Međunarodni dan žena Hrvatska obilježava uz HDZ-ovo kršenje ženskih kvoti na izbornim listama, uz borbu protiv Istanbulske konvencije, uz obiteljsko i nasilje nad ženama, uz izraženu neravnopravnost u plaćama – Tomislav Klauški, 24 sata.
Uime @VladaRH svim ženama čestitam #IWD2022 te im zahvaljujem što hrvatsko društvo čine naprednijim, humanijim i boljim, a posebno njegujući obiteljske vrijednosti. pic.twitter.com/Zt67n2Xwai
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 8, 2022
Smisao Dana žena je da podsjeti ženu, majku i domaćicu kako je ona “zdenac života” i “temelj obitelji koju svojim požrtvovnim radom čini boljom”, ali da “posebno vodi računa o ravnoteži između obiteljskog života i posla”. Kako da “posebno vodi računa o ravnoteži između obitelji i posla”? Jasno, “posebno njegujući obiteljske vrijednosti.” Ako je to bilo sve, možemo nastaviti s ozbiljnim muškim stvarima – piše Boris Dežulović. Novosti…
Neformalna osječka inicijativa mladih Mladforma povodom Dana žena organizirala je akciju Ženskom stranom ulice kojom je tri ulice i tri osnovne škole u gradu na jedan dan preimenovala imenima žena koje su ostavile snažan filantropski, solidaran i aktivistički doprinos gradu Osijeku. Ulice su dobile Adela Deszaty (osnovala Crveni križ u gradu), Josipa Glembay i Matilda Hengl (vodila izgradnju Gradske knjižnice), a škole Marija Malbaša, Otti Berger (Bauhausova dizajnerica, na slici gore, ubijena u Auschwitzu) i Julijana Divald (začetnica marketinga u Osijeku). H-alter
Na Prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji 1910. u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, tada već proslavljena njemačka socijalistica Clara Zetkin predložila je da se jedan dan u godini posveti ženama. Njezina sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. ožujka 1911. Kasnije je to promijenjeno u 8. ožujka, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa. UN je datum prihvatio 1975. i proglasio ga Međunarodnim danom žena. 24 sata
Na 7. izdanju Ženijalnih dana, koji će se održati od 6. do 8. ožujka u neovisnim kinima diljem Hrvatske, bit će prikazani: triler komedija ‘Djevojka koja obećava’, koja se bavi pitanjem ženskog pristanka na seksualni odnos i posljedicama kulture silovanja; kineski dokumentarac ‘Usidjelice’ o kineskim ženama koje ne pristaju da im država određuje hoće li se udavati i imati djecu; poljski hit ‘Influencerica’, uzbudljiv pogled iza kulisa ove industrije. Jutarnji
Oko 7.000 ljudi okupilo se kako bi Međunarodni dan žena proslavilo borbeno i glasno na ulicama. Na početku i na kraju marša izveden je performans ‘Patrijarhat siluje’ pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa. Riječ je o domaćoj verziji internacionalne feminističke himne protiv seksualnog nasilja. Feministkinje su istaknule da pobačaj u 2020. u Hrvatskoj nije dostupan. Dobru galeriju slika ima Telegram
Today is #InternationalWomensDay and we recognise that women are still far from equal to men in today’s societies.
We can not have climate justice without gender equity.And remember; what we women want today – and every day- is equality, not congratulations or celebrations. pic.twitter.com/g1CuEN6YLX
— Greta Thunberg (@GretaThunberg) March 8, 2020
Osam probranih pjesama za Osmi mart
Udio žena u stanovništvu u Hrvatskoj je 51,7%, a muškaraca 48,3%, iako je živorođenih muškaraca više – 3 posto (to znači da se rađa više muških nego ženskih bebica), s 50 godina ima jednako mnogo muškaraca i žena, a iza 75. godine ima daleko više žena. Očekivano trajanje života žena je 81 godina, a muškaraca 74. Na fakultetu, diplomira 60% studentica, a muškaraca 40%. Prosječna plaća muškaraca u Hrvatskoj je 6.000 kuna, a žena 5.300 kuna. Telegram…
Berlin je prva savezna pokrajina u Njemačkoj koja je Međunarodni dan žena, 8. ožujka, proglasila neradnim praznikom. Dan žena je državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu
Žene u Europskoj uniji u 2016. godini u prosjeku su bile za 16% posto slabije plaćene od muškaraca, što znači da su u prosjeku zaradile 84 eurocenta u odnosu na svaki euro koliko bi po satu bio plaćen muškarac, objavio je Eurostat. Najmanje su razlike u plaćama u Rumunjskoj i Italiji, oko pet posto, a najveće u Estoniji, preko 25%, koju u stopu slijede Češka i Njemačka s 22%. U Hrvatskoj je razlika u plaćama 8,7%. Phys.org, The Financial