Lunarna prašina mogla bi zaštititi Zemlju od klimatskih promjena - Monitor.hr
10.02. (07:00)

Imat ćemo i mi svoj vlastiti prsten

Lunarna prašina mogla bi zaštititi Zemlju od klimatskih promjena

Znanstvenici već desetljećima istražuju solarni geoinženjering kako bi blokirali sunčevo zračenje i regulirali klimu na Zemlji. Nova studija znanstvenika s Harvard-Smithsonianovog Centra za astrofiziku i Sveučilišta u Utahu predložila je postavljanje prašine u orbitu kako bi se Zemlja zaštitila od sunčeve svjetlosti. Najučinkovitije bi, smatraju oni, bilo prašinu sa Zemlje lansirati na stabilnu orbitalnu “Lagrangeovu točku” između Zemlje i Sunca. Međutim, predlažu i manje skupu metodu koja uključuje lansiranje lunarne prašine izravno s Mjeseca. Nevjerojatno je razmišljati o tome kako bi mjesečeva prašina – za čije je stvaranje trebalo više od četiri milijarde godina – mogla pomoći usporiti porast temperature na Zemlji, problem za koji nam je trebalo manje od 300 godina da proizvedemo. Bug


Slične vijesti

24.05. (07:00)

Kako se računa vrijeme tamo gore

Koliko je sati na Mjesecu?

The Oysters That Knew What Time It Was | WIRED

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici koja doživi 16 zalazaka sunca dnevno vremenska zona je univerzalno vrijeme (UT), što je isto kao srednje vrijeme po Greenwichu (GMT). Po toj logici, univerzalno vrijeme je i vrijeme na Mjesecu. Zasad nema dogovora o tome koja će se vremenska zona koristiti kada ljudi s Artemisom III. slete na površinu Mjeseca nakon što se uspostavi jedna ili više baza. Trenutno se robotske misije održavaju u vrijeme koje odgovara određenim vremenskim zonama u toj zemlji. Korištenje Sunca za računanje vremena, kao što to činimo na Zemlji, neće ni približno funkcionirati. Od izlaska do zalaska Sunca na Mjesecu ima 14,77 zemaljskih dana pa su potrebne neke podjele. Jedan od prijedloga je ideja lunarnog standardnog vremena, gdje su sekunde, minute i sati bili isti, ali su se 24 sata nazivala ciklusom, a 30 ciklusa punim lunarnim danom, što je otprilike točno. Astronauti koji su bili na Mjesecu koristili su Ground Elapsed Time (GET) koje je sada poznato kao Mission Elapsed Time. Vrijeme se računalo kao minute, sati i dani od lansiranja. Net

15.05. (21:00)

Man on the Moon

Jedini čovjek čiji je pepeo rasut po Mjesecu

Eugene Merle Shoemaker - Alchetron, The Free Social Encyclopedia

Eugene Merle Shoemaker (1928.-1997.) prvi je čovjek čiji su posmrtni ostaci rasuti po Mjesecu. Shoemaker je  pokrenuo Program istraživanja astrogeologije u sklopu Američkog geološkog zavoda početkom 1960-ih te pomogao u obuci Apollo astronauta za geološka istraživanja na Mjesecu. Zajedno sa suprugom Carolyn i Davidom Levyjem otkrio je poznati komet Shoemaker-Levy 9 koji je 1994. udario u Jupiter, što je pružilo jedinstvenu priliku astronomima da prouče posljedice udara kometa na planet. Nakon smrti NASA mu je odlučila odati počast tako što je njegove ostatke 1998. poslala na Mjesec putem svemirske letjelice Lunar Prospector. Kapsula od polikarbonata, koju je izradila ista tvrtka koja je poslala pepeo autora “Zvjezdanih staza” Genea Roddenberryja u orbitu, sadržavala je Shoemakerov pepeo, fotografiju Barringerovog kratera i citat iz Shakespeareove drame “Romeo i Julija.” Letjelica se sudarila s Mjesecom i ostavila približno 30 grama Shoemakerovih posmrtnih ostataka blizu Mjesečevog Južnog pola. Kozmos

Câu chuyện cảm động về Eugene Shoemaker: Người đầu tiên của nhân loại vĩnh viễn an nghỉ trên Mặt trăng

05.05. (18:00)

Ipak se ne kreće

Znantsvenici potvrdili od čega se sastoji unutrašnjost Mjeseca

Novo istraživanje koje su provodili francuski znanstvenici pokazalo je kako je unutrašnjost Mjeseca čvrsta lopta od materijala koji je po gustoći sličan željezu. Važno otkriće daje odgovor na dugotrajnu raspravu o tome je li Mjesečeva jezgra čvrsta ili rastaljena, a sigurno će pomoći znanstvenicima kako bi bolje razumjeli povijest Zemljinog satelita, ali i Sunčevog sustava općenito. Ispitivanje unutrašnjeg sastava objekata u Sunčevom sustavu najučinkovitije se postiže seizmičkim podacima. Način na koji se akustični valovi generirani potresima kreću i reflektiraju od materijala unutar planeta ili mjeseca može pomoći znanstvenicima da naprave detaljnu kartu unutrašnjosti objekta. Green

