Ljudi teško razlikuju prava i AI lica, čak i kad misle da mogu - Monitor.hr
Četvrtak (20:00)

Gledaš, ali ne prepoznaješ

Ljudi teško razlikuju prava i AI lica, čak i kad misle da mogu

Istraživanje britanskih sveučilišta pokazalo je da ljudi slabo razlikuju stvarna lica od onih generiranih umjetnom inteligencijom (StyleGAN3). Bez obuke, tzv. superprepoznavači lažna lica prepoznali su u 41 % slučajeva, dok su prosječni sudionici postigli tek 31 %, što potvrđuje da su u tom zadatku prirodno uspješniji od drugih. Nakon kratke obuke, uspješnost je porasla na 64 %, odnosno 51 %, pri čemu je obuka jednako pomogla objema skupinama. Rezultati ukazuju na ozbiljne sigurnosne rizike u online provjeri identiteta. Bug


Slične vijesti

02.01. (20:00)

Brainrot algoritam

YouTube novim korisnicima masovno preporučuje niskokvalitetni AI sadržaj

Istraživanje Kapwinga pokazuje da je među prvih 500 YouTube preporuka novom korisniku čak 21 posto čista „splačina“, a dodatnih 33 posto sadržaj koji potiče tzv. brainrot. Analiza trend-kanala u više zemalja otkrila je stotine kanala temeljenih isključivo na takvom sadržaju, s milijardama pregleda i desecima milijuna dolara prihoda. Problem nije u kreatorima, nego u algoritmima koji favoriziraju jeftin, masovno proizveden AI sadržaj, posebno kod novih korisnika bez povijesti gledanja. Mreža

30.12.2025. (17:00)

Budi originalan, ne koristi AI

Umjetna inteligencija i kreativnost: povratak na poznato

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Patterns pokazuje da generativni AI modeli, kada djeluju bez ljudske intervencije, brzo gube kreativnu raznolikost. U eksperimentu “vizualnog pokvarenog telefona”, modeli Stable Diffusion XL i LLaVA nakon niza ponavljanja konvergirali su prema svega dvanaest ponavljajućih tema, bez obzira na početne opise. Istraživači zaključuju da AI ne pokazuje autonomnu kreativnost, već odražava pristranost iz podataka na kojima je trenirana, što vodi kulturnom konformizmu, a ne originalnosti. Bug

28.12.2025. (10:00)

Brainrot internet

AI smeće preplavljuje YouTube: algoritmi guraju niskokvalitetni sadržaj i milijunske zarade

Novo istraživanje pokazuje da više od 20% YouTube preporuka novim korisnicima čini niskokvalitetni AI sadržaj, tzv. “AI slop”, proizveden isključivo radi pregleda i zarade. Takvi kanali godišnje zarađuju oko 117 milijuna dolara i ukupno imaju 63 milijarde pregleda. Posebno su popularni među djecom i u zemljama poput Španjolske, Indije i Egipta. Iza bizarnih videa stoji globalna industrija koja optimizira sadržaj za algoritme, često uz više savjetnika nego stvarne kreativnosti. The Guardian, Index

25.12.2025. (12:00)

I dalje im bježe zakoni fizike

Umjetno generirani video sadržaj postaje sve uvjerljiviji, no postoje znakovi da ga prepoznate

Mnogi od njih izgledaju zapanjujuće stvarno i gotovo su nerazlučivi od stvarnih snimaka. Ipak, postoje tragovi po kojima ih možete prepoznati, pa se ne dajte zavarati. Modeli umjetne inteligencije i dalje imaju problema sa složenim sekvencama pokreta. Stoga obratite pozornost na:

  • neprirodno fleksibilne ruke ili dijelove tijela
  • pokrete koji naglo prestaju ili su trzavi
  • ruke ili lica koja kratko trepere ili se deformiraju
  • ljude koji nakratko nestaju na slici ili nepravilno komuniciraju s objektima.

Pozadine koje ne ostaju stabilne čest su pokazatelj kako iza video uratka stoji umjetna inteligencija. Objekti mijenjaju oblik ili položaj, tekstovi na zidovima postaju hrpa slova ili nisu čitljivi. Izvori svjetlosti također se ponekad mijenjaju na neprirodan način. Neki od znakova su ako koža na licu djeluje preglatko, avalja obratiti pozornost kretanje kose, pogotovo na rubu. Sora2 postavlja animirani vodeni žig u videozapis. No, korisnici ga često uklanjaju, pa imajte to na umu. PC World, tportal

01.12.2025. (14:00)

Kad banana postane oružje masovne dezinformacije

Googleov “Nano Banana Pro” pali alarm: superrealistične AI slike prijete povjerenju u fotografije

