Koliko se moramo kretati da ne zahrđamo? Zdravstvene koristi počinju već s oko 75 minuta tjedno - Monitor.hr
Jučer (15:00)

Sat vremena odvajanja od kauča

Koliko se moramo kretati da ne zahrđamo? Zdravstvene koristi počinju već s oko 75 minuta tjedno

Odnosno 11 minuta dnevno, opširnije piše Igor Berecki za Bug. Za cjelokupno zdravlje nije nužan maraton ni skupa teretana, već kombinacija žustrog hoda, povremenog svladavanja otpora za mišiće i brige o ravnoteži. Istraživanja potvrđuju da je svako kretanje bolje od pasivnosti, a dosljednost i ponovljivost lakših svakodnevnih navika dugoročno su vrjednije od iscrpljujućih i nerealnih treninga.


Slične vijesti

Utorak (22:00)

Još samo fali da medicina prizna rakiju

Znanstvenici istražuju bakrene terapije i imunološku ulogu bakra u borbi protiv otpornih bakterija

Bakar, drevni antiseptik korišten još u Starom Egiptu, ponovno privlači pozornost medicine zbog rastuće otpornosti bakterija na antibiotike. Istraživanja pokazuju da naš imunosni sustav koristi bakar kao kemijsko oružje u borbi protiv mikroba, dok bakterije pokušavaju razviti obrambene mehanizme poput ispumpavanja. Znanstvenici sada razvijaju nove terapije koje ojačavaju prirodno djelovanje bakra u tijelu bez opasnih toksičnih doza, otvarajući put učinkovitijem liječenju tvrdokornih infekcija. Igor Berecki za Bug

19.09. (17:00)

Sastojak svemirske kuhinje

Eritruloza: prvi pravi šećer pronađen u svemiru

Znanstvenici su u hladnom međuzvjezdanom oblaku blizu središta Mliječne staze otkrili eritrulozu. Ovo otkriće dokazuje da svemir može samostalno stvoriti složene organske molekule na zrncima prašine davno prije nastanka planeta. Iako šećer ne znači postojanje života, sugerira da mlada Zemlja možda ipak nije morala kretati od nule, već je putem kometa i asteroida dobila spremne građevne elemente. Igor Berecki za Bug

06.09. (16:00)

Kako resetirati stanicu, a ne dobiti fatal error

Matične stanice: Od staničnog ‘izvornog koda’ do stvarne terapije

Matične stanice sposobne su za samoobnavljanje i diferencijaciju u specijalizirana tkiva. Iako su u javnosti prepoznate kao univerzalni biološki lijek, njihova primjena znatno je složenija. Transplancija krvotvornih stanica koristi se desetljećima, dok novije metode obuhvaćaju reprogramirane pluripotentne stanice (iPS), gensko uređivanje CRISPR tehnologijom i uzgoj mini-organoida za testiranje lijekova. Unatoč tehnološkom napretku i prvim odobrenim iPS terapijama u Japanu za Parkinsonovu bolest i oštećenja srca, potpuna regeneracija kompleksnih organa i dalje se suočava s izazovima poput rizika od tumora, imunološkog odbacivanja i složene tkivne arhitekture. Igor Berecki za Bug

04.09. (22:00)

Kad želiš slatko, ali bez grižnje savjesti

Zamjene za šećer nude manje kalorija, ali ne rješavaju ovisnost o slatkom

Ljudska preferencija prema slatkom evolucijski je ugrađena, no u modernom obilju vodi do prekomjernog unosa kalorija. Biljne alternative poput meda ili agavina sirupa metabolički su i dalje samo šećeri. Intenzivna sladila (aspartam, stevia) i šećerni alkoholi (eritritol, ksilitol) nude slatkoću bez kalorija i glikemijskog skoka, što je iznimno korisno kod dijabetesa. Međutim, najnovija istraživanja pozivaju na oprez s poliolima, a WHO naglašava da sladila nisu dugoročno rješenje za mršavljenje. Najzdravija strategija nije traženje savršene zamjene, već postupno privikavanje nepca na manje slatke okuse. Igor Berecki za Bug

24.08. (20:00)

Matt Damon je lagao: na Marsu ne mogu uspjeti ni krumpiri

Zašto Mars, Mjesec i Titan nisu zamjena za Zemlju

Traženje novog doma u svemiru otkriva opasnosti i nedostatke svih opcija. Mars je blizu, no ima rijetku atmosferu, opasno zračenje, hladnoću i neupotrebljivo tlo, dok je njegovo teraformiranje neizvedivo. Titan nudi gustu atmosferu i sirovine, ali uz temperaturu od -179 °C, mora od metana te putovanje dugo šest godina bez brze pomoći sa Zemlje. Mjesec ostaje tek poligon za testiranje tehnologija. Nijedan planet ne nudi uvjete za samoodrživu koloniju bez goleme pomoći sa Zemlje, što potvrdno ukazuje na to da je očuvanje vlastitog planeta i dalje naš jedini realni izbor. Igor Berecki za Bug