27.04. (10:51)

Privatna svemirska letjelica izgubila komunikaciju i vjerojatno pala na Mjesec

29.03. (17:00)

Halooo, uzvraćam poziv. Netko me je zvao s Mjeseca

Nokia planira dovesti 4G na Mjesec još ove godine

Nokia selected by NASA to build 4G LTE Mobile Network on the Moon

Finska telekomunikacijska kompanija planira lansirati mrežu pomoću SpaceX rakete, kaže Luis Maestro Ruiz De Temino, Nokijin glavni inženjer. Mrežu će pokretati antenom opremljena bazna stanica spremljena u slijetalo Nova-C koju je razvila američka firma Intuitive Machines, dok će s njom na Mjesec doći i rover pokretan solarnom energijom, izvještava CNBC. Infrastruktura će sletjeti na krater Shackleton, koji se nalazi duž južnog ruba Mjeseca, a Nokia naglašava da je tehnologija dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete svemira. Mreža će se koristiti unutar Nasine misije Artemis 1 koja planira na Mjesec poslati astronaute. Cilj je pokazati da zemaljske mreže mogu zadovoljiti komunikacijske potrebe za buduće svemirske misije, kažu iz Nokije. Tportal

07.03. (09:00)

Mjesečeva gora Mons Mouton

Planina na Mjesecu dobila ime po afroameričkoj matematičarki na čijim je proračunima letio Apollo 11

Moon Mountain Named in Honor of NASA Mathematician and Computer Programmer

Melba Roy Mouton bila je pionirka računalstva i genijalna matematičarka, stajala je iza mnogih proračuna važnih za misiju Apolla 11 i prvo ljudsko slijetanje na Mjesec, ali i za druge letove NASA-e u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Sada je na Zemljinom satelitu ušla u vječnost, po njoj je nazvana 6000 metara visoka planina blizu Mjesečevog Južnog pola. “Mouton je bila jedna od pionirki i liderica u NASA-i. Ne samo što je pomogla da NASA preuzme vodstvo u istraživanju svemira nego je utrla put i drugim ženama, posebno ljudima druge rase da ostvare karijeru i razvijaju znanstvena dostignuća u NASA-i”, napisala je u priopćenju povodom imenovanja Sandra Connelly, administratorica za znanost u američkoj svemirskoj agenciji.  Tportal

SVS: Mons Mouton, a Newly Named Lunar Mountain

21.11.2022. (08:00)

Mogući su ostaci dinosaura na Mjesecu

19.05.2022. (08:49)

Svemirske biljke: Znanstvenici uzgajaju biljke u Mjesečevom tlu

18.05.2022. (09:00)

Lunarne tajne

Raos: Ima li gljiva na Mjesecu?

Teorija je stara, ali su problemi novi. Ako je do nas došao komadić Marsa, kako ćemo u njemu pronaći tragove života? Ili, na drugi način: uzmemo li stijenu s Mjeseca, možemo li u njoj pronaći tragove života sa Zemlje, jer je razumno pretpostaviti da i Zemlja obasipa Mjesec svojim stijenama kao što Mjesec obasipa nju. Znanstvenici su pomiješali osušene kolonije jednostanične gljive Cryomyces antarcticus sa smjesom minerala koja sastavom odgovara Mjesečevom tlu (regolitu) te ih 16 mjeseci izložili nedaćama svemirskog vakuuma i zračenja pričvrstivši ih za Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi znak uspjeha istraživanja bio je nalaz da se spektar melanina nije promijenio, što znači da bi melanin bio dobar biomarker za pronalaženje tragova života na Mjesecu no i na drugim tijelima Sunčevog sustava. Nenad Raos za Bug.

14.05.2022. (01:00)

I Mjesec se može zazelenit

Uzgojili biljke u zemlji s Mjeseca

Znanstvenici su u četvrtak rekli da su posadili sjeme malog cvjetnog korova, Arabidopsis thaliana, u 12 malih posuda veličine naprstka i promatrali kako niče i raste. Svaka posuda je sadržavala gram mjesečeve zemlje, čiji je točniji naziv lunarni regolit koji se sa svojim oštrim česticama i nedostatkom organskog materijala uvelike razlikuje od zemaljskog tla, pa se nije znalo hoće li sjeme proklijati. Svako je sjeme proklijalo i nije bilo vanjskih razlika u ranim fazama rasta između onih posijanih u regolitu – koji se uglavnom sastoji od zdrobljenih bazaltnih stijena. Večernji