Litij: bijelo zlato i crvena krpa - Monitor.hr
25.07.2021. (12:30)

Tamo dole đavoli se kote

Litij: bijelo zlato i crvena krpa

Litij nazivaju i bijelim zlatom jer je neophodan za baterije koje se ugrađuju u električne automobile. Ali tamo gdje su njegova nalazišta redovno izbijaju i sukobi. Kao u pokrajini Estremaduri u Španjolskoj. Godine 2019. je u svijetu eksploatirano 77.000 tona litija. Do 2024. bi se potražnja za ovim metalom trebala udvostručiti. Sve više automobilskih koncerna vide budućnost u električnim automobilima, a litij se upotrebljava i za skladištenje energije dobivene od sunca i vjetra. Tako više nisu dovoljna nalazišta u zemljama kao što su Australija, Kina ili Čile, za litijem se traga i u Europi. Stručnjaci tvrde da regija između Španjolske i Portugala krije najveće zalihe litija u Europi i iako već postoje strategije za njegovu eksploataciju, tamošnje stanovništvo tome nije blagonaklono. Građanskim inicijativama žele spriječiti gradnju rudnika. Međutim, i među svojim sugrađanima našli su oponente koji su za otvaranje novih radnih mjesta, a nisu im skloni ni mediji. Deutsche Welle


Slične vijesti

11.11. (14:00)

Eto ti sad na, Kino!

Litij za baterije električnih automobila mogao bi se dobivati iz morske vode

Bez litija neme baterije, a bez baterija nema industrije električnih automobila. Rudnici litija uglavnom su pod kontrolom Kine i zahtijevaju proizvodnju koja nema pretjerane veze s ekologijom. No čini se da postoje i drugi izvori. Znanstveni tim iz Saarbrückena u Njemačkoj razvio je proces ekstrakcije litija iz morske vode. Proces bi trebao biti posebno niskoenergetski, a u isto vrijeme vrlo isplativ. Tom se metodom, koja je još u povojima, postiže čistoća od 93,5 posto. Testovi u malom pilot postrojenju pokazali su da jedan četvorni metar aparata može izdvojiti oko 18 kilograma litija iz morske vode u roku od godinu dana. To nije mnogo, ali ako se postrojenje proširi… Revija HAK

06.11. (15:03)

Kad problem postane rješenje

Zbog globalnog zatopljenja topi se snijeg na Grenlandu. To je dobra vijest. Kreće potraga za rijetkim metalima

Grenland i Australija: kontinenti ili ne?

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal

06.12.2021. (14:00)

U potrazi za izgubljenim vremenom

Basara: Hronopolitika Rio Tinta

Šta je, dakle, rekao/prorekao Virilio. Evo šta. Sažeto, naravno. Uvidevši mogućnosti naprednih tehnologija, think tankovi velikih sila su dokonali da je silama, umesto da osvajaju teritorije – da bi iz tih teritorija izvlačile sirovine i profit – mnogo isplativije da zagospodare vremenom, pa da onda teritorije trećeg sveta, saterane u vremenski tesnac, bez kapi krvi – ili uz nešto njihove krvi – velikim silama za male pare isporučuju sve što treba. Doba hronopolitike – takođe je pisao Virilio – ponovo uvodi bipolarnu podelu sveta. Na jednoj strani su tenhnološki superiorne zemlje, koje su u informatičkom vremenu dva-tri koraka ispred tehnološki zaostalih zemalja, koje će tavoriti i tapkati u mestu u vremenu koje je Virilio nazavao „mrtvim“. Kakvo je to vreme, možete videti ako pogledate kroz prozor ili – još bolje – u televizor… ovo je samo uvod u zanimljivu teoriju kojoj Svetislav Basara upravo svjedoči da se događa u praksi u Srbiji.