Nova verzija Google DeepMindova alata, Nano Banana Pro, izazvala je veliku zabrinutost zbog iznimno realističnih AI-generiranih slika koje mogu otežati razlikovanje lažnih vizuala od stvarnih fotografija. Stručnjaci upozoravaju da bi takva tehnologija mogla potkopati vrijednost fotografskih dokaza i olakšati stvaranje deepfakeova te manipulaciju javnim osobama. Korisnici pozivaju na hitnu regulaciju, dok Google ističe strogu politiku zabrane zloupotrebe i navodi da alat ugrađuje vidljive i nevidljive vodene žigove kako bi se povećala sigurnost. Index

30.11.2025. (16:00)

Tralalero tralala all over Internet

Smrt interneta: Kako nas AI zatrpava vlastitim izmišljotinama

Kurzgesagt upozorava da generativna AI proizvodi goleme količine netočnih sadržaja koji sve više kontaminiraju internet. Iako je većina AI-teksta točna, oko 20% su samouvjerene izmišljotine koje se brzo šire i dobivaju lažno vjerodostojne izvore. Problem pogađa i znanost: radovi nastaju uz AI, a neki sadrže skrivene poruke za manipulaciju recenzijama. Kako se modeli treniraju na sve zagađenijem internetu, stvaraju petlju pogrešaka. Novi rad pokazuje da LLM-ovi imaju prirodni plafon kreativnosti – razinu prosječnog amatera – što znači da će mrežu sve više gušiti mediokritetski sadržaj. Index

14.08.2025. (10:00)

Šum koji ne smeta, ali živcira krivotvoritelje

Znanstvenici razvili softver koji kodira vodeni žig u snimku i otkriva AI lažnjake

Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell razvili su tehniku “osvjetljenje kodirano šumom” (NCI) koja skriva vodene žigove u prividnom šumu izvora svjetlosti. Ti žigovi nose verziju originalnog videa s vremenskim oznakama, pa se manipulacije otkrivaju usporedbom s kodnim videozapisima. Budući da je žig gotovo nevidljiv i zahtijeva kompleksno lažiranje svjetla u više verzija videa, krivotvoriteljima posao postaje znatno teži. Ipak, autori upozoravaju da će borba protiv realističnih AI lažnjaka biti dugotrajna i sve zahtjevnija. Bug

22.07.2025. (00:00)

Za vašu popodnevnu razonodu

Stilin o Velvet Sundownu: Glazba je postala toliko generička da je AI bend samo posljedica

Riječ je o generičkoj sintezi utjecaja najpopularnijih pravaca pop i rock glazbe od sedamdesetih do danas, od countryja i folka do popa, rocka i psihodelije. Taj je zvuk odjeven u baršunastu, toplu produkciju koja pulsira u pozadini, ne izazivajući gotovo nikakav umjetnički efekt, već samo služeći kao glazbena tapeta aktivnostima koje trenutačno radite, toliko da vam ne remeti raspoloženje i koncentraciju.

No The Velvet Sundown su samo simptom puno šireg problema. Ljudi su se, naime, toliko naviknuli na ulogu glazbe kao tapete za druge aktivnosti da je ona koju stvaraju u ogromnom udjelu postala generička, monotona i neinspirativna te je nepovratno izgubila ulogu možda i najplemenitijeg oblika umjetnosti. Ključnu ulogu u tome, naravno, prije svega imaju najveći streaming servisi i njihovi generički algoritmi, no i tradicionalni mediji preko kojih ljudi konzumiraju glazbu, osobito formatirani radio, na kojemu je pitanje dana kad će The Velvet Sundown zasvirati uz već neku generički duhovitu opasku dežurnog voditelja. Bojan Stilin za tportal

16.07.2025. (15:00)

Prednost ručnom radu

YouTube i Facebook žele stati na kraj kreatorima koji koriste umjetnu inteligenciju i zarađuju na njemu

YouTube je preplavljen neautentičnim sadržajima, koji kompiliraju tuđe radove, a izrađeni su u pravilu uz pomoć alata generativne umjetne inteligencije. Danas je takve video sadržaje lakše izrađivati no što je to ikad bilo, a mnogi su već pronalazili i načine kako ih monetizirati, odnosno kako malo uložiti u stvaranje videa koji će potom moći zarađivati. Ne planiraju ih aktivno uklanjati, ali će ukidanjem monetizacije pokušati demotivirati autore da ih i dalje stvaraju u velikim količinama. S druge strane, u Meti su odlučili od neautentičnog sadržaja “pročistiti” svoj Facebook. Ta društvena mreža također je poznata po beskonačnom dijeljenju “jednih te istih” sadržaja, a u svemu tome originalni se autori izgube i ne mogu doći do ciljane publike. Facebook će tako pojačati mjere za otkrivanje neoriginalnog sadržaja. Bug