Lunarna prašina mogla bi zaštititi Zemlju od klimatskih promjena - Monitor.hr
10.02.2023. (07:00)

Imat ćemo i mi svoj vlastiti prsten

Lunarna prašina mogla bi zaštititi Zemlju od klimatskih promjena

Znanstvenici već desetljećima istražuju solarni geoinženjering kako bi blokirali sunčevo zračenje i regulirali klimu na Zemlji. Nova studija znanstvenika s Harvard-Smithsonianovog Centra za astrofiziku i Sveučilišta u Utahu predložila je postavljanje prašine u orbitu kako bi se Zemlja zaštitila od sunčeve svjetlosti. Najučinkovitije bi, smatraju oni, bilo prašinu sa Zemlje lansirati na stabilnu orbitalnu “Lagrangeovu točku” između Zemlje i Sunca. Međutim, predlažu i manje skupu metodu koja uključuje lansiranje lunarne prašine izravno s Mjeseca. Nevjerojatno je razmišljati o tome kako bi mjesečeva prašina – za čije je stvaranje trebalo više od četiri milijarde godina – mogla pomoći usporiti porast temperature na Zemlji, problem za koji nam je trebalo manje od 300 godina da proizvedemo. Bug


Slične vijesti

04.06. (14:00)

See you on the dark side of the moon...

Video s tamne strane Mjeseca: Kineska sonda prikuplja uzorke


Kineska lunarna sonda Chang’e-6 uspješno je poletjela s površine Mjeseca gdje je prikupila uzroke za koje znanstvenici očekuju da će pomoći odgovoriti na ključna pitanja o ranoj evoluciji Sunčeva sustava. Uzroci bi trebali ostati još nekoliko tjedana u orbiti Mjeseca, a potom će sonda započeti povratak prema Zemlji gdje bi trebali sletjeti oko 25. lipnja. Ovaj pothvat predstavlja novu etapu ambicioznog kineskog svemirskog programa koji želi poslati ljudsku posadu na Mjesec do 2030. godine. Green

09.05. (15:00)

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

09.03. (20:00)

Zemaljski život van Zemlje

Na Mjesecu ima života. Donijeli su ga ljudi

Prije nešto više od pet godina, 22. veljače 2019., svemirska sonda bez ljudske posade Beresheet, koju su izgradili SpaceIL i Israel Aerospace Industries, postavljena je u orbitu oko Mjeseca. Beresheet je trebao postati prva privatna svemirska letjelica koja će izvesti meko slijetanje na Mjesec, međutim, nakon više tehničkih problema srušio se na površinu Zemljinog satelita i raspao u komadiće koji su se rasuli u krugu od 100-tinjak metara. Među raznim teretima na Beresheetu našli su se i tzv. vodeni medvjedići, poznati kao tardigrade. Te mikroskopske životinjice, koje dijele pretka s kukcima, također se nazivaju dugoživcima jer imaju sposobnost preživljavanja u najsurovijim klimatskim uvjetima, uključujući i svemir. Štoviše, mogu se vratiti u život desetljećima nakon što su potpuno dehidrirali. Index

09.02. (11:00)

Provedite medeni mjesec na Mjesecu!

Planetarno rudarstvo i svemirski turizam – budućnost je možda bliža nego se čini

Iako je prošlo više od pola stoljeća, neki i dalje ne vjeruju da je čovjek ikada kročio na Mjesec. No, istina je da se od tada to nije ponovilo. Zašto? Jer je interes splasnuo, a NASA više nije imala sredstva. Tada je bio Hladni rat i to je učinjeno zbog natjecanja. I danas je takav pohvat vrlo skup. No, danas se svemirski programi kroje u privatnim tvrtkama i financirat će se s tržišta. Za očekivati je da će se na Mjesecu organizirati platforma slična onoj na Antarktici, gdje postoje nacionalne ekspedicije i laboratoriji. Trenutno postoje dva svjetska projekta za odlazak ljudske posade na Mjesec – kineski projekt i NASA-in projekt Artemis, koji će tamo krenuti iduće ili godinu iza. Pokraj znanstvenih ekspedicija, za očekivati je da će uskoro nuditi i turističku ponudu na našem satelitu, tvrde domaći znanstvenici za Otvoreno. HRT

18.01. (00:00)

