Mato Barišić: Isplati li se ulagati u nekretnine?

Na primjer, ako kupite nekretninu za 100.000 eura koju možete iznajmiti za, recimo, 400 eura mjesečno, to znači da biste ostvarili povrat na svoje ulaganje od 4,8% godišnje i određenu aprecijaciju cijene nekretnine od, recimo, 2% godišnje, što bi u osnovi iznosilo 6,8% godišnjeg povrata na vaše ulaganje. Ne zvuči loše. No nekretnina ima i dosta troškova… piše Mato Barišić za Index

nekretnine ulaganje

Kako kupiti stan, a da ne dobiješ dramu

Kako izbjeći skupocjene pogreške pri kupnji nekretnine

Kupnja nekretnine zahtijeva izniman oprez jer pravni propusti mogu uzrokovati dugogodišnje probleme. Javni bilježnik Vjekoslav Arambašić upozorava da građani moraju razlikovati katastar, koji prikazuje položaj i površinu, od zemljišnih knjiga koje definiraju pravno stanje. Prije kupnje nužno je provjeriti zemljišnoknjižni izvadak, točnost podataka i OIB vlasnika, ali i potencijalne terete poput bračne stečevine. Također, nekretnina mora imati uporabnu dozvolu i energetski certifikat. Budući da sve izgrađeno na zemljištu dijeli njegovu pravnu sudbinu, detaljna analiza dokumentacije ključna je za sigurnu investiciju. HRT

kupovina nekretnine nekretnine

Ne moraju u penziju

Preporuke s HGK konferencije: Zgradarstvo mora napustiti linearni model i prihvatiti kružnu ekonomiju

Većina društva i dalje funkcionalno ovisi o linearnoj ekonomiji, što u zgradarstvu uzrokuje ogromne gubitke resursa, zagađenje i nedostatak sirovina. Snježana Turalija (GREENiKA) naglašava potrebu za prelazom na kružnu ekonomiju kroz cjelokupni životni ciklus zgrada. To uključuje korištenje trajnijih i reciklabilnih materijala, sprječavanje nastanka otpada, dijeljenje opreme te fleksibilno projektiranje koje omogućuje prenamjenu umjesto rušenja. Primjeri poput Austrije i Mađarske pokazuju uspjeh urbane revitalizacije zapuštenih prostora, dok Ministarstvo donosi smjernice za razdoblje 2021. – 2030. kako bi se povećala ekološka i ekonomska vrijednost. Zgradonačelnik

kružna ekonomija nekretnine upravljanje zgradama

Od zapuštenog potkrovlja do krova nad glavom

Mijenjam tavan za novi krov i lift: Može li nas investitor spasiti od ruševnih zgrada?

Nakon 30 godina neodržavanja višestambenih zgrada i manjka javnih sredstava, model “zadnji kat za obnovu” nudi rješenje. Suvlasnici ustupaju tavan ili mogućnost dogradnje investitoru, koji zauzvrat financira kompletnu obnovu zgrade – od statike i fasade do ugradnje dizala. Model spaja interese stanara, investitora i gradova. Ipak, ključne prepreke ostaju sporost administracije i potreba za 100 % suglasnosti svih suvlasnika. Zgradonačelnik donosi inicijativu.

HUPFAS nekretnine obnova obnova zgrada

Betonska groznica, ali barem je kamata "prijateljska"

Analiza Nenada Bakića: Stanovi u Hrvatskoj precijenjeni su 15% u odnosu na realne ekonomske pokazatelje

Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za P okazatelji. Index

nekretnine Nenad Bakić

O, nove nekretnine! Nismo ni znali da vas imamo

Zagreb “težak” četiri milijarde eura: Imovina velika, ali i dalje puna kostura iz ormara

Grad Zagreb je krajem 2025. godine u knjigama zabilježio imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Od toga 3,04 milijarde čini nefinancijska imovina (nekretnine, infrastruktura), a 945,4 milijuna financijska imovina, uglavnom udjeli u tvrtkama poput Zagrebačkog holdinga. Rast vrijednosti rezultat je novih ulaganja, ali i boljeg popisivanja stanova i poslovnih prostora. Unatoč velikim brojkama, sustavom se upravlja otežano: više od petine poslovnih prostora zjapi prazno, stotine se koriste bez ugovora, a sličan nered s bespravnim korisnicima vlada i u više od 500 gradskih stanova. Jutarnji

gradska imovina nekretnine

Napokon da svi igramo po istim pravilima

Kraj lažnim oglasima i naplati razgledavanja: Što sve donosi novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama

Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):

Zabrana lažnog oglašavanja: Agencije više ne smiju oglašavati nekretnine za koje nemaju potpisan ugovor o posredovanju.
Kraj ucjenama za razgledavanje: Zabranjeno je uvjetovanje razgledavanja nekretnine naplatom provizije.
Stroža kontrola agenata: Posredovati mogu isključivo registrirani agenti s položenim ispitom zaposleni kod ovlaštenog posrednika, a vlasnici agencija ne smiju imati kriminalnu prošlost.
Veća odgovornost: Povećan je iznos polica osiguranja od odgovornosti agencija, uveden je obvezan etički kodeks te su znatno rigoroznije kazne za nelegalno posredovanje.

kupovina nekretnine nekretnine Zakon o posredovanju u prometu nekretninama

Lakše je postati Parižanin nego Splićanin s lokalnom plaćom

Split i Lisabon na vrhu Europe po nedostupnosti stanova: Za kvadrat se radi dvostruko više od gornje granice normale

Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.

cijene nekretnina nekretnine

Džabe i roditelji kad su kvadrati skupi

Mladi Europljani prvu nekretninu kupuju s prosječno 31,3 godine, najmlađi su na Malti

U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1

nekretnine priuštivo stanovanje

Nego, kad je sljedeći sastanak stanara?

Novi zakon o zgradama: Bez novog ugovora do kraja godine prijeti prinudna uprava

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a suvlasnici imaju jasan rok: sve zgrade s četiri ili više stanova moraju prilagoditi svoje međuvlasničke ugovore do 31. prosinca 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. stari ugovori više ne vrijede. Ako se stanari ne dogovore na vrijeme, gube pravnu osnovu za naplatu pričuve, a zgradama prijeti prinudna uprava koja će upravljati njihovim novcem. Uz to, uvode se obvezni godišnji pregledi zgrada, a za prijavu na javne pozive zgrade moraju hitno izvaditi vlastiti OIB, koji trenutno ima tek trećina zgrada u Hrvatskoj. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik za N1

godišnji pregled zgrada nekretnine suvlasnici Tin Bašić Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

Damir Novotny financijski baloni fiskalizacija 2.0 inflacija kriza nekretnine