Mesna pseća hrana ima višestruko veći ugljični otisak od suhe i biljne

I zdjelica ima svoj trag

Mesna pseća hrana ima višestruko veći ugljični otisak od suhe i biljne

Istraživanje sveučilišta u Edinburghu i Exeteru pokazalo je da se emisije CO₂ povezane s psećom hranom drastično razlikuju – i do 65 puta, ovisno o sastavu. Vlažna, sirova i mesna hrana ima znatno veći ugljični otisak od suhe, dok hrana bez žitarica zagađuje više od one koja ih sadrži. Biljna pseća hrana pokazala se klimatski povoljnijom. U Velikoj Britaniji pseća hrana čini oko 1 % ukupnih emisija stakleničkih plinova, pa znanstvenici pozivaju na jasnije deklaracije kako bi vlasnici mogli birati održivije opcije. tportal

emisije CO2 hrana za pse psi ugljični otisak

Napadni klimu njezinim vlastitim oružjem

Raos: Kako staklenički plin pretvoriti u sirovinu budućnosti i ublažiti zatopljenje

Globalno zatopljenje moglo bi se ublažiti prevođenjem $CO_2$ u ugljikov monoksid ( $CO$ ), čime on postaje vrijedna sirovina za kemijsku industriju. Ruski znanstvenici uspjeli su pomoću visokog napona pretvoriti $CO_2$ u plazmu te ga, uz novi katalizator, razgraditi na kisik i čist $CO$ . Ključ uspjeha je porozni cerijev(IV) oksid ( $CeO_2$ ) pripremljen uz pomoć limunske kiseline, čiji samo jedan gram ima površinu od čak $52\text{ m}^2$ . Ovim postupkom razgrađeno je $32\%$ ugljikova dioksida. Dodavanjem vodika dobiva se sintezni plin iz kojeg se mogu proizvoditi ekološka goriva poput metanola. Nenad Raos za Bug

emisije CO2 globalno zatopljenje Nenad Raos ugljikov monoksid

Klima je dobila dozu svoje zelene terapije

Masovna sadnja drveća u Kini pretvara rubove pustinje Taklamakan u ponor ugljika

Novo istraživanje pokazuje da masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan u Kini povećava skladištenje ugljika i pomaže smanjiti količinu CO₂ u atmosferi. Projekt “Veliki zeleni zid”, pokrenut 1978., do danas je doveo do sadnje više od 66 milijardi stabala i postupnog širenja vegetacije. Analiza satelitskih i terenskih podataka tijekom 25 godina pokazuje da vegetacija sve više apsorbira CO₂, osobito u kišnoj sezoni. Znanstvenici ističu da bi ovakav pristup mogao pomoći u borbi protiv dezertifikacije i poslužiti kao model za slične projekte u drugim pustinjskim područjima svijeta. Večernji

emisije CO2 Kina ponor ugljika pustinja Taklamakan veliki zeleni zid

Miriše na pobjedu, a napalma ni blizu

Hrvatska znatno smanjila emisije, ali ciljevi za 2030. ostaju izazovni

Izvješće Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokazuje da je Hrvatska od 1990. gotovo prepolovila emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku. Najveći pad zabilježen je kod sumporovog dioksida, čije su emisije smanjene za više od 97 posto, dok su znatno smanjeni i dušikovi oksidi, hlapivi organski spojevi, amonijak i PM2,5 čestice. Napredak je rezultat regulatornih mjera, tehnološkog razvoja i usklađivanja s europskim standardima. Ipak, ostvarenje strožih ciljeva do 2030. bit će izazovno, osobito u sektorima prometa, poljoprivrede i kućnih ložišta. Klikaj

emisije CO2 onečišćenje zraka

Klimatske promjene ulaze nam u krv

Porast CO₂ u atmosferi već mijenja kemiju ljudske krvi

Novo istraživanje pokazuje da rast razine CO₂ u atmosferi prati i mjerljiva promjena u kemijskom sastavu ljudske krvi. Analizom podataka američkog programa NHANES od 1999. do 2020. znanstvenici su utvrdili porast razine bikarbonata za oko 7 posto, dok su razine kalcija i fosfora blago pale. Promjene su zasad unutar zdravih granica, no modeli predviđaju da bi do 2076. neke vrijednosti mogle doseći rubne razine. Istraživači upozoravaju da bi dugoročno prilagodba organizma mogla biti ograničena te ističu važnost smanjenja atmosferskog CO₂. Index

emisije CO2 klimatske promjene ugljikov dioksid

Ugljen, ali pametnije

Kina: Učinkovitija proizvodnja alkena iz ugljena uz manje CO₂

Kineski istraživači razvili su izmijenjeni kemijski proces za proizvodnju olefina iz ugljena koji znatno smanjuje emisije CO₂ i povećava iskoristivost sirovine. Promjenom reakcijskog puta i blokiranjem sporednih reakcija koje inače stvaraju ugljikov dioksid, više ugljika ostaje vezano u konačnim proizvodima. Time se postiže i do trostruko veći prinos korisnih kemikalija. Iako proces ne čini ugljen „zelenim“, pokazuje da je moguće istodobno smanjiti onečišćenje i povećati industrijsku učinkovitost. Alkeni su ugljikovodici, s barem jednom dvostrukom vezom između dva atoma ugljika. Ta dvostruka veza čini ih kemijski “reaktivnima”, odnosno idealnim gradivnim blokovima za daljnju kemijsku industriju. Najvažniji alkeni su etilen i propilen. Poanta novog kineskog procesa je da se iz ugljena dobije više olefina uz manje izgubljenog ugljika (manje CO₂). Drugim riječima: manje otpada, više korisne kemije po toni ugljena, bolja ekonomika i manji klimatski otisak. Interesting Engineering

alkeni emisije CO2

Pa što čekate, bacite to vapno u more, po mogućnosti već jučer!

