Kineski proizvođač automobila BYD smanjio cijene, novi modeli se mogu kupiti za manje od 10 tisuća eura - Monitor.hr
Srijeda (18:00)

Auto utrka u popustima

Kineski proizvođač automobila BYD smanjio cijene, novi modeli se mogu kupiti za manje od 10 tisuća eura

Što upućuje na rat cijenama u Kini. Očito je da BYD-ova ekstremna smanjenja cijena prisiljavaju konkurente na djelovanje. Potpuno novi električni automobili sada se u Kini prodaju već od 7500 eura, dok plug-in hibridni obiteljske SUV-ove kupci mogu pronaći za 10.000 eura. Sada Geely (vlasnik Volva) oštro smanjuje cijene nekoliko modela. Međutim, Geely i BYD nisu jedini koji snižavaju cijene. Kineski IM Motors i Leapmotor sada nude popuste do 30 posto na određene modele. To se uglavnom odnosi na veće električne SUV-ove u srednjoj klasi. Svatko tko zamijeni svoj stari automobil može dobiti i dodatnu Geelyjevu potporu, a tu su i državne subvencije. Borba za kupce na najvećem svjetskom tržištu električnih automobila tek jw počela. Europskim i japanskim konkurentima (pa i Tesli) bit će teško izdržati ovaj pritisak domaćih marki. Poslovni


Slične vijesti

20.05. (22:00)

Što pametnije, to osjetljivije

Senzor automobila može spržiti kameru na vašem pametnom telefonu

Upozorenje: nemojte usmjeravati kameru telefona izravno prema lidar senzoru. Video nedavno podijeljen na Redditu pokazuje zašto. Dok kamera zumira senzor pričvršćen na krov Volva EX90, cijela galaksija šarenih točkica urezana je u sliku, formirajući se preko točno mjesta gdje se može vidjeti bljeskajuće svjetlo unutar lidar uređaja. To nije bljesak objektiva ili digitalni kvar, već stvarno, fizičko oštećenje kamere. Trajno. Ne možemo vidjeti laserske zrake jer su u valnoj duljini izvan raspona ljudskog vida. Kamere su, s druge strane, previše osjetljive na snažne zrake. Njihovi osjetljivi mali senzori mogu biti oštećeni ako se previše približe izvoru lidara ili ako se za gledanje u njega koristi dugi objektiv. tportal

04.05. (14:00)

Doba prije ekrana i aftershavea iz ventilacije

Kad su auti još imali dušu (i ključ): devedesete ponovno na kotačima

U devedesetima su automobili još uvijek imali karakter: dizajnirani da traju, jednostavni za servis, bez ekrana, senzora ili nepotrebnih pomagala. Vozači su sami otvarali prozore, slušali CD-e, a parkirali bez pomoći kamere i radara. Automobili su nudili izravan osjećaj vožnje, često uz sportski duh i jasnu mehaničku povezanost s cestom. Iako su bili manje sigurni i često manje udobni od današnjih vozila, pružali su više “duše” i autentičnosti. Danas, dok automobili postaju gadgeti na kotačima, mnogi s nostalgijom gledaju na vrijeme kada je auto bio više od prijevoznog sredstva – bio je stil, stav i prijatelj na cesti. Zlatna je to era kada su i najobičniji modeli imali osobnost, a svaka vožnja značila nešto više od pukog putovanja od točke A do B. Revija HAK

09.04. (22:00)

Ispravna vožnja - zdrava getriba

Ove dvije greške rade mnogi vozači, nepotrebno opterećuju i troše spojku i mjenjač

Držanje automobila na uzbrdici djelomično otpuštenom spojkom te kretanje naprijed iz rikverca, prije nego se automobil potpuno zaustavi, nepotrebno haba lamelu spojke i opterećuje mehanizam prijenosa snage. Ispravan postupak: Kad pri manevriranju iz hoda unatrag treba krenuti naprijed, nožnom kočnicom treba potpuno zaustaviti automobil, prebaciti mjenjač iz položaja R u prvi stupanj i krenuti naprijed. Isto tako, ako se kraće zaustavljate na uzbrdici, pritisnite nožnu kočnicu, držite spojku do kraja pritisnutu i ostavite mjenjač u prvom stupnju. Nacional

03.04. (17:00)

I to bez poreza

Mercedesov bolid ima tehnologiju Formule 1, košta 2,27 milijuna eura

Redovno održavanje Mercedes-Benz naplaćuje 42.000 eura – svake godine. Na AMG Oneu rade dva zaposlenika tjedan dana. Mijenja se ulje u mjenjaču, motorno ulje, kočiona tekućina i rashladna tekućina, brine se o pogonu, filtru ulja, ventilima, rashladnoj tekućini i filtru zraka. Ako vlasnik ikada dostigne 50.000 na dnevnom je redu veliki remont cjelokupnog pogonskog sklopa Formule 1, uključujući električnu prednju osovinu, bateriju, sve elektromotore i motor s unutarnjim izgaranjem. Ako je potreban novi pogon, to može iznositi i do 800.000 eura, uključujući novi set kotača. Četiri nova magnezijska kotača koštaju 85.200 eura. Možete proći i jeftinije jer za standardne aluminijske felge treba izdvojiti 9100 eura… Revija HAK

27.03. (13:38)

Ford patentirao ručni mjenjač za električna vozila

18.03. (13:00)

Brzina nije vrlina, ali štednja jest

Kako voziti štedljivo: idealne brzine za ekonomičnu vožnju

Najekonomičnija vožnja postiže se brzim prebacivanjem u višu brzinu, održavanjem okretaja između 1500 i 2500 o/min te brzinom do 90 km/h. Na autocesti, TÜV preporučuje vožnju pri 70–80 % maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Slabiji automobili s krajnjom brzinom od 150 km/h trebali bi voziti između 105 i 120 km/h. Održavanjem ovih pravila smanjuje se potrošnja goriva i produžava vijek motora. Revija HAK

14.03. (19:00)

Jedino ako ti je do skupljanja bodova

Ako se vozite lijevom trakom na autocesti i ne pretječete, podložni ste kaznama

Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK

24.02. (15:00)

Više auta nego ljudi, a ceste iste širine od Austro-Ugarske

Problem gužvi: Puno je problema, previše je slobode dano ljudima da rade što hoće, to je dovelo do prometnog kaosa

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

23.02. (15:00)

Kad auspuh postane punjač

Uspješan projekt: Proizveli su električnu energiju od topline ispušnih plinova…

Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK

14.02. (12:00)

Može li software biti umjetno disanje?

McKinsey upozorava: Europa gubi utrku za električne automobile

Europska autoindustrija gubi globalni udio jer sporije reagira na promjene i nema kontrolu nad ključnim dijelovima električnih vozila. McKinsey upozorava da Europa ima još dvije godine za preokret prije nego što izgubi radna mjesta i vrijednost. Njemački automobili su skuplji zbog prilagodbe Autobahnu, dok Kina brže inovira i subvencionira sektor. Rješenje? Brže plasiranje modela, softverska nadogradnja i bolja suradnja unutar industrije. Dok EU uvodi regulacije, Kina i SAD štite svoju autoindustriju poticajima. Revija HAK