Ljudi vs. političari
Ljubav, a ne rat
Love not war 💔 #Ukraine #Russia pic.twitter.com/ZH5M5YlTSD
— Roger (@starkfithl) February 24, 2022
Priča je starija, ali je poruka aktualna.
Love not war 💔 #Ukraine #Russia pic.twitter.com/ZH5M5YlTSD
— Roger (@starkfithl) February 24, 2022
Priča je starija, ali je poruka aktualna.
From 3 days to ‘2 hours’…
To paraphrase Shakespeare: “There's something rotten in Russia,” and the Russians know it.
Very eye-opening clip considering it was broadcast on Russian TV. pic.twitter.com/GhNljDeIAV
— Natalka (@NatalkaKyiv) September 23, 2025
“Rusi se moraju probuditi i prihvatiti stvarnost. Puno ljudi gine, a nemaju se čime pohvaliti”, rekao je 28. rujna američki potpredsjednik JD Vance. Samo nekoliko dana ranije predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je Rusija “potrošila milijune i milijune dolara na bombe, projektile, streljivo i živote, njihove živote, a praktički nisu osvojili nikakav teritorij”. Posljednjih dana i više proruski komentatora javno je priznalo da ruska ofenziva zapinje, potvrđujući upozorenja o velikim gubicima i malom napretku. Ukrajinska skupina za praćenje Deep State izračunala je da je Rusija od lipnja do kolovoza zauzela 1548 četvornih kilometara teritorija, ali izgubila 94.810 vojnika – prosječno 1030 dnevno. Taj dobitak čini tek 0.003 posto ukupne površine Ukrajine. Dmitri Rogozin, ruski senator koji zastupa okupiranu Zaporišku oblast je priznao da je front “u slijepoj ulici” i da Moskva više nije sposobna ostvariti značajniji napredak. “Nemoguće je napredovati. Na fronti je mrtva točka”… Index
Na izravno pitanje znači li Trumpov stav da Ukrajina može izvoditi dalekometne udare na Rusiju, Keith Kellogg, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, je odgovorio potvrdno. “Mislim da, čitajući što je on rekao, i čitajući što su rekli potpredsjednik Vance kao i tajnik Rubio, odgovor je da. Iskoristite sposobnost za duboke udare”, poručio je. BBC, Index

Rusija je, uz goleme gubitke, zauzela tek 0,6% teritorija i nije ostvarila strateške ciljeve. Ukrajina je obranila Kijev, povratila Herson i Harkiv te neutralizirala rusku pomorsku i zračnu nadmoć inovacijama s dronovima i projektilima. Poznati izraelsi povjesničar upozorava da je najveća prijetnja ukrajinskoj obrani pad volje Zapada, a ne stanje na bojištu. Putinov ključni poraz već je jasan: umjesto uništenja, rat je učvrstio ukrajinsku nacionalnu svijest. Yuval Noah Harari u komentaru za Financial Times
Upadi dronova u danske zračne luke izazvali su zatvaranja i zabrinutost širom Europe. Iako nema potvrde o ruskoj umiješanosti, incidenti se uklapaju u širi kontekst hibridnih prijetnji. Problem je što su dronovi jeftini, lako dostupni i teško ih je razlikovati od rekreativnih, dok je njihovo obaranje u blizini urbanih zona rizično i skupo. Trenutne mjere uglavnom se svode na detekciju i privremeno zatvaranje prometa. EU zato najavljuje izgradnju „zida protiv dronova“, no zasad su aerodromi uglavnom prepušteni improvizaciji i vlastitom snalaženju. DW
Ruski dronovi u poljskom zračnom prostoru (Index) pokazali su da Vladimir Putin nema namjeru završiti rat, već ga koristi za održavanje vlasti i testiranje NATO-a. Iako Rusija trpi goleme gubitke, Kremlj mir vidi kao politički rizik, posebno zbog domaćih jastrebova. Analitičari upozoravaju na jačanje hibridnog rata i provokacije koje potkopavaju vjeru u kolektivnu obranu. Trumpova nejasna stajališta o NATO-u i sankcijama dodatno osnažuju Putina, dok Moskva nastavlja s vojnom mobilizacijom i retorikom koja podsjeća na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Index
Ukrajina u rat ulaže trećinu svoga BDP-a i gotovo dvije trećine državnog proračuna – oko 55 milijardi eura godišnje, što građane stoji trećinu prosječne plaće. EU i SAD zajedno su dali manje od 130 milijardi, što po glavi ispada tek stotinjak eura godišnje. Ukupni trošak rata i obnove procjenjuje se na 700 milijardi eura, dok šteta na infrastrukturi već prelazi 150 milijardi. Nesrazmjer je očit: dok Zapad troši sitniš u odnosu na svoj dohodak, Ukrajinci plaćaju rat gotovo vlastitim životnim standardom. tportal
Ono što je najviše odjeknulo i u Europi i u Kremlju jest Trumpova jasna izjava da je Amerika spremna nakon prekida sukoba igrati ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, premda od europskih saveznika očekuje da oni tvore prvu crtu obrane. Pored toga, Trump je, nasuprot sastanku na Aljasci, govorio o postojećem stanju na bojišnici i mogućnosti zamjene teritorija (Ukrajinci bi se povukli iz Kurske oblasti i zauzvrat bi nešto dobili na svom terenu), a ne bi se, kako je Putin istaknuo i kako priželjkuje, pregovaralo o čitavom Donbasu. Već se govori o mogućoj lokaciji susreta Zelenskog i Putina. Nije još jasno o kakvim bi se sigurnosnim jamstvima radilo, a europski saveznici još su nepovjerljivi prema drugačijim tonovima američkog predsjednika. No Kremlj je svakako uznemiren ikakvom mogućnošću stacioniranja zapadnih snaga na teritoriju Ukrajine. Višeslav Raos iznosi svoje viđenje jučerašnjeg susreta europskih lidera s američkim predsjednikom. tportal