Komentar: Samo je Hrvatska imala privatizaciju u ratu - Monitor.hr
08.11.2017. (21:56)

Jedini u svijetu

Komentar: Samo je Hrvatska imala privatizaciju u ratu

“Vrlo je čudna stvar da se privatizacija radila za vrijeme Domovinskog rata. Riječ je o slučaju bez presedana u svjetskoj povijesti. Cijela je društvena energija bila usmjerena na obranu zemlje. Ni mediji, ni javnost, ni politika nisu se punom pažnjom mogli baviti onim što se događa u privatizaciji. Da nije bilo rata, vjerojatno se ne bi događale privatizacijske gadosti koje su se dogodile. Tako da je lako moguće da činjenica da je rat trajao bila odlučujuća da se u privatizaciju uopće i krene”, piše Zlatko Crnčec. Novi list


Slične vijesti

12.12.2023. (14:00)

Struje devedesetih

Privatna tvrtka upravlja hidroelektranom u vlasništvu države i još joj prodaje struju, i tako već 25 godina

Hrvatska je 2018. godine otkrila da u svom vlasništvu ima malu hidroelektranu (MHE) Roški slap na Krki, ali i pet godina od tog saznanja još je nije uzela pod svoje okrilje jer njome više od dva desetljeća upravlja privatna tvrtka koja prodaje struju državnom HEP-u. Ili da pojednostavimo, državnim resursima u državnoj hidroelektrani upravlja privatna tvrtka koja prodaje struju državnoj tvrtki. Zvuči kao vic, ali nije. Priča o tome kako je MHE Roški slap prešla u ruke tvrtki Hidrowatt datira još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Elektrana izgrađena 1909. godine služila je napajanju električnom energijom rudnika u Siveriću, a 1915. godine na nju je spojen i Drniš. S radom je prestala 1991., kada je napadnut Drniš, i nikad nije bila u sastavu HEP-a. No, obnovljena je nakon rata. Međutim, 2018. je sud utvrdio kako privatizacija nije provedena, te da hidroelektrana pripada državi. No, pet godina od presude kao da nema interesa. Tportal

19.06.2023. (12:00)

I to su nam uzeli

Odluke nove uprave Petrokemije razljutile radnike, slijede im manje plaće

Vlada Andreja Plenkovića novim je vlasnicima, kako je već pisao Faktograf, praktički platila da preuzmu Petrokemiju. Naime, Vlada je preuzela 450 milijuna kuna Petrokemijinog duga, a zatim u dokapitalizaciji sudjelovala sa 150 milijuna kuna javnog novca. Yildirim Grupa obvezala se kroz 10 godina u Petrokemiju uložiti 600 milijuna kuna, modernizirati poslovanje i ulagati u razvoj, a tijekom pet godina održati proizvodnju u punom kapacitetu. Pred Petrokemijom je sada još jedan krug – krug pregovora o ponovnom pokretanju proizvodnje i novom kolektivnom ugovoru s novom turskom upravom. U pitanju nije samo privatni, nego i javni interes. Industrija mineralnih gnojiva strateški je resurs jer količina proizvedene hrane na poljoprivrednim površinama ovisi o dostupnosti gnojiva. Faktograf

15.05.2023. (09:00)

Hrvatska ni do danas nije donijela Zakon o podrijetlu imovine

Sve me možeš pitati, samo ne odakle mi prvi milijun

Došao je kraj tajkunske privatizacije kojom je hrvatska politička elita stvarala nove bogataše - Portal grada Kaštela

Građani smatraju kako bi država morala donijeti neki novi zakon o ispitivanju podrijetla imovine. Treba znati da je on postojao u doba SFRJ te da ga je Hrvatski sabor ukinuo između dva kruga izbora u svibnju 1990. godine. Taj Zakon, koji je imao svega tri članka, nosio je naziv “Zakon o prestanku važenja Zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine”. U 1. članku stajalo je da se stari zakon ukida, u 2. da se obustavljaju svi postupci koji su u tijeku i vode se, a u 3. da će se donijeti novi zakon. I dok su prva dva članka ispunjena, ovaj treći nije ispunjen ni 33 godine poslije. „Rat je nekome rat, a nekome brat. Tako je bilo nekada i tako je i sada. Mnogi su ovaj naš Domovinski rat i godine poslije njega iskoristili za vlastito bogaćenje. Najgore je što država ništa nije poduzimala u tim slučajevima i što niti do danas nije napravila ništa. Sve to što su ti neki radili i stekli je na neki način legalizirano i ozakonjeno“, kaže Vukovarac Ivan Matić. Aljazeera

10.01.2023. (13:00)

Alternativa je emigracija

Transfer prema društvu perifernog kapitalizma

Emigracije | kreativnikaos

Novostvoreni tajkuni koje je vlast izabrala da vode privredu to nisu znali ili nisu mogli. Uništavali su firme kojih su se domogli, špekulirajući zemljištima i slično. To je proces koji se danas i poluslužbeno zove “pljačkaškom privatizacijom“. Što mu je bila alternativa? Pokazalo se da strani vlasnici, koje je izabralo “slobodno tržište”, bolje vide što ovoj zemlji treba od neuspješne domaće buržoazije. Ponovno je stvorena struktura društva perifernog kapitalizma. Štoviše, njega vladajući prikazuju kao uspjeh “euroatlantskog” integriranja zemlje, što je proces koji ovih dana bilježi nove pobjede s pričama o uspjehu graničarskog položaja i uvođenja zajedničke valute sa zemljama kapitalističkog centra. Umjesto Krajine pobunjenih Srba dobili smo cijelu Hrvatsku kao krajinu. Predziđe kršćanstva postajemo tek sada, uza sav prljavi posao koji graničari moraju raditi. Naš kapitalizam ponovno je ovisničkog tipa, on opet stvara kompradorsku buržoaziju (sve manje) i kompradorsko činovništvo (sve više). Postajemo “društvo za drugo društvo” sa slabo razvijenom radničkom klasom i velikom armijom rezervne radne snage – za druge. Novosti

14.04.2022. (19:00)

Zdravlje nije skupo, nego najskuplje

Budućnost uspješnog zdravstva leži u – privatizaciji

U privatnom zdravstvu fokus je na pacijentu i njegovom iskustvu u privatnoj klinici. Bitno je da pacijent dobije termin koji želi, da se držimo dogovorenog roka, da ne čeka satima u redu i tako dalje, rekao je Bagatin, suvlasnik Poliklinike Bagatin. Mi ne možemo dopustiti sebi da stvari ne funkcioniraju, da trošimo više nego što imamo. Kad dopustimo liberalizaciju, pacijent će sam pokazati kakvo zdravstvo želi. Tada će doći i do demonopolizacije osiguranja. Samo prošle godine zdravstveni sustav gubio je 320 milijuna kuna mjesečno. Treba nam informatizacija i digitalizacija zdravstva odmah, i trebamo veću uključenost pacijenata u zdravstvenu zaštitu. Tportal

15.12.2021. (18:00)

Država će Colgate/McCallumu isplatiti 297 milijuna kuna kako bi se izbjegla arbitraža

Vlada je dala suglasnost za sklapanje Sporazuma o prijateljskom rješenju spora između Republike Hrvatske i američke kompanije Colgate/McCallum, na temelju kojega se toj tvrtci isplaćuje 297 milijuna kuna iz državnog proračuna. Nagodbom bi se, kažu u Vladi, konačno riješio spor proizašao iz postupanja Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji nakon promjene vlasti 2000. godine nije u potpunosti izvršio ugovore o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije. T-portal…

30.06.2019. (16:30)

Jer voda znači život

Trebamo li Ustavom onemogućiti privatizaciju vode? UN: Do 2050. većina ljudi bit će – žedna

Slovenija je prva članica EU-a koja je konstitucionalizirala pravo na vodu i tamo je voda postala javno dobro kojim upravlja država. Hrvatska bi trebala slijediti taj primjer, ali u HDZ-u smatraju da je postojeća zaštita vode u hrvatskom Ustavu dovoljna. UN procjenjuje  da će do 2025. godine polovica država svijeta trpjeti zbog manjka vode, a do 2050. će taj problem ugrožavati tri četvrtine svjetskog stanovništva. Novi list

31.03.2019. (20:02)

Nema ni tvornica, nema niti radnika

Ante Tomić: Naši ljudi zamišljaju da će se jednom ispraviti strašna nepravda u privatizaciji, a ne kontaju da se taj plijen odavno potrošio

“Naši ljudi zamišljaju da će se jednom ispraviti strašna nepravda učinjena u privatizaciji… U narodnoj predaji sve ukradeno još je cijelo, netaknuto, u kešu, i dulje od dvadeset godina čeka da bude pošteno razdijeljeno malim dioničarima. Mnogi čak i obećavaju da će to napraviti. Od predsjednice, preko suca Kolakušića, do esdepeovskih spadala i magaraca iz Mosta i Živog zida, stotine i stotine pravednika se neodgojeno razmeću kako će ući u trag novcu, a siroti, sažaljujuće lakovjerni glasači se ne prestaju nadati, iako se to nikad i nigdje nije dogodilo”, piše Ante Tomić.

18.04.2017. (08:02)

Smrdi, smrdi, užasno smrdi

U sjeni lex Agrokora donosi se zakon o privatizaciji komunalija

Govoreći prošli tjedan o nacrtu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, ministar Kuščević nazvao ga je grubim nacrtom, no njegove su temeljne postavke jasne – radi se o privatizaciji komunalnih usluga: uvode se koncesije, javna trgovačka društva u kojemu udjele mogu imati privatni subjekti, ugovori o povjeravanju poslova i udruge kojima osnivači mogu biti i privatni subjekti. Većina ozloglašenih primjera privatizacije komunalnih usluga u svijetu – od vodnih usluga, gospodarenja otpadom pa sve do javnog prijevoza – realizirala se upravo korištenjem tih upravljačkih instrumenata. Pri tome su najčešći ishod bili povećani profiti privatnih tvrtki, povećani računi građanima i smanjena kvaliteta komunalnih usluga, upozorava Zelena akcija.