Vanadij: Novi tekući kralj masovnog skladištenja energije - Monitor.hr
Danas (19:00)

Baterije koje ne vole dramu

Vanadij: Novi tekući kralj masovnog skladištenja energije

Dok potražnja za litijem vrtoglavo raste, njegove mane poput zapaljivosti i teškog rudarenja tjeraju znanstvenike na traženje alternativa. Vanadijeve redoks protočne baterije (VRFB) ističu se kao sigurno rješenje za skladištenje obnovljive energije. Za razliku od litij-ionskih, koriste vodene elektrolite pa nema rizika od požara, a traju desetljećima uz minimalan pad kapaciteta. Iako su zbog niske energetske gustoće prevelike za mobitele i zahtijevaju visoka početna ulaganja, savršene su za elektroenergetske mreže. Kina, Australija i Velika Britanija već grade masivne VRFB sustave kako bi osigurale stabilnost mreže i uspješno skladištile energiju sunca i vjetra. Interesting Engineering


Slične vijesti

11.04. (14:00)

Znanost blista, perilica vrišti

Tekstilne baterije: Budućnost koju ne želite staviti u perilicu

Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

12.02. (23:00)

Tko prvi, taj skupo prodaje

Proizvođači ubrzavaju razvoj baterija s čvrstim elektrolitom, masovnija proizvodnja nakon 2030.

Utrka za baterije s čvrstim elektrolitom ulazi u odlučujuću fazu: QuantumScape i Factorial Energy pokreću pilot-proizvodnje, a veliki proizvođači poput Toyote, BYD-a, Nissana i BMW-a najavljuju lansiranja između 2027. i 2030. godine. Ipak, zbog visokih troškova i ograničenih kapaciteta, prve količine bit će male i rezervirane za premium segmente. Masovnija proizvodnja očekuje se tek početkom sljedećeg desetljeća. Čvrste baterije obećavaju veći domet, brže punjenje i veću sigurnost, a analitičari predviđaju da bi oko 2035. mogle postati dominantna tehnologija, dok će se litij-ionske i natrij-ionske baterije pozicionirati u niže tržišne segmente. Revija HAK

26.01. (12:00)

Made in China, sastavljeno u Njemačkoj

Kineski baterijski div CATL u Njemačkoj: kako tvornica u Tiringiji mijenja odnose Europe i Kine

Tvornica kineskog diva CATL u Arnstadtu simbol je novog odnosa Europe i Kine: visokoautomatizirana proizvodnja, malo radnika i snažna lokalna uključenost. Pogon godišnje proizvodi 14 GWh baterija za europske proizvođače, uz suradnju s Fraunhoferovim institutom na razvoju novih tehnologija. Dok Njemačka i EU profitiraju kroz radna mjesta i znanje, Bruxelles sve ozbiljnije razmatra regulaciju kineskih ulaganja. Kina je zahvaljujući dugogodišnjim subvencijama postala tehnološki lider, ali Europa još vidi priliku u sljedećoj generaciji baterija. DW

13.12.2025. (18:00)

Litij bi htio biti benzin, ali stalno zapne u vlastitom grmlju

Zašto još nemamo baterije s anodom od čistog litija – teorija bolja od prakse

Litij-ionske baterije koriste grafitnu anodu koja može vezati najviše oko 9 % litija, što ograničava energetsku gustoću i trajnost. Anoda od čistog litija teoretski bi nudila gotovo benzinsku gustoću energije, no u praksi propada zbog neujednačenog taloženja litija i rasta dendrita, koji povećavaju otpor i skraćuju vijek baterije. Novi kineski rad pokazuje da poseban elektrolit može stabilizirati zaštitni SEI sloj, ali kapacitet i dalje brzo pada. Komercijalna litijska metalna anoda zasad ostaje obećanje. Nenad Raos za Bug

10.08.2025. (16:00)

Sunce, more i… eksplozija?

Prijenosne baterije koristan su dodatak na putovanjima, no visoke temperature im predstavljaju ozbiljan rizik

Powerbankovi su ljeti posebno izloženi opasnosti od pregrijavanja, što može skratiti njihov vijek ili izazvati ozbiljne kvarove. Temperature iznad 30°C ubrzavaju degradaciju baterije, a u ekstremnim slučajevima mogu dovesti do požara ili eksplozije. Znakovi upozorenja uključuju nadutost, promjenu boje, curenje, neuobičajene zvukove ili mirise. Sigurna uporaba podrazumijeva zaštitu od izravnog sunca, punjenje na prozračenom mjestu i korištenje kvalitetnih punjača. Prevencija i odgovorno rukovanje ključ su dugovječnosti i sigurnosti uređaja. Bug

08.08.2025. (13:00)

Kad baterija ne pije litij nego magnezijski “smoothie”

AI otkrio pet novih materijala za baterije bez litija

Istraživači Tehnološkog instituta u New Jerseyju razvili su AI sustav koji je otkrio pet potpuno novih poroznih oksidnih materijala pogodnih za multivalentne baterije, koje koriste elemente poput magnezija, kalcija ili cinka. Dualni AI pristup — jedan model generira kristalne strukture, drugi procjenjuje njihovu stabilnost — omogućio je brzo pronalaženje termodinamički stabilnih materijala s tunelskim strukturama. Ovo otkriće može dovesti do snažnijih, ekoloških baterija koje ne ovise o skupom litiju i ubrzati razvoj skladištenja energije i obnovljivih izvora. Bug

24.07.2025. (21:00)

Od smeća do deserta: baterije na meniju ljudskog tijela

Raos: Aminokiseline recikliraju baterije

Reciklirati litij-ionske baterije teško je jer se iz opasne crne mase teško izdvajaju vrijedni metali. Poljski znanstvenici osmislili su metodu koja koristi samo “jestive” tvari: kolin-klorid, malonsku kiselinu, glicin i vodikov peroksid. Ova zelena kemija omogućuje gotovo potpuno izdvajanje litija, nikla, kobalta, mangana i dijelom bakra, bez opasnih kiselina i pri niskim temperaturama. Postupak je brz, jeftin i ekološki, a otapala su doslovno sastojci iz ljudskog tijela ili prehrane. Nenad Raos za Bug

03.06.2025. (15:00)

Kad ti baterija umre, natoči malo soli i udahni duboko

Natrij-zrak ćelija: nova nada za električni promet?

MIT-ovi znanstvenici razvili su eksperimentalnu natrij-zrak gorivnu ćeliju s trostruko većom gustoćom energije od litij-ionskih baterija. Sustav koristi tekući natrij i zrak za stvaranje struje, a proizvodi bezopasne nusprodukte poput sode bikarbone. Tehnologija bi mogla omogućiti regionalno električno zrakoplovstvo, željeznički i pomorski promet bez emisija. Za razliku od baterija, gorivne ćelije proizvode energiju dok imaju gorivo, brzo se “pune” i mogu biti dugotrajnije, no njihova praktična primjena još čeka proboj. Bug

12.05.2025. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

12.04.2025. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug