasna: bez provedive strategije i ulaganja u znanje teško je uhvatiti korak s globalnim tehnološkim divovima. Milorad Milun za Novosti.

01.02. (13:00)

Nije gotovo dok nije gotovo

Rak u brojkama i pod mikroskopom: zašto raste, zašto se vraća i što znanost tek otkriva

Unatoč napretku medicine, broj oboljelih i umrlih od raka globalno raste, uz zabrinjavajući porast među mlađom populacijom. Hrvatska je po učestalosti karcinoma pri samom vrhu EU-a, dijelom zbog otežanog pristupa ranoj dijagnostici. Moderna istraživanja otkrivaju sofisticirane mehanizme širenja bolesti, uključujući krađu mitohondrija iz imunoloških stanica i postojanje „spavajućih“ stanica raka koje mogu uzrokovati relaps i nakon više godina. Fokus terapija sve se više pomiče prema ranom otkrivanju i ciljanim molekularnim procesima. Milorad Milun za Novosti

21.01. (21:00)

Dogovor za more, more?

Ugovor o otvorenom moru stupio na snagu: globalni okvir za zaštitu oceana

Na snagu je stupio Ugovor o otvorenom moru (BBNJ), prvi sveobuhvatni međunarodni sporazum koji regulira zaštitu biološke raznolikosti mora izvan nacionalnih jurisdikcija. Pokriva dvije trećine svjetskih mora i polovicu Zemljine površine. Nakon desetljeća pregovora i ratifikacije 60 država, ugovor uvodi obveze zaštite ekosustava, ograničavanja destruktivnog ribolova i sprječavanja rudarenja morskog dna. Omogućuje uspostavu zaštićenih područja otvorenog mora i veću transparentnost projekata, s ciljem očuvanja oceana i njihove ključne uloge u regulaciji klime. Milorad Milun za Novosti

13.01. (23:00)

Mozak je preuzeo kuhinju

GLP-1 revolucija: kako tableta mijenja odnos prema hrani

Hrvatska je zemlja debelih ljudi. Jedan, i to veći dio, debeo je zbog toga što nema novca da se zdravo hrani. Drugi su debeli jer nemaju vremena da kuhaju pa jedu što stignu. Treći su pak debeli jer jedu po banketima, službenim ručcima i marendama i nemaju vremena da se bave trčanjem, planinarenjem ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću. Istovremeno, djeca idu u školu bez doručka, ali s malim džeparcem za pecivo u obližnjem dućanu. Pecivo po pecivo, prehrana bez dovoljno povrća i proteina, mobitel umjesto sporta i kretanja, i eto okruglaste dječice po školama. Ozempic smanjuje apetit i stalno razmišljanje o hrani, što je problem kod mnogih pretilih osoba.

Optimist bi pomislio da se nakon nekoliko injekcija i postizanja željene težine s tretmanom može prestati, a pesimist bi odmah znao da to nije tako. Da bi se zadržali efekti ovih lijekova, terapija se ne smije prekidati. Drugim riječima, trebaju se uzimati čitav život. Zbog toga se ljudima koji nisu pretili, ali su debeli, preporuča promjena životnih navika u smjeru zdrave, umjerene prehrane kombinirane s mnogo fizičke aktivnosti. Upornim držanjem tih mjera oni će se naviknuti na nov režim života i moći će bez napora i patnje nastaviti s njim. Ali velik gubitak težine u kratkom vremenu nosi sa sobom i neke posljedice. Milorad Milun za Novosti

09.12.2025. (18:00)

Kad ti se život rastapa - doslovno

Hlađenje bez plinova: umjesto freona, voda i sol kao klima-uređaj budućnosti

Nakon zabrane freona zbog ozonske rupe, industrija je prešla na nove rashladne plinove koji su moćni staklenički plinovi i često cure u okoliš. Novo istraživanje Y. T. Kanga, objavljeno u Scienceu, predlaže potpuno drukčiji pristup: korištenje endotermnih reakcija otapanja soli u vodi. Amonijev nitrat hladi za više od 37°C, a kalijev nitrat oko 19°C. Sustav se zatvara regeneracijom soli elektrodijalizom, bez kompresora i plinova. Tehnologija bi mogla smanjiti emisije, ali pitanje je hoće li spor tempo promjena biti dovoljan za klimatske izazove. Milorad Milun za Novosti

26.11.2025. (20:00)

U labu dvostruka spirala, izvan laba dvostruki standardi

James Watson: Genij koji je otvorio dvostruku spiralu – i poneku Pandorinu kutiju

Nekoliko tjedana nakon smrti Jamesa Watsona, suotkrivača strukture DNK i jedne od ključnih figura u razvoju molekularne biologije, Milorad Milun se osvrće na njegov lik i djelo, za Novosti. Watsonov rad s Francisom Crickom 1953. omogućio je razumijevanje replikacije, gena i sinteze proteina, uz golem doprinos Rosalind Franklin. Watson je kasnije modernizirao Cold Spring Harbor Laboratorij i poticao sekvenciranje ljudskog genoma. No kasnu karijeru obilježile su rasističke i antisemitske izjave koje su mu donijele smjene i gubitak ugleda. Unatoč kontroverzama, ostaje pionir čije je otkriće promijenilo biologiju.

15.10.2025. (18:00)

Kako isprati mozak i zagrijati planet

Milun: Tri su indikatora povjerenja u znanost – teorija evolucije, cijepljenje i klimatske promjene. Na udaru su svi

Pandemija je ubrzala urušavanje povjerenja u znanost, koje su već godinama potkopavali vjerski fundamentalisti, populisti i medijski algoritmi. Od odbacivanja cjepiva i evolucije do negiranja klimatskih promjena, širi se val antiznanstvenih narativa koji hrane polarizaciju i ekstremizam, osobito u SAD-u. Cilj je jasan: oslabiti sekularnu državu i školstvo temeljeno na kritičkom mišljenju, dok plutokrati i naftni lobiji likuju nad profitom. Znanost, nekoć simbol napretka, sve češće postaje meta ideoloških križarskih ratova. Milorad Milun za Novosti

28.09.2025. (01:00)

Znanost koja ne spašava svijet, ali barem pokušava krave od muha

Ig Nobel: Kakve pizze preferiraju gušteri duginih boja?

Na Sveučilištu Boston dodijeljeni su Ig Nobelovi – nagrade za neobična, ali ozbiljna istraživanja. Među dobitnicima su studije o gušterima koji preferiraju pizzu s četiri sira, dojenčadi koja više vole mlijeko kad miriše na češnjak, kravama obojenim u zebrine pruge kako bi izbjegle muhe i o fizici savršenog jela cacio e pepe. Nagrađena su i istraživanja alkohola kao pomagača u stranim jezicima, levitiranja žaba te rasta nokta tijekom 35 godina. Ig Nobel podsjeća da i „čudna pitanja“ mogu dovesti do važnih otkrića. Milorad Milun za Novosti