15.08. (00:00)

Originalne zakrpe

Evolucijske zakrpe u ljudskom tijelu: Zašto naša anatomija nije savršen stroj

Ljudsko tijelo nije nastalo prema savršenom inženjerskom nacrtu, već je rezultat postupne nadogradnje struktura naših predaka. Zbog toga je naša anatomija puna kompromisa: od bolova u kralježnici i slijepe pjege u oku, do preponskih kila, rizičnog ukrižanja dišnog i probavnog puta te iščašenja ramena. Anatomske slabosti uključuju i povećanu prostatu koja steže mokraćnu cijev u starosti, vodoravne dječje Eustahijeve cijevi te sinuse s odvodom koji prkosi gravitaciji. Ovi nedostatci opstaju jer u reproduktivnoj dobi ne sprječavaju preživljavanje i ostavljanje potomstva. Tijekom života tijelo zato sjajno funkcionira, ali nosi trajnu prtljagu vlastite evolucijske prošlosti. Igor Berecki za Bug

03.08. (15:00)

Ajde da vas vidimo, vojnici, 'ko ima muda?

Obvezno testiranje testosterona u američkoj vojsci: Znanost ili hormonalni marketing?

Američko Ministarstvo rata uvelo je obvezni godišnji probir razine testosterona za sve vojnike starije od 30 godina kako bi optimiziralo njihovu „borbenu spremnost“. Iako pad testosterona u populaciji jest stvaran statistički trend, vodeće zdravstvene organizacije protive se ovakvom masovnom testiranju bez simptoma. Kritičari upozoravaju da Pentagon kompleksne zdravstvene probleme, poput sindroma operatora, svodi na jednostavan hormonalni broj. Umjesto stvarne endokrinološke prakse, potenciranjem terapije testosteronom stvara se iluzija da se borbena spremnost, muževnost i patriotizam mogu ubrizgati iglom u stražnjicu. Igor Berecki za Bug

02.08. (13:00)

Pazi da ne prokuha u gaćama

Moda, moral i medicina: Donje rublje pruža potporu, ali ne kroji zdravlje

Rasprave o ljetnoj (ne)odjevenosti redovito miješaju bonton s medicinskim mitovima. Znanost potvrdno odgovara na samo nekoliko ključnih pitanja: grudnjak ne uzrokuje rak niti nenošenjem učvršćuje grudi, ali je elastična potpora ključna pri vježbanju kako bi se spriječila bol. S druge strane, testisi ne vole pregrijavanje – usko rublje i vrućina mogu privremeno smanjiti kvalitetu spermija, no same bokserice nisu lijek za neplodnost. Odjeća prvenstveno služi za udobnost, regulaciju znojenja i sprječavanje trenja. Medicina poručuje: birajte ono što vam odgovara, jer tijelo ne sluša moralnu policiju. Igor Berecki za Bug

28.07. (13:00)

A ja mislio da ti treba samo dobar bicikl

Znanost iza Pogačarove dominacije na Tour de France: Kako ekstremna potrošnja kisika i snaga od 440 W pomiču granice ljudskog tijela

Tadej Pogačar dominira Tour de Franceom zahvaljujući procijenjenoj snazi većoj od 440 vata i rekordnom VO₂maxu od oko 96 ml/kg/min. Ipak, ekstremne fiziološke brojke ne jamče pobjedu. VO₂max predstavlja samo gornju granicu aerobnog kapaciteta, dok su za uspjeh ključni ekonomičnost kretanja, laktatni pragovi, toplinska regulacija te otpornost na višednevni zamor. Primjer Oskara Svendsena, koji je s najvišim izmjerenim VO₂max brzo napustio biciklizam, potvrđuje da je vrhunski sportski rezultat splet iznimnog motora, vrhunske taktike, oporavka i mentalne snage, a ne samo jedne laboratorijske brojke. Igor Berecki za Bug

27.07. (14:00)

Nismo navikli na svemir

Kako bestežinsko stanje primorava mozak da ponovno izradi naš osjećaj stvarnosti

Ljudski se mozak razvio pod stalnim utjecajem Zemljine gravitacije, koja služi kao temeljni koordinatni sustav za percepciju prostora, tijela i stvarnosti. U bestežinskom stanju taj se pouzdani oslonac – nazvan 1G super-prior – gubi, pa mozak mora iznova kalibrirati svoj model svijeta. Poremećaj vestibularnog sustava u mikrogravitaciji dovodi do reorganizacije moždanih mreža i pojačanog oslanjanja na druga osjetila. Ova neuroplastična prilagodba mijenja percepciju vlastitoga identiteta i prostora, pružajući neuroznanstvena objašnjenja za fenomene poput overview effecta te naglašavajući izazove za buduća dugotrajna putovanja na Mars. Igor Berecki za Bug