NASA predstavila 3D isprintanu "kuću" u kojoj će simulirati život astronauta - Monitor.hr
14.04.2023. (10:00)

Tko preživi, može ići u svemir

NASA predstavila 3D isprintanu “kuću” u kojoj će simulirati život astronauta

Četiri male sobe, teretana i puno crvenog pijeska – NASA je predstavila kuću u kojoj će od lipnja biti zatvoreno četvero ljudi više od godinu dana kako bi simulirali život na Marsu. Četvero volontera koji će tamo živjeti pomoći će u pripremi buduće misije na Crveni planet. Mjerenjem njihovih performansi i kognitivnih sposobnosti NASA će bolje razumjeti “resurse” koji se moraju osigurati tijekom ovog ambicioznog putovanja. Volonteri će živjeti u kući od 160 četvornih metara u kojoj su dvije kupaonice, vertikalna farma za uzgoj salate, soba namijenjena za medicinsku skrb, prostor za opuštanje i nekoliko radnih stanica. Zimo


Slične vijesti

Srijeda (11:00)

Svemirska Formula 1

Putanje asteroida kao prečica: Do Marsa i natrag u rekordnom vremenu

Nova studija u časopisu Acta Astronautica otkriva metodu koja bi povratno putovanje na Mars mogla skratiti na svega 153 dana. Umjesto isključivog čekanja planetarne opozicije, istraživači koriste orbitalne putanje asteroida (poput 2001 CA21) kao geometrijske predloške za brže koridore. Analiza pokazuje da bi poravnanje u 2031. godini omogućilo letjelicama izravnije rute, skraćujući vrijeme putovanja za gotovo polovicu. Ova inovacija ne zahtijeva praćenje samog asteroida, već koristi njegovu “putanju” za optimizaciju leta, čime se drastično smanjuju logistički izazovi i izloženost posade svemirskim uvjetima. Bug

22.04. (20:00)

Marsovci ni ne znaju što ih čeka

NASA i ESA udružile snage: Rover Rosalind Franklin kreće na Mars 2028. godine

Nakon desetljeća odgađanja i prekida suradnje s Rusijom, misija Rosalind Franklin službeno kreće u realizaciju zahvaljujući novom partnerstvu ESA-e i NASA-e. Projekt ROSA osigurava ključne komponente: NASA će osigurati raketu Falcon Heavy, sustav za slijetanje i grijače, dok ESA ostaje nositelj misije. Lansiranje je planirano za kraj 2028. iz NASA-inog centra Kennedy, a dolazak na lokaciju Oxia Planum očekuje se 2030. godine. Rover će biti prvi koji buši duboko ispod površine Marsa u potrazi za tragovima života, koristeći napredni laboratorij za analizu organskih molekula. Bug

19.04. (21:00)

Uvijek smo za sve krivili susjede

Berecki o knjizi ‘The Martians’: Vraća nas u vrijeme kada je ‘Crveni planet’ bio pozornica za tehnološke fantazije

Američki autor David Baron u knjizi „The Martians: The True Story of an Alien Craze that Captured Turn-of-the-Century America“ ne piše samo o astronomskim aspektima Marsa kao susjednog nam planeta unutar Sunčeva sustava, nego o mentalnoj klimi vremena u kojem ideja o inteligentnom životu na Marsu nije bila tek zabavna fantastika za čitatelje pulp-časopisa, nego ozbiljna javna tema, predmet znanstvenih i filozofskih rasprava, novinskih izvještaja u prestižnim tiskovinama, tehnoloških fantazija i gotovo religiozne fascinacije. Možda i najzanimljiviji sloj cijele priče koju The Martians pokušava ispričati nije pitanje postoji li ili ne postoji život na Marsu, nego kakav je taj zamišljeni život trebao biti. Marsovci s prijelaza stoljeća nisu bili samo vanzemaljci, bili su svojevrsna moralna i politička alegorija tadašnjeg vremena. U njima se ogledao ljudski svijet početka 20. stoljeća – njegovi strahovi od propadanja, nade u napredak, fascinacija tehnologijom i potreba da svemiru pripiše smisao nalik vlastitome. Igor Berecki za Bug

15.02. (15:00)