Mali korak za čovjeka, ali odjednom prekompliciran za NASA-u

Danas je teže sletjeti na Mjesec nego prije 50 godina

Prošlo je više od pola stoljeća otkako je NASA poslala astronaute na Mjesec i nakon toga ih vratila kući žive i zdrave. Ne bi li danas slijetanje na Mjesečevu površinu, nakon tolikog iskustva i razvoja tehnologije, trebalo biti jednostavna procedura?
Nedavni neuspjeh Peregrinea, svemirske letjelice tvrtke Astrobotic Technology, povlači ovo pitanje, ali i ukazuje na izazove suvremenih misija slijetanja na Mjesec. Unatoč tehnološkom napretku, slijetanje ostaje složena procedura. Problemi poput gubitka goriva ili poteškoća s postavljanjem letjelice prema Suncu otežavaju misije. Uz to, težina svemirskih letjelica i nedostatak atmosfere na Mjesecu predstavljaju izazove u kontroli spuštanja. Landeri privatnih kompanija često su prototipi, a nedostatak standardizacije dodatno otežava rješavanje problema. Unatoč velikom iskustvu i razvoju tehnologije od misija Apollo, slijetanje na Mjesec i dalje je izazovno. (Index)

24.10.2023. (16:00)

Ipak nije mlad

Mjesec je milijune godina stariji nego što se mislilo

Naš je prirodni satelit nastao prije otprilike 4,4 milijarde godina, odnosno nedugo nakon stvaranja Zemlje. Tada je, prema teoriji, objekt veličine Marsa udario o Zemlju koja je bila tek u procesu formiranja kao užarena kugla. Tada se odlomio ogroman oblak krhotine koji se tek nakon nekog vremena formirao u Mjesec. Riječ je o teoriji koja nije u potpunosti prihvaćena budući da nije sasvim poznato kako je točno nastao Mjesec. No, prisutnost određenih elemenata ukazuje na zemaljsko porijeklo. Green, Science Alert.

09.10.2023. (22:00)

Svemirski turizam

NASA planira izgraditi kuću na Mjesecu do 2040.

Koja bi mogla biti prva za ljudski smještaj, i to ne samo za astronaute već i za turiste. Plan je lansirati divovski 3D printer na Mjesec i koristiti lunarni beton od kamenja, mineralnih fragmenata i prašine za slojevitu strukturu na površini. NASA također surađuje sa sveučilištima i privatnim tvrtkama na izradi vrata, pločica i namještaja za dom na Zemljinom satelitu. Fortune

 

06.10.2023. (17:22)

Video iz 2002. ne dokazuje da je slijetanje na Mjesec snimljeno u studiju

14.09.2023. (20:00)

Kupujem zemljište na Mjesecu, jeftinije je nego stan u Zagrebu

Istraživanja na Mjesecu definirana Uredbom koji je još 1979. donio UN, no teško je baš sve obuhvatiti

Indijska misija na južnom polu Mjeseca zadržat će se dva tjedna te prikupiti uzorke za analizu mineralnog sastava površine Mjeseca. Što ako dođe do otkrića drugih vrijednih minerala na Mjesecu? Tko na njih polaže pravo i može li uopće? Istraživanje i korištenje Mjeseca “nasljeđe je cjelokupnog čovječanstva” te, shodno tome, sve države moraju imati koristi od tih aktivnosti, bez obzira na stupanj ekonomskog i znanstvenog razvoja. Pri istraživanju i korištenju Mjeseca, države se trebaju voditi načelima suradnje i međusobne pomoći. Budući da privatne kompanije sve više ulaze u prostor istraživanja Svemira, a ova odredba isključuje mogućnost privatizacije resursa Mjeseca, sve je manja vjerojatnost da hoće. Faktograf

19.08.2023. (00:00)

A da se gore nalazi nafta?

Intrigantna utrka: Države žele čim prije sletjeti na Mjesec kako bi se domogle vode

Sada je Rusija lansirala svoju prvu svemirsku letjelicu za slijetanje na Mjesec, nakon 47 godina pokušaja da bude prva sila koja će izvesti meko slijetanje na južni pol Mjeseca. Riječ je o regiji za koju se vjeruje da sadrži tzv. džepove vodenog leda. Paralelno, Rusija se tako natječe s Indijom, koja je lansirala svoj lunarni lender Chandrayaan-3 prošloga mjeseca, ali i sa SAD-om i Kinom, državama koje također imaju napredne programe istraživanja Mjeseca. Niti jedna zemlja nije meko sletjela na južni pol Mjeseca. Neravan teren to otežava, ali nagrada otkrića vodenog leda mogla bi biti povijesna: vjeruje se da bi se mogla koristiti za vađenje goriva i kisika, kao i za pitku vodu. Iz Europske svemirske agencije (ESA) tvrde da svemirske misije u startu moraju biti što održivije jer su zalihe ograničene na svim svemirskim letjelicama. NASA je 1970. godine otkazala Apollo misije te je tako Apollo 17 postao posljednja misija s posadom na Mjesecu. Glavni razlog tomu bio je novac. Trošak dolaska na Mjesec bio je, ironično, astronomski. Green