Talijanski znanstvenici predlažu: CO₂ otopiti u moru uz dodatak gašenog vapna

Talijanski znanstvenici predložili su jednostavan način za pohranu viška CO₂ – otapanjem u morskoj vodi uz dodatak gašenog vapna (Ca(OH)₂), čime nastaje stabilni kalcijev hidrogenkarbonat. Time bi se spriječilo zakiseljavanje oceana i dugoročno vezalo staklenički plin, po mogućnosti na tisuće godina. Proces, poznat kao Limenet®, imitira prirodno trošenje vapnenačkih stijena, ali zahtijeva precizan omjer CO₂ i vapna kako ne bi došlo do taloženja kalcijeva karbonata i ponovnog oslobađanja plina. Teoretski, 875 kg vapna može omogućiti da 3000 m³ morske vode veže oko tonu CO₂. Nenad Raos za Bug

CO2 emisije CO2 morska voda Nenad Raos

Gdje CO₂ ne nestaje, nego se pretvara u keš

Biodizel uklanja CO₂

Da ne bude zabune zbog naslova: Ne uklanja CO2 izgaranje, već proizvodnja! Ključ je u nusproduktu glicerolu. Novo istraživanje pokazuje kako se glicerol, uz pomoć katalizatora (cirkonijev i nikal oksid), može iskoristiti za simultanu proizvodnju mliječne i mravlje kiseline. U tom procesu, vodik oslobođen iz glicerola reducira CO2 u mravlju kiselinu. Optimalni uvjeti (visoki tlak CO2, temperatura) ključni su za visoki prinos. Ova tehnologija ne samo da troši značajne količine CO2 (143 tisuće tona godišnje u testiranoj skali), već i stvara profit prodajom nastalih kiselina koje se koriste u industriji i poljoprivredi. Dakle, biodizel ne “jede” CO2 iz auspuha, već se pametnom kemijom CO2 iskorištava pri njegovoj proizvodnji! Nenad Raos za Bug

biodizel emisija ugljika emisije CO2 emisije CO₂ Nenad Raos

Pa nisu krave krive

Ugljični dioksid postavlja rekorde, a to ni nije najgora vijest

Koncentracija ugljičnog dioksida stvorenog izgaranjem fosilnih goriva povećana je u odnosu na prošlu godinu za 0,8 posto što je novi rekord, a to nisu sve loše vijesti. Dok istraživači istražuju, političari sastanče na golemim skupovima. Tamo donose razne zaključke i rezolucije, ali se vrlo malo od toga i realizira. U Azerbejdžanu je tako upravo održana dvodnevna Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi, COP29. Emisiji stakleničkih plinova, prije svega metana, doprinose stočarstvo i mesna industrija, i s tim povezane suvremene prehrambene navike velikog dijela čovječanstva. Za SAD postoje dobro dokumentirani podaci. Krajem 19. stoljeća bilo je oko 29 milijuna grla goveda. Danas je taj broj dosegao oko 94 milijuna, što je tek 8 posto ukupne svjetske populacije.

Procjenjuje se da totalan broj goveda iznosi gotovo 1,5 milijardu. Prevedeno, u emisiju metana to iznosi oko 150 milijuna tona metana godišnje. Takva golema proizvodnja mesa, ne samo govedine nego i piletine, omogućila je ponudu jeftine hrane koja je uz pržene krumpiriće i zaslađena pića postala dio svakodnevne prehrane siromašnijih slojeva stanovništva. Sastav masnoća i goleme količine šećera u tim proizvodima su dominantno utjecale na veliki porast pretilosti u posljednjih nekoliko decenija. To je posebno jako izraženo u siromašnijoj populaciji. Milorad Milun za Novosti.

COP29 emisije CO2 emisije štetnih plinova goveda Milorad Milun

Dosad je postojao balans na račun naših grešaka, ali sada otplaćujemo dug

Klimatski ponori pod pritiskom: Priroda gubi sposobnost apsorpcije ugljika

Kako se Zemlja zagrijava, prirodni ponori ugljika, poput šuma i oceana, sve teže apsorbiraju emisije. Kolaps kopnenog ponora 2023. i smanjena sposobnost oceana da apsorbiraju CO2 ukazuju na osjetljivost tih sustava. Znanstvenici upozoravaju da klimatski modeli ne predviđaju dovoljno brzo opadanje ovih kapaciteta, što zahtijeva hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva. Lupiga, Guardian

emisije CO2 klimatske promjene

Ako klima nastavi ovako, možda ni neće trebati

Više od 270.000 ljudi u Hrvatskoj ne može adekvatno zagrijati svoj dom

Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnemisijeih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj 2021. godine iznosile su 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka. Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7 posto populacije, odnosno 270.361 osoba. Zgradonačelnik

emisije CO2 grijanje

I zdjelica ima svoj trag