Nije dokaz, ali nije ni baš kamen bez duše

Organske molekule na Marsu: nova studija pojačava hipotezu o drevnom životu

Analiza uzoraka stijena koje je prikupio rover Curiosity u krateru Gale otkrila je dosad najveće organske molekule na Marsu – alkane, moguće fragmente masnih kiselina. Nova studija objavljena u Astrobiology sugerira da poznati abiotički procesi, uključujući meteoritni materijal, ne mogu u potpunosti objasniti njihovu količinu. Procjene pokazuju koncentracije do 7.700 ppm, što premašuje očekivanja za nebiološko podrijetlo. Iako rezultati ne dokazuju postojanje života, znatno jačaju hipotezu o drevnim biološkim procesima na Marsu. Bug

08.12.2025. (14:00)

Nehotično smo pokušali nastaniti Mars

Tajanstvena bakterija iz čistih soba NASA-e

NASA je 2007. otkrila bakteriju Tersicoccus phoenicis u dvjema ultračistim sobama udaljenima 4.000 km. Tek je nova studija pokazala da bakterija ulazi u duboku hibernaciju nakon ekstremne dehidracije, zbog čega izgleda mrtvo i prolazi sve provjere sterilizacije. Nakon tjedan dana mirovanja, “oživjela” je tek uz određenu bjelančevinu. Jedna od tih soba služila je za pripreme landera Phoenix Mars, pa postoji mala mogućnost da je bakterija završila na Marsu – iako bi teško dugo preživjela. Moguće je i da je evoluirala specijalno za život u čistim sobama. Mreža

11.08.2025. (14:00)

Selfie za godišnjak Crvenog planeta – bez filtera

NASA objavila dosad najoštriju snimku s Marsa

NASA-IN rover Perseverance poslao je s Marsa jednu od najoštrijih panorama svoje misije do sada. Impresivan mozaik od 360 stupnjeva, sastavljen od 96 pojedinačnih fotografija snimljenih 26. svibnja na lokaciji Falbreen, pruža nevjerojatno detaljan uvid u krajolik Crvenog planeta, piše JPL NASA. Zahvaljujući iznimno vedrom nebu bez prašine, tim misije uspio je snimiti panoramu koja prikazuje brda udaljena čak 65 kilometara. Index

26.02.2025. (16:00)

Presušilo

Mars je nekoć imao ocean i pješčane plaže, pokazali novi podaci

Dok su prethodna istraživanja otkrila dolinske mreže i sedimentne stijene koje sugeriraju postojanje rijeka na Crvenom planetu, znanstvenici su dugo raspravljali o tome jesu li na Marsu postojali i oceani. Podaci sugeriraju da se ta marsovska plaža s vremenom pomicala. Zabilježeni obrasci pokazuju kako se obala širila prema sjeveru, što znanstvenici tumače kao dokaz da je plaža napredovala u ocean – najmanje 1.3 kilometra. Ipak, ove marsovske plaže vjerojatno nisu imale palme, galebove i toplo vrijeme poput onih na Zemlji. “Najvjerojatnije su bile prilično hladne”. Index

03.02.2025. (12:00)

Brže do Marsa – bez presjedanja

Nuklearni pogon: raketa do Crvenog planeta za 45 dana

Kako bi skratila put do Marsa sa sedam mjeseci na samo 45 dana, NASA razvija nuklearni toplinski pogon (NTP). Ovaj sustav koristi toplinu iz cijepanja urana za zagrijavanje vodika, stvarajući učinkovitiji potisak od klasičnih kemijskih raketa. Testovi su pokazali da gorivo može podnijeti temperature preko 2300°C i višekratna zagrijavanja bez oštećenja. Osim NASA-e, i Kina radi na nuklearnom pogonu za brže svemirske misije. S boljom brzinom i većom učinkovitošću, put do Marsa možda više neće trajati dulje od ljetovanja na Jadranu – barem ako računamo gužve na autocesti. Revija HAK

24.01.2025. (12:00)

Kad se sjever i jug ne slažu – ni na Marsu

Misterij Marsove dihotomije: južna toplina vs. sjeverna hladnoća

Hrvatski geofizičar Hrvoje Tkalčić i njegov kineski kolega Weijia Sun otkrili su da je unutrašnja dinamika Marsa odgovorna za drastične razlike između južne i sjeverne polutke – od debljine kore do topografije i magnetizma. Proučavajući marsotrese zabilježene NASA-inom misijom InSight, utvrdili su da je plašt ispod juga topliji i dinamičniji, zahvaljujući procesima konvekcije. Ovo otkriće rasvjetljava rane faze Marsove povijesti i pruža nova pitanja o sudbini vode i magnetskog polja Crvenog planeta. Tkalčić poručuje: “Treba nam više seizmometara – i malo sreće